DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TSHNlCARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKI GODIŠTE 95 SIJEČANJ — VELJAČA GODINA 1971. UDK. 634.0.176.1 Populus spp. :634.0.238 TOPOLE U PRIMORJU — NALAZIŠTA, EKOLOŠKE I EKONOMSKE ZNAČAJKE J. Šafar Topole su vrsta drveća kontinentalnog područja. Zato je pitanje koje smo si u prvim godinama prošlog desetljeća postavljali o unošenju tih vrsta drveća u primorju, počesto začudilo ne samo šumarske stručnjake, nego i nestručnjake. Činjenica da domaće i udomaćene listače i četinjače u obalnoj zoni primorja, u mlađoj dobi prosječno veoma polagano rastu, nametnula je pomisao da se vrste i svojte roda Populus pokušaju introducirati u jadransko područje. Takvo postavljanje pitanja u vezi je, prvenstveno, sa sve bržim razvitkom turističke privrede na goletima priobalnog pojasa primorja. Da bi se ljetovališni turizam mogao ovdje još uspješnije razvijati, potrebno je, da se barem u okolici naselja, bržim postupkom stvori sjena onih vrsta drveća koje razvijaju široke krošnje i koje u prvih 5—10 godina brzo rastu, brže nego četinjače kojima se dosad najviše pošumljivalo (crni, alepski, primorski i brucijski bor). O ulozi, važnosti i vrijednosti takvih sastojina bila je riječ u prethodnim publikacijama*). Sa gledišta oblikovanja pejzaža topole estetski nisu dopadljive. Njihov habitus mnogo odudara od habitusa autohtonih vrsta drveća. Općenito i kao kontrast sivoj goleti krša ljepše su tamnozelene krošnje četinjača. Ali kad je potrebno da se brzo izgrade sklopovi krošanja, topole same ili još bolje u konsocijaciji s borovima mogu na odgovarajućim staništima dobro služiti određenom gospodarskom cilju. (Da li bi posve umjestan bio prigovor što su topolama gusto zasjenjene, na primjer, plaže u Crikvenici i obala u Jurjevu?!). Po našim orijentacijskim proračunima, turistička šuma u kojoj su smješteni šatori i automobili (camping-šuma) može po jedinici površine, u taksama za smještaj, dati svake godne najmanje toliki čisti prihod koliki se dobiva sječom 12-godišnje topolove intenzivne kulture na kontinentalnom području. Te vrste drveća brzog *) Šafa r J.: Problemi izbora vrsta drveća u vezi s bržim razvitkom jadranskog turizma, Bilten šum.^privr. organizacija, Zagreb 1963. — Ist i : Nalazišta i razmnažanje topole na mediteranskom području, Šumarski list 1964. — TkalčićB. , Š a f a r J., Mar uš i ć R.: O ekonomičnosti turističkih šuma na jadranskom području, Šumarski list 1965. — Golubović U. i Meštrović Š.: Turistička renta kao funkcija šumskih sastojina uz Jadransku obalu i magistralu, Šumarski list 1966. — Šafa r J.: Aktualnost i problemi pošumljivanja primorskog krša, Šumarski list 1968. — Šafa r J.: Brucijski bor, areal i staništa, ekološke i ekonomske značajke, Šumarski list 1970. |