DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 40 <-- 40 --> PDF |
ekonomsko-soci jalnih postavki za daljnji privredni razvoj Gorskog kotara: moraju se obustaviti, spriječiti i onemogućiti velike masovne sječe; besmisleno je svako povećanje proizvodnih kapaciteta za primarnu preradu drva; treba ukinuti neke od postojećih kapaciteta za primarnu preradu koji dosad nisu bili rentabil ni i nemaju stvarnih izgleda da bi to postali. Naveli smo ovdje mišljenja samo ne koliko istaknutih javnih radnika. Oni doduše nisu šumarski stručnjaci, ali kao ljudi širokih horizonata i sinovi Gorskog kotara, imaju pravo i dužnost da vode brigu o ovom velikom narodnom imetku, čije su drvne mase u poratnom pe riodu srušene za više od polovice. Nije ni čudo da onda sa zebnjom gledaju u budućnost. Izvještaji su domaćih šumara mnogo kraći i sažetiji. U navedenoj reviji B. RAčKI iskazuje, da je drvni fond u šumama Šumskog gospodarstva Delnice iznosio 1945. godine u prosjeku 700 m´Vba dok danas iznosi jedva 280— 380 ml3/ha. To znači, da je ovaj fond smanjen za ništa manje nego 47,5%. Naročito ističe da su 1952. i 1953. godine vršene sječe t. zv. .kvalitetne doznake stabala. To je razlog da je stanje drvnog fonda po strukturi danas lošije za 2 kla se. Treća klasa, kao najnepovoljnija za prerađivače, iznosi sada 60% netto-drvne mase. Značajna je i informacija koju je objavio A. FRKOVIĆ (Revija »PRIRODA «, Zagreb, br. 6 iz 1968.), a prema kojoj najnovija istraživanja nameću zaključak, da su goranske šume danas deficitarne za oko 5 milijuna kubnih metara jelove drvne mase. Ova su svjedočanstva za nas dovoljna da u ovoj ediciji Šumskog gospodarstva Delnice vidimo u prvom redu odgovor i komentar za iznesene konstatacije, naročito u pogledu podržavanja produkcio r.e potrajnosti. Naravno da moramo naglasiti kako se izjave o jakim masovnim sječama odnose uglavnom na pretprošli decenij. Osnivanjem Šumskog gospodarstva, razvija se ne samo racionalnost poslovanja nego i povećava proizvodnost te vrši smanjenjivanje sječa. U takvim je okolnostima kolektiv autora ovog djela najpozvaniji da nam pruži realne elemente dosadašnjeg i današnjeg gospo darenja, koji će kasnijim generacijama poslužiti bilo kao uzor kako se mora gospodariti bilo kao opomena kako se ne smije gospodariti sa šumama na Visokom Kršu. Taj nam odgovor daje ova edicija i mi joj s tog aspekta moramo priznati epohalno značenje. Ovdje nije moguće da se zadržavamo na analizi i kritici pojedinih poglavlja, s obiljem njihovih numeričkih i grafičkih argumenata, koji imaju veliku važnost za studiozni rad u pojedinim granama šumske privrede. Za nas je odlučno da smo ovdje suočeni, koliko s novim stanjem prebirnih sastojina, toliko i s novim shvaćanjem funkcije šume i šumar stva u narodnom gospodarstvu. O tom shvaćanju, kao i preduzetim mjerama, može samo vrijeme donijeti konačan sud. Raspravna materija obuhvaća slijedeća glavna poglavlja: — Organizacija gospodarstva (V. PINTAR) s preglednom kartom šumarija i pregledom donesenih pravilnika (str. 7— U). — Uzgoj i uređivanje šuma (N. JUGOVIĆ) s podacima o cjelokupnom arealu (109.374 ha) a posebno o površinama gospodarskih jedinica te s numeričkim pregledom stanja drvnog fonda (21,874.000 m3) i prirasta (450.341 m3). Posebna je pažnja posvećena njezi šuma, s grafičkim prikazima, o izvršenim mjerama njege, melioracijama, pošumljavanju (str. 11 — —22). — Zaštita šuma (M. OSTOJIĆ) s naročitim osvrtom na razorno djelovanje moljca jelovih iglica (Argyresthia fundella) s instruktivnim podacima o intenzitetu zaraze i uspjesima preduzetih mjera obrane. Osim toga jedan pregled ostalih štetnika, zatim tšeta od divljači i abi |