DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 4 <-- 4 --> PDF |
rasta mogu se uspješno upotrijebiti i u poljoprivredi kod osnivanja vjetrobranih pojasa uz pojedina polja i rječne doline. Vođeni tim mislima započeli smo istraživanja u primorju. Prvi orijentacijski pokusi osnovani su g. 1962. U našem radu mnogo nam je pomogao g. 1965. Zavod za topole u Novom Sadu (Herpka). Po metodici tog Zavoda i s velikim brojem poslanih inozemnih klonova osnovani su pokusi u Vinodolu, sa svrhom da se ispita rast, prirast i prilagodljivost raznih vrsta i svojta. Klonovi su zatim trebali biti preneseni na razna staništa da se istraži njihov odnos prema od- Slika 1. Crne topole kod zaselka Klaričevac, 600 m iznad Senja, u 80% skeletnom, karbonatnom plitkom tlu; na udaru poznate senjske bure, pod štetnim utjecajima velike suhoće, insolacije, vrućine i studeni. Iz proventivnih i adventivnih pupova razvilo se mnoštvo sitnih grančica, pa je krošnja vrlo gusta. Vrlo značajna pojava održavanja i razvitka kontinentalne mezofilne vrste drveća na vrlo ljutom primorskom kršu u području termokserofitne vegetacije. nosnom kompleksu ekoloških faktora i izvrši još uža selekcija, obzirom na prilagodljivost, prirast i oblikovanje stabla, širinu, gustoću, boju i ljepotu krošnje. Ali zbog nedostatka novčanih sredstava, taj sistemski usmjeren rad nije se mogao razviti. Istodobno i nastavno organizirana su i izvršena orijentacijska ispitivanja o nalazištima topola, prvenstveno starijih. Iz opsežnog elaborata, koji je izrađen u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu godine 1966, a koji nije štampan, dajemo vrlo kratak sažetak o nalazištima i staništima topola te o mogućnostima njihove upotrebe u primorju. |