DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 45 <-- 45 --> PDF |
njihovo uspijevanje (rast i prirast) u vezi s visinom podzemne vode u tlu. Zaklju čeno je da su u Posavini povoljni ´klimatski uvjeti za uzgajanje eurameričkih topola na odgovarajući proizvodnje istog clona na ekstra tlima u Italiji. Ad 2 Mikroreljef, poplavna d podzemna voda daju temeljno obilježje ekološkim prilikama Posavine, te ti faktori odlučno utječu na svojstva i razvitak tala, a isto tako i na velike razlike u izgledu, florističkom sastavu, raščlanjenju i dinamici razvitka šumske i ostale vegetacije. Pledira se na osnivanju silvometeoroloških stanica, te na provedbi ostalih ekoloških istraživanja važnih za šumsko-go spodarska istraživanja i šumarsku operativu. Ad 3 Da bi se dobila slika o vegetacijskoj raznolikosti sremskog dijela Posavine, pri kazani su najglavniji oblici šumskih i vodenih zajednica. Obuhvaćene su samo one zajednice koje su pod direktnim utje čajem poplavnih i podzemnih voda, dok je močvarna i vodena vegetacija obuhvaćena sve do zajedničke trske. Ad 4 Opisani su ekološki uvjeti koji vladaju u zajednici poljskog jasena te zajednici lužnjaka i običnog graba. Mikroklimatski uvjeti su ispitivani 1964. g. svakog drugog mjeseca po pet dana u navedenim sastojinama i na otvorenom prostoru izvan šume. Ad 5 Zaključeno je da kod prirodnog pomlađivanja i širenja poljskog jasena u Po savini veliku ulogu ima voda (poplavna, oborinska i podzemna), mikroreljef (grede, niže i bare) i´ tlo.Najobilniji pridolazak poljskog jasena je u bari, zatim u niži pa na gredi. Uočeno je naglo širenje poljskog jasena na tipična staništa hrasta lužnjaka, kao i u bare koje su veliki dio godine izložene visokom nivou poplavne i oborinske vode. Naročito je istaknuta potreba njegovanja jasenovog pomladka i mladi-ka naseljenog na površine opustošene ugibanjem hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta. Ad 6 Proučavajući zakorijenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe, ukazano je na dominantu ulogu vode u rizosferi, te reagiranju korijenja pojedinih vrsta drveća na promijenjene uvjete u tlu s obzirom na vodu. Poljski jasen i crna joha imaju relativno plastičnu korijenovu mrežu, koja se prilagođava ekstremnim vlažnim prilikama u tlu, dok to nije slučaj s korijenovom mrežom hrasta lužnjaka. Ad 7 Crna joha je opisana kao autohtona vrsta drveća u Posavini. Ona tvt>ri nekoh ko biljnih zajednica koje još treba detaljno istražiti. Naglašena je pionirska i meliorativna uloga crne johe u Posavini i njeno svojstvo brzog rasta. Ad 8 Naglašeno je da opstanak i rast šuma do izvjesne granice uvjetuje uravnoteženo djelovanje svih ekoloških faktora. Prevagne li trajno jedan od ekoloških faktora u svom djelovanju, tada on ugrožava opstanak šumske cenoze. Ukoliko se kod meliorativnih radova bude vodilo računa da u šumi ne dođe do ekstremnih pojava bilo po pitanju vlage ili suše, zdravstveno stanje posavskih nizinskih šuma će se očuvati, odnosno poboljšati. IV tema EKONOMSKI I AGRARNO-POLITICKI ASPEKTI MELIORACIJA I POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U POSAVINI U ovoj, prema tvrdnji urednika, iz objektivnih razloga nepotpuno obrađenoj temi, 7 autora su sudjelovali s 3 referata na 24 strane i 15 tabela. |