DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 44 <-- 44 --> PDF |
tlima Posavine, autori su detaljno obradili. Problem drenaže tala, navodnjavanje, te održavanje kanala primjenom herbicida je također našao svoje mjesto u ovom iscrpnom poglavlju. III tema BILJNA I STOČARSKA PROIZVODNJA U POSAVINI Na rješavanju problema biljne (poljoprivredne i šumarske) i stočarske proizvodnje u Posavini našli su se agronomi, šumari i botaničari na zajedničkom poslu. Rezultate istraživanja su 22 autora prikazali u 19 referata i koreferata, na 124 strane uz 132 priloga grafikona, tabela i fotografija. I pored neuređenog vodnog režima u Posavlju, ratarska proizvodnja omogućava, po visini prinosa, visok rentabilitet. Autori naglašavaju da će nakon sprovedenih meliorativnih zahvata biti omogućeno postizavanje maksimalnih prinosa kod s-vih ratarskih kultura. Zaključci se baziraju na rezultatima proizvodnje i pokusnog rada. Posebni referati posvećeni su proizvodnji krme, energetskoj vrijednosti krme, proizvodnji šećerne repe, kukuruza, tapinambura i lucerke, na melioracionom području Posavine. Problemi stočarstva, dosadašnje tendencije i perspektive u Posavini obrađeni su na osnovi statističkih snimaka u području gornje, srednje i donje Posavine u 4 perioda od 1910. do 1968. g Na slikovit način je prikazana dinamika porasta i pada pojedinih dijelova stočarske proizvodnje, uz zaključak da na području Posavine govedarska proizvodnja rapidno opada, te da je djelomično zamjenjuje proizvodnja peradi i svinja. Na temelju specifičnosti klimatskih faktora i livadne vegetacije autori su Posavinu podijelili na tri uža područja: zapadnu, srednju i istočnu. Pored toga izlučene su dvije korovske zajednice na području gornje Posavine. Jedna je zajedni 42 ca uvjetovana antropogenim zahvatima, dok je druga pod pretežnim utjecajem stanišnih faktora. Šumarsku problematiku Posavine prikazali su 9 autora u 8 referata i koreferata. 1. Dekan i ć I.: Uspjevanje nekih vr sta šumskog drveća u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih voda; 2. B e r t o v i ć S.: Regionalne klimatske i šumskovegetacijske značajke Posavine. 3. Janković M.: Poplavna šumska i vodena vegetacija u sremskom delu Posavine i njen značaj u vezi s problemima melioracije. 4. Janković M., Bogojević R.: Ekološki uslovi u poplavnim šumama kod Morovića u Sremu. 5. Mati ć S.: Prirodno pomlađivanje poljskog jasena (fraxinus angustifiolia vahl) u Posavini. 6. Prp i ć B.: Zakorjenivanje lužnjaka poljskog jasena i crne johe u Posavini. 7. Rau š Đ.: Crna joha (alnus glutinosa gartn) u šumama Posavine. 8. Vajd a Z.: Utjecaj melioracija na zdravstveno stanje posavskih šuma. Ad 1 Prikazane su naše najvažnije vrste šumskog drveća, njihov pridolazak i uspijevanje (rast i prirast) u Posavini te odnos prema vodi kao limitirajućem faktoru u vezi njihovog pridolaska. Naglašeno je da optimum pridolaska pojedine vrste šumskog drveća ne predstavlja ujedno i optimum njena uspjevanja. Osim toga srednja dubina podzemne vode ne utječe na bonitet jasenova staništa, dok kod nizinskog brijesta i hrasta lužnjaka srednja dubine podzemne vode utječe nu bonitet njihovog staništa. S obzirom na konstataciju da su za po dizanje intenzivnih kultura i plantaža u Posavini najpovoljnije topole i vrbe, prikazani su odnosi različitih eurameričkih topola unesenih na područje Posavine, te |