DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Slika 2. Topolova stabla uzgojena iz prutova i iz reznica u crikveničkom šumskom rasadniku. Starost topola 1/2; pokraj 4-godišnjeg crnog bora. kveničkoj plaži i pojedinačno u kupališnom parku sa stablima debljine 30—80 cm pr. pr. Imaju mnogo veće dimenzije nego sve domaće i udomaćene kserotermofitne vrste drveća. U dolini potoka Dubračine debele su do 80 crn i visoke 15—20 m. Komparativna mjerenja u crikveničkom rasadniku dala su ove podatke o visinama mladih stabala: crna topola 1-godišnja 145 (103—203) cm crni bor 4-godišnji 83 ( 57— 90) cm alepski bor 4-godišnji 122 (110—135) cm Cedrus deod. 3-godišnji 102 ( 75—129) cm U Novom Vinodolskom bilo je na obali stabala debljine do 60 cm. Ima ih i u Vinodolskoj kotlini u drvoredima i privatnom posjedu. U Senju i široj okolici, kraju poznatom po jakim naletima suhe bure i toplog juga i po velikoj insolaciji, raste razmjerno velik broj topolovih stabala, od 2 do 850 m n. v. U gradu uz obalu odlično se održava nekoliko debelih stabala sive i crne topole koje svojim širokim i gustim krošnjama čine tamnu hladovinu. Na prodoru poznate senjske bure u Senjskoj draži uz cestu i drugdje velik je broj (nasjecanjem krošnje oštećenih) topolovih stabala debljine do 80 cm pr. pr. Vrlo je značajno nalazište u zaselku Klaričevac, oko 600 m iznad Senja, gdje je tlo karbonatno, 80% skeletno, isprano i plitko, a položaj veoma izložen suhoj buri, sunčanoj pripeci, vrućini, studeni i suhoći. Topola se tu bolje održava nego obližnja kultura crnog bora. |