DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 39 <-- 39 --> PDF |
cjiomaca &tcucna liteeatuca DESET GODINA RAZVITKA šumskog gospodarstva Delnice (1960—1970) Koncem prošle godine izašla je edicija pod gornjim naslovom, na inicijativu di rektora šum. gosp. Delnice I. Tomca, a u redakciji poznatog našeg stručnjaka J. ŠAFARA, i dobrom tisku Grafičkog zavo da Hrvatske u Zagrebu. Djelo ima informativni i dokumentarni karakter te sadrži 185 stranica teksta, više tabelarnih pregleda, slika i grafikona. U 35 poglavlja, koja su obradili isključivo stručnjaci ovog poduzeća, edicija po sadržaju, stilu, obliku i opremi je dostupna ne samo šumarskim stručnjacima već i šumskim radnicima iz neposredne proizvodnje. To znači da je u stvari namijenjena čitavom narodu Gorskog kotara. Dati pravilnu ocjenu ovog zamašnog rada nije lako, kao što nije bio lagan ni zadatak njegovih autora. Izvan sumnje, značenje ovog djela je veliko.Nakon dugog razdoblja, a posebno nakon masovnih sječa, koje je u času osnivanja zateklo Šumsko gospodarstvo, predaje se javnosti izvještaj o načelima gospodarenja i ispravljanja prošlih pogrešaka. Ovo utoliko više što je ovo najšumovitija oblast Hrvatske, gdje šuma predstavlja jedino vrelo prihoda žiteljstva. Osim toga ovdje se radi o pretežno vapnenom terenu, gdje je šumarstvo jedina moguća potrajna ekonomija. Druga oklnost, koja je također otežavala rad i ciljeve kolektiva autora, leži u činjenici, da goranske šume danas imaju drukčiju fizionomiju od one, koju su poznavale starije generacije. Pustimo da o njoj govore istaknuti današnji´ javni radnici Gorskog kotara, kako je to objavljeno u dnevnoj štampi (Revija »DOMETI «, Rijeka, br. 8—9 iz 1969). Predsjednik skupštine općine Delnice M. PLEŠE smatra da bi, u nastaloj situaciji velike oštećenosti goranskih šuma neumjerenom isječom s jedne strane, te zarazom jelovog moljca (Argyresthia fundella) koja svojim razmjerima zabri njava, s druge strane, morali kao društvena zajednica obratiti veću pažnju načinima eksploatacije i gospodarenja uopće. Iako postoje gospodarstvene osnove, njihovi se planovi ne izvršavaju. Siječe se više nego što je planirano, a uzgaja se manje nego što je potrebno. Samo intenzivnijim obnavljanjem drvvnog fonda, u prvom redu većom sadnjom možemo zaustaviti veliku eroziju te nepovoljne klimatske i druge promjene, koje se produžuju u zajedničku komponentu oštećivanja naše osnovne prirodne vrijednostti, šumskog fonda. Ekonomist N. PETRANOVIĆ iz Srednješkolskog centra u Delnicama navodi, da je nakon Oslobođenja u Gorskom kotaru iskorišćavanje bilo mnogo veće od godišnjeg prirasta, što je dovelo do snižavanja glavnice (drvnog fonda) i kamata (gromadnog prirasta). Ovdje moramo iznijeti i konstataciju predsjednika skupštine općine Vrbovsko A. RAČKOGA, prema kojoj šumarstvo vrbovskog područja akumulira u amortizacione fondove svake godine približno 2 milijuna novih dinara. Od te svote vraća mu se preko investicija svega polovioa. Ovo je uzrokovalo da ise ovdašnji kompleksi ne otvaraju za optimalno korišćenje. Književnik V. JURKOVIć iz RTV Rijeka naglašuje kako danas, te ionako već u velikoj mjeri prorijeđene šume, napada u zabrinjavajućoj mjeri spomenuti moljac jelovih iglica, pa su došle u opasnost tisuće i tisuće stabala naših planina. Zagrebački inženjer arhitekture F. WENZLER u razmatranju današnjeg stanja goranskih šuma dolazi do slijedećih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 40 <-- 40 --> PDF |
ekonomsko-soci jalnih postavki za daljnji privredni razvoj Gorskog kotara: moraju se obustaviti, spriječiti i onemogućiti velike masovne sječe; besmisleno je svako povećanje proizvodnih kapaciteta za primarnu preradu drva; treba ukinuti neke od postojećih kapaciteta za primarnu preradu koji dosad nisu bili rentabil ni i nemaju stvarnih izgleda da bi to postali. Naveli smo ovdje mišljenja samo ne koliko istaknutih javnih radnika. Oni doduše nisu šumarski stručnjaci, ali kao ljudi širokih horizonata i sinovi Gorskog kotara, imaju pravo i dužnost da vode brigu o ovom velikom narodnom imetku, čije su drvne mase u poratnom pe riodu srušene za više od polovice. Nije ni čudo da onda sa zebnjom gledaju u budućnost. Izvještaji su domaćih šumara mnogo kraći i sažetiji. U navedenoj reviji B. RAčKI iskazuje, da je drvni fond u šumama Šumskog gospodarstva Delnice iznosio 1945. godine u prosjeku 700 m´Vba dok danas iznosi jedva 280— 380 ml3/ha. To znači, da je ovaj fond smanjen za ništa manje nego 47,5%. Naročito ističe da su 1952. i 1953. godine vršene sječe t. zv. .kvalitetne doznake stabala. To je razlog da je stanje drvnog fonda po strukturi danas lošije za 2 kla se. Treća klasa, kao najnepovoljnija za prerađivače, iznosi sada 60% netto-drvne mase. Značajna je i informacija koju je objavio A. FRKOVIĆ (Revija »PRIRODA «, Zagreb, br. 6 iz 1968.), a prema kojoj najnovija istraživanja nameću zaključak, da su goranske šume danas deficitarne za oko 5 milijuna kubnih metara jelove drvne mase. Ova su svjedočanstva za nas dovoljna da u ovoj ediciji Šumskog gospodarstva Delnice vidimo u prvom redu odgovor i komentar za iznesene konstatacije, naročito u pogledu podržavanja produkcio r.e potrajnosti. Naravno da moramo naglasiti kako se izjave o jakim masovnim sječama odnose uglavnom na pretprošli decenij. Osnivanjem Šumskog gospodarstva, razvija se ne samo racionalnost poslovanja nego i povećava proizvodnost te vrši smanjenjivanje sječa. U takvim je okolnostima kolektiv autora ovog djela najpozvaniji da nam pruži realne elemente dosadašnjeg i današnjeg gospo darenja, koji će kasnijim generacijama poslužiti bilo kao uzor kako se mora gospodariti bilo kao opomena kako se ne smije gospodariti sa šumama na Visokom Kršu. Taj nam odgovor daje ova edicija i mi joj s tog aspekta moramo priznati epohalno značenje. Ovdje nije moguće da se zadržavamo na analizi i kritici pojedinih poglavlja, s obiljem njihovih numeričkih i grafičkih argumenata, koji imaju veliku važnost za studiozni rad u pojedinim granama šumske privrede. Za nas je odlučno da smo ovdje suočeni, koliko s novim stanjem prebirnih sastojina, toliko i s novim shvaćanjem funkcije šume i šumar stva u narodnom gospodarstvu. O tom shvaćanju, kao i preduzetim mjerama, može samo vrijeme donijeti konačan sud. Raspravna materija obuhvaća slijedeća glavna poglavlja: — Organizacija gospodarstva (V. PINTAR) s preglednom kartom šumarija i pregledom donesenih pravilnika (str. 7— U). — Uzgoj i uređivanje šuma (N. JUGOVIĆ) s podacima o cjelokupnom arealu (109.374 ha) a posebno o površinama gospodarskih jedinica te s numeričkim pregledom stanja drvnog fonda (21,874.000 m3) i prirasta (450.341 m3). Posebna je pažnja posvećena njezi šuma, s grafičkim prikazima, o izvršenim mjerama njege, melioracijama, pošumljavanju (str. 11 — —22). — Zaštita šuma (M. OSTOJIĆ) s naročitim osvrtom na razorno djelovanje moljca jelovih iglica (Argyresthia fundella) s instruktivnim podacima o intenzitetu zaraze i uspjesima preduzetih mjera obrane. Osim toga jedan pregled ostalih štetnika, zatim tšeta od divljači i abi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 41 <-- 41 --> PDF |
otskih faktora (značajne pojave leda i šumski požari) te organizacija službe za zaštitu (str. 22—31). — Šumski rasadnici (Ž. ĐUKIĆ) s organizacijom rasadničke proizvodnje (Kuželj i Mrkopalj), shemom tehnološkog procesa i pogledima na budućnost razvoja proizvodnje sadnica (str. 31—37). — Uređivanje međa (M. SUKALIĆ) prema posjedima privatnog sektora s tabelarnim pregledom međa (str. 37—38). — Lovstvo (A. FRKOVIĆ) je obrađeno u opsežnom prikazu: lovišta i struktura lovnih površina (65.073 ha), brojno stanje divljači, ekonomski kapaciteti, uređenje lovišta i odstrel divljači, sve s numeričkom i grafičkom dokumentacijom (str. 39—55). — Eksploatacija šuma (R. CHYLAK) počinje s prikazom zatečenog stanja 1960. godine, a zatim se iznašaju akcije za unapređenje proizvodnje, motorne pile, mehanizaciju privlačenja, otvaranje šuma i na perspektivu daljnjeg razvoja (str. 55—63). — Transport (V. DELAC i A. POLIC) u obradi se polazi od poratnih iskustva, nastavlja se analizom višegodišnjih rezultata, uvjetima rada, perspektive i na Suvremenom održavanju strojeva (str. 63—68). — Građevinarstvo (J. BLAŽEVIĆ i I. ČITKOVIĆ) obuhvaća problem radne snage u građevinarstvu i njezine fluktuaci je, te primjenu mehanizacije. Prikaz se zaključuje tabelarnim pregledima izvršenih radova na objektima niskogradnje, izgrađenih jedinica s njihovom vrijedno šću a posebno novoizgrađenih i rekonstruiranih građevina (str. 68—73). — Tržište (M. PRPIĆ) je naročito opsežno obrađeno. U prikazu se tretira pitanje plasmana drvnih sortimenata, kretanje cijena u pojedinim godinama s numeričkim podacima i na kraju opseg poslovanja i rad centralnog skladišta (str. 73—84). Ostali dio knjige zauzimaju kraće in formacije o radnoj snazi, zaštiti na radu, šumarskoj -školi u Delnicama, natjecanjima šumskih radnika uz navod natjecateljskih disciplina, te odmaralište n Malom Lošinju (str. 84—102). Posebno i naročito važno poglavlje čini ekonomika poslovanja (B. SPUDIĆ) s analizom raspodjele ukupnog prihoda i uspjeha u poslovanju (produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost), nadalje ulaganja (N. PUPIĆ) s numeričkim pregledom izdataka za ulaganja 1960—1969: komunikacije, visokogradnje, oprema, lovstvo i biološka ulaganja. Na kraju se posebno razmatra pitanje izgradnje tvorni ce drvenjače (D. ŠTIMAC) koja bi mogla zapošljavati do 230 ljudi u pogonu i pripremi sirovine, (str. 102—112). Djelo zaključuju prikazi pojedinih šumarija i njihovog poslovanja s brojnim podacima o površinama sastavnih gospo darskih jedinica, veličini drvnog fonda, stanju sastojina, prometala, i o gospodarenju. U prikazu su obuhvaćene sve šumarije (13): Crni Lug (5.770 ha), Delnice (8.407 ha), Fužine (5.735 ha), Gerovo (8.444 ha), Klana (12.026 ha), Mali Lošinj (11.907 ha), Mrkopalj (9.407 ha), Opatija (9.632 ha), Prezid (5.527 ha), Ravna Gora (6.266 ha), Rijeka (7.396 ha), Skrad (7.600 ha) i Tršće (4.374 ha). Dodatak čini kraći članak o glasilima Šumskog gospodarstva (str. 113—175). U završnoj riječi se ističe da analiza sadašnjih kretanja upućuje na slijedeće konačne zaključke: — da vrlo intenzivan razvoj naučne misli i moderne tehnolgije u šumarstvu dovodi do sukobljavanja ideja i rješenja temeljenih na starim i novim shvaćanjima. Iz tih se različitih gledišta onda stva raju povoljni uvjeti za sve bolje poslovanje; 39 |