DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 33 <-- 33 --> PDF |
je pozitivna razlika broja osušenih biljaka i prosječnog visinskog prirasta u korist tretiranih ploha. Prosječni uspjeh primanja svih tretiranih ploha iznosio je 18% ± 3,4, a netretiranih 32% 4- 4,6. Gotovo dvostruko više sadnica se posušilo na netretiranim plohama. Prosječni visinski prirast na tretiranim plohama iznosio je 4,3 cm ± 0,5, a na netretiranim 2,4 cm ± 0,4. Tretirane biljke su dakle u vremenu od oko 4 mjeseca pretekle u visinu netretirane za gotovo 2 cm. Pozitivna razlika u postotku osušenih biljaka kreće se od 5 do 40%, a prosječnog visinskog prirasta od 0,7 do 4,8 cm u korist tretiranih. Obzirom na način umakanja korijena (pojedinačno ili u svežnjevima) za sada nemožemo egzaktno dokazati da je pojedinačno umakanje sigurnije. Postotak broja osušenih biljaka na plohama na kojima su sađene pojedinačno tretirane biljke iznosio je 24% ± 4,5 prema 41´% ± 5,0 na kontrolnim plohama, a prosječni visinski prirast 4,9 cm ± 0,6 prema 2,3 cm + 0,5 na kontrolnim plohama. Na plohama sa sadnicama koje su tretirane u svežnjevima postotak osušenih biljaka je bio 11% + 4,2 prema 22% ± 6,8 i visinski prirast 3,6 cm + 0,7, a na kontrolnim plohama 2,6 cm ± 0,6. Vidljivo je da je za 6% (17—11%) bila bolja razlika primanja na plohama s pojedinačno tretiranim biljkama i da je visinski prirast za 1,3 cm bio veći nego na plohama s biljkama tretiranim u svežnjevima. Međutim, bila bi potrebna opširnija ispitivanja da bi se mogao dobiti odgovor, koji je način bolji i ekonomičniji obzirom na uspjeh primanja, intenzitet visinskog prirasta, potrebne količine sredstva za tretiranje i količinu uloženog rada. Obzirom na jačinu koncentracije otopine moglo se zaključiti da već slabija otopina od 0,78% dovoljno zaštićuje korjenje. Postotak osušenih biljaka na plohama s biljkama tretiranim 0,78% otopinom iznosio je 18%) ± 5,0 prema 28% ± 5,9 na kontrolnim plohama. Visinski prirast iznosio je 4,2 cm ± 0,8, a na kontrolnim 2,2 cm ± 0,5. Na plohama s biljkama koje su tretirane s 1,5% otopinom broj osušenih biljaka bio je 18%) ± 4,7, prema 36% ± 6,7 na kontrolnim plohama, a visinski prirast je iznosio 4,4 cm + 0,6, prema 2,7 cm ± 0,5 na kontrolnim plohama. Trebalo bi nastaviti pokuse koji bi potvrdili pretpostavku da je dovoljno 0,78% otopina za zaštitu korjena kod transporta. Zanimljivo je promatrati kako su se biljke ponašale, ako su sađene odmah nakon vađenja, zatim 4—5 sati iza vađenja i izložene 24 sata utjecaju atmosferilija. Iz tog podatka se najbolje vidi koliko to sredstvo smanjuje troškove zaštite. Prema podacima izlazi da je postotak osušenih biljaka iznosio: tretirane kontrolne plohe — ako su biljke bile sađene odmah 19% + 4,8 33% + 6,7 — ako su biljke bile izložene 4—5 sati 23% + 7,9 34% + 11,1 — ,ako su biljke bile izložene 24 sata 16% + 5,5 31% + 6,5 Zanimljiva je činjenica da je najmanji postotak osušenih bio kod biljaka koje su bile izložene 24 sata. I taj bi se podatak trebao potvrditi u even 31 |