DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Naglašeno je da područje Posavine u
poljoprivrednom pogledu, uslijed nerazvijenosti
i ekstenzivnosti, daje nisku proizvodnju,
što ima negativan utjecaj na otkupnu
privredu SRH. Predlaže se organizacijska
podjela Posavine u tri subregije
i to u zagrebačku, vinkovačku i županjsku,
s tim da se u svakoj subregiji
formiraju sposobne organizacije kao no
sioci jedinstvenog proizvodnog i razvojnog
programa, poljoprivrednog, prerađivačkog
i tržišnog kompleksa.


Zagrebački Agrokombinat ima dominantnu
ulogu u zagrebačkoj subregiji, te
bi trebao biti nosilac budućeg integracionog
kompleksa na tom području.


Istaknuto je da su osnovni uvjeti i faktori
bržeg razvoja agroindustrijskog kompleksa
grupiram u četiri točke i to:


— opći uvjeti i faktori tražnje


— materijalno tehnički uvjeti

organiziranost privrede i aktivnost
subjektivnih faktora



uvjeti privređivanja i regulativne
mjere
Šumarska problematika dana je u referatu:


Plavšić M., Golubović U.: ZNAČENJE
ŠUMA POSAVINE U NARODNOJ PRI
VREDI


Istraživanja su vršena u sastojim zreloj
za sječu (lužnjak, obični grab, poljski jasen
i nizinski brijest), koja prema navodima
autora predstavlja prosjek za posavske
šume (drvna masa 528 m3/ha, starost
130 g.) s obzirom na drvnu masu,
kvalitetu i udaljenost od tržišta. Autori
su zaključili da se vrijednost te sastojine
na panju povećava utroškom živog i
opredmećenog rada i to:


— u eksploataciji šuma 1,5 puta
— u primarnoj preradi 2, 17 puta
— u finalnim proizvodima 4,6 puta
Podaci nas upućuju na značenje šuma
Posavine u narodnoj privredi, te na važnost
forsiranja izvoza finalnih proizvoda
na račun izvoza sirovine.


Završavajući prikaz Zbornika radova
»Savjetovanje o Posavini« dužnost nam
je istaknuti ogromnu vrijednost ovog djela,
gdje su se na jednom mjestu našli
svi radovi, koji na neki način ubrzavaju
rješenje problema Posavine. Sigurno je
da će ono dobro poslužiti svima koji direktno
ili indirektno žive s tim problemima
i rade na njima.


ing. Slavko Matić