DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 39 <-- 39 --> PDF |
cjiomaca &tcucna liteeatuca DESET GODINA RAZVITKA šumskog gospodarstva Delnice (1960—1970) Koncem prošle godine izašla je edicija pod gornjim naslovom, na inicijativu di rektora šum. gosp. Delnice I. Tomca, a u redakciji poznatog našeg stručnjaka J. ŠAFARA, i dobrom tisku Grafičkog zavo da Hrvatske u Zagrebu. Djelo ima informativni i dokumentarni karakter te sadrži 185 stranica teksta, više tabelarnih pregleda, slika i grafikona. U 35 poglavlja, koja su obradili isključivo stručnjaci ovog poduzeća, edicija po sadržaju, stilu, obliku i opremi je dostupna ne samo šumarskim stručnjacima već i šumskim radnicima iz neposredne proizvodnje. To znači da je u stvari namijenjena čitavom narodu Gorskog kotara. Dati pravilnu ocjenu ovog zamašnog rada nije lako, kao što nije bio lagan ni zadatak njegovih autora. Izvan sumnje, značenje ovog djela je veliko.Nakon dugog razdoblja, a posebno nakon masovnih sječa, koje je u času osnivanja zateklo Šumsko gospodarstvo, predaje se javnosti izvještaj o načelima gospodarenja i ispravljanja prošlih pogrešaka. Ovo utoliko više što je ovo najšumovitija oblast Hrvatske, gdje šuma predstavlja jedino vrelo prihoda žiteljstva. Osim toga ovdje se radi o pretežno vapnenom terenu, gdje je šumarstvo jedina moguća potrajna ekonomija. Druga oklnost, koja je također otežavala rad i ciljeve kolektiva autora, leži u činjenici, da goranske šume danas imaju drukčiju fizionomiju od one, koju su poznavale starije generacije. Pustimo da o njoj govore istaknuti današnji´ javni radnici Gorskog kotara, kako je to objavljeno u dnevnoj štampi (Revija »DOMETI «, Rijeka, br. 8—9 iz 1969). Predsjednik skupštine općine Delnice M. PLEŠE smatra da bi, u nastaloj situaciji velike oštećenosti goranskih šuma neumjerenom isječom s jedne strane, te zarazom jelovog moljca (Argyresthia fundella) koja svojim razmjerima zabri njava, s druge strane, morali kao društvena zajednica obratiti veću pažnju načinima eksploatacije i gospodarenja uopće. Iako postoje gospodarstvene osnove, njihovi se planovi ne izvršavaju. Siječe se više nego što je planirano, a uzgaja se manje nego što je potrebno. Samo intenzivnijim obnavljanjem drvvnog fonda, u prvom redu većom sadnjom možemo zaustaviti veliku eroziju te nepovoljne klimatske i druge promjene, koje se produžuju u zajedničku komponentu oštećivanja naše osnovne prirodne vrijednostti, šumskog fonda. Ekonomist N. PETRANOVIĆ iz Srednješkolskog centra u Delnicama navodi, da je nakon Oslobođenja u Gorskom kotaru iskorišćavanje bilo mnogo veće od godišnjeg prirasta, što je dovelo do snižavanja glavnice (drvnog fonda) i kamata (gromadnog prirasta). Ovdje moramo iznijeti i konstataciju predsjednika skupštine općine Vrbovsko A. RAČKOGA, prema kojoj šumarstvo vrbovskog područja akumulira u amortizacione fondove svake godine približno 2 milijuna novih dinara. Od te svote vraća mu se preko investicija svega polovioa. Ovo je uzrokovalo da ise ovdašnji kompleksi ne otvaraju za optimalno korišćenje. Književnik V. JURKOVIć iz RTV Rijeka naglašuje kako danas, te ionako već u velikoj mjeri prorijeđene šume, napada u zabrinjavajućoj mjeri spomenuti moljac jelovih iglica, pa su došle u opasnost tisuće i tisuće stabala naših planina. Zagrebački inženjer arhitekture F. WENZLER u razmatranju današnjeg stanja goranskih šuma dolazi do slijedećih |