DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 28 <-- 28 --> PDF |
UDK 634.0.232.412.4 ISTRAŽIVANJE ZAŠTITE KORIJENA OD ISUŠIVANJA PRILIKOM TRANSPORTA SADNICA Prethodni izvještaj HORVAT VLADIMIRA Institut za šumarska istraživanja, Zagreb UVOD Osjetljivost sadnica, osobito nekih vrsta četinjača (bijeli bor, borovac, smreka i dr.), i njihovo stradanje od isušivanja korijena prilikom transporta i manipulacije kod radova na pošumljavanju, uzrokuje povećane troškove kulturnih radova u šumarstvu i zahtjeva naknadna popunjavanja istih površina. Koliko to može prouzročiti teškoća i troškova veoma dobro prikazuje odlomak iz godišnjeg izvještaja Poslovnog udruženja šum. privred. organizacija: »Plan i analiza plana šumarstva za g. 1968.« (str. 9): »Pošumljavanju, jednom od najvažnijih radova šumske proizvodnje pristupila su pojedina gospodarstva vrlo ozbiljno, studiozno i s mnogo zalaganja. Velika pažnja posvećivala se izboru terena, vrlo rigorozno uzeti su u obzir ekološki, fitocenološki i uzgojni momenti za svaku vrstu drveća, nastojeći da svaka dođe u odgovarajuću sredinu. Sušno vrijeme u proljeću nije pogodovalo ovim radovima. Naročite poteškoće su bile sa dopremom sadnog materijala, koji se zbog toplog i sušnog vremena morao negdje samo noću vršiti i tokom prevoza polijevati vodom. Mnoge sadnice posađene na pjeskovitom tlu osušile su se, druge opet uslijed pomanjkanja vode fiziološki tako oslabile, da su postale plijen gljivičnog oboljenja te insekata.« Zaštita korijena sadnica šumskih biljaka, što je vidljivo iz tih podataka, nameće se kao vitalan i veoma konkretan problem. Provedbu ovog rada omogućio je Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu, koji je osigurao financijska sredstva iz svog Fonda za naučni rad i nabavio preparat za zaštitu sadnica. Kod razrade metoda rada na terenu i obrade podataka korišćeni su savjeti i pomoć ing. V. Hrena iz Instituta za šumarska istraživanja Zagreb, pa mu se ovom prilikom najljepše zahvaljujem na pomoći. Također se želim zahvaliti ing. P. Vojtu, iz Šum. gospodarstva Zagreb i ing. M. Stojkoviću iz Šumarije Velika Gorica koji su mi pružili svesrdnu pomoć kod organizacije rada na terenu. U novije vrijeme u upotrebi su sredstva koja omogućavaju gotovo potpunu zaštitu korijena od isušivanja prilikom transporta. Jedno od takovih sredstava je »Agricol«. U biljkama zaštićenim tim sredstvom sadržaj vlage ostaje za vrijeme uskladištenja i transporta dugo normalan. Iz istraživanja Dimpflmeier-a na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 29 <-- 29 --> PDF |
400.000 smreka i ariša proizlazi da je izumiranje biljaka, tretiranih sredstvom »Agricol«, na pošumljenim površinama mnogo manje, nego kod pošumljavanja netretiranim biljkama. Time je izbjegnuto ili svedeno na najmanju mjeru skupo naknadno popunjavanje. Tretirane biljke tjeraju snažnije već u prvoj godini i mnogo su otpornije protiv raznih oštećenja. Visinski prirast im je veći, i ukupno uzevši, rastu mnogo brže od netretiranih. »Agricol« je potpuno neškodljiv za biljke i nema nikakvo naknadno djelovanje na tlo. On je prirodni produkt morskih algi i može se primjenjivati bez ikakvih mjera zaštite, jer je neškodljiv za ljude, životinje i biljke. ZADATAK RADA Cilj istraživanja bio je: — ustanoviti eventualnu razliku u postotku primanja između tretiranih i netretiranih sadnica; — utvrditi utjecaj zaštite »Agricolom« na rast i razvoj tretiranih sadnica; — ispitati mogućnost jednostavnije i jeftinije primjene »Agricola«, a da njegova zaštitna uloga bude još dovoljno efikasna. Nabavljen je svega 1 kg sredstva »Agricol«. Željelo se, makar i tom malom količinom, što šire obuhvatiti mogućnosti zaštite sadnica. Način tretiranja sadnica Oznaka na terenuVrsta drveća Otopina C/o) Način tretiranja Komada Kada je trapljeno 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 b. bor b. bor b. bor borovac borovac borovac borovac b. bor borovac borovac borovac smreka smreka smreka smreka smreka smreka smreka smreka smreka smreka smreka smreka borovac borovac borovac borovac borovac 1,50 0,78 0,78 1,50 1,50 1,50 1,50 078 f> 0,78 0,78 1,50 0,78 1,50 0,78 0,78 1,50 1,50 0,78 0,78 1.50 1,50 0,78 0.78 0,78 1,50 0,78 0,78 pojedinačno svežnjevi svežnjevi pojedinačno svežnjevi svežnjevi svežnjevi pojedinačno pojedinačno pojedinačno pojedinačno svežnjevi pojedinačno svežnjevi svežnjevi pojedinačno pojedinačno pojedinačno pojedinačno svežnjevi pojedinačno svežnjevi svežnjevi svežnjevi pojedinačno pojedinačno svežnjevi svežnjevi 20 20 20 100 50 100 50 10 100 100 300 50 50 50 50 150 50 25 25 50 50 50 150 350 100 200 150 150 odmah odmah nakon 24 h nakon 4—5 h nakon 4—5 h odmah nakon 24 h odmah nakon 24 h nakon 4—5 h odmah nakon 4—5 h nakon 24 h nakon 24 h nakon 24 h odmah odmah nakon 4—5 h nakon 4—5 h nakon 4—5 h nakon 24 h odmah odmah odmah nakon 24 h odmah nakon 4—5 h nakon 24 h NAPOMENA: Brojem 1 označene su sve kontrolne plohe. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 30 <-- 30 --> PDF |
METODA RADA Za pokus je upotrebljeno 5.140 sadnica. Od toga je bilo 3.500 sadnica oorovca starosti (5+0), 1.500 sadnica smreke (5 + 0) i 140 sadnica bijelog bora (3 + 0). Polovina od te količine sadnica tretirana je »Agricolom«. Druga polovina nije tretirana i služila je kao kontrola. Tretiranje je obavljeno u dvije otopine preparata s koncentracijama 1,50 i 0,78%. Korijenje sadnica umakalo se u otopine u svežnjevima i pojedinačno. Nakon tretiranja u rasadniku biljke su slijedeći dan transportirane na mjesto posumljavanja i tamo utrapljene. Do transportiranja, sadnice su trapljene u rasadniku na tri slijedeća načina: — odmah nakon umakanja korijena u otopinu, — nakon 4—5 sati izlaganja suncu poslije umakanja korijena, — nakon 24 sata izlaganja suncu i vjetru poslije umakanja korijena. Slika 1. Veličina i kvalitet sadnice borovca, korišeene kod pokusa |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 31 <-- 31 --> PDF |
SMka 2. Veličina i kvalitet sadnice bijelog bora, korišćene kod pokusa Na mjestu pošumljavanja nisu izvršene nikakve posebne pripreme u vezi pokusa. Biljke su sađene na uobičajen način. Raspored sadnje bio je paralelan i to tako da je uz redove tretiranih biljaka sađen paralelno isti broj kontrolnih redova s netretiranim biljkama. Razni načini tretiranja i njihove kontrole (prikazani u tabeli i na skici) obilježeni su na terenu obrojčanim kolčićima. Četiri mjeseca nakon sadnje izvršeno je mjerenje i utvrđivanje razlike visinskog prirasta i broja osušenih sadnica između tretiranih i netretiranih biljaka. Sadni materijal za pošumljavanje stavilo je na raspolaganje Šumsko gospodarstvo Zagreb iz rasadnika Lukavac, Šumarije Velika Gorica. Rasadnik se nalazi na cea 100 m n. v. Vrijeme kada je vršeno tretiranje (mjesec travanj) bilo je pretežno sunčano i vjetrovito. Tlo u rasadniku jako vlažno. 29 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Sadnice određene za pošumljavanje nisu bile školovane niti sortirane. Bile su u trapu u rasadniku. Biljke predviđene za tretiranje vađene su iz trapa, tretirane, obilježene i ponovno utrapljene u rasadniku prema već opisanoj metodi. Slijedećeg dana sav sadni materijal prevezen je kamionom, bez posebne zaštite, u šumski predjel Vukomeričke gorice, odjel 50, oko 14 km udaljen od rasadnika. Tu su biljke ponovno utrapljene. Pošumljavali su radnici Šumarije na uobičajen način, uz upotrebu motornog svrdla za kopanje jama. Rad je izvršen u toku slijedeća 4 dana. Od toga se jedan dan mje radilo zbog kiše. Vrijeme u toku ostala tri dana bilo je pretežno sunčano, jako toplo i vjetrovito. SKICA POKUSNE PLOHE S RASPOREDOM VARIJANATA TRETIRANJA * SMREKA T S. BOR 4- BOROVAC i: A OTOPINA OD 0 78^o «A l o A OTOPINA OD r$0°/o 13 «A« 1 I POJEDINAČNO TRETIRANJE HTH TRETIRANJE U SVEŽNJEVif.´4 28 U 2< AM» O TRAPLJENO ODMAH SA I 1AHO TRAPLJENO NAKON 4 - 5 SAT »ABO 9 TRAPLJENO NAKON 2i SATA 15 25 lABiC *AHO 28 16 22 A«9 i ASO 14 I 27 A I O 5 ui a 20 17 JA I 3 »A I O 29 10 A«i A I I t/MHO 26 4A I i AJ Ol— Tlo je uslijed ogoljelosti i ispaše devastirano, isprano i zbito, zaštita od dalje paše otežana, jer se pošumljena površina nalazi uz seoski put. Biljke nemaju zaštitu niti sa strane. U mjesecu kolovozu mjeren je visinski prirast i prebrojene su osušene biljke. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Iz podataka dobivenih mjerenjem visinskog prirasta i prebrojavanjem osušenih biljaka vidi se da su tretirane biljke bez obzira na način tretiranja imale povoljniji prosjek primanja i bolji prosječni visinski prirast. Pokusi su uza sve otežane uvjete pokazali da »Agricol« povoljno djeluje kao zaštitno sredstvo, kao i stimulator rasta u prvim danima života posađene biljke. Od 21 tretirane plohe (neoštećene ispašom) u 19 primjera dobivena |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 33 <-- 33 --> PDF |
je pozitivna razlika broja osušenih biljaka i prosječnog visinskog prirasta u korist tretiranih ploha. Prosječni uspjeh primanja svih tretiranih ploha iznosio je 18% ± 3,4, a netretiranih 32% 4- 4,6. Gotovo dvostruko više sadnica se posušilo na netretiranim plohama. Prosječni visinski prirast na tretiranim plohama iznosio je 4,3 cm ± 0,5, a na netretiranim 2,4 cm ± 0,4. Tretirane biljke su dakle u vremenu od oko 4 mjeseca pretekle u visinu netretirane za gotovo 2 cm. Pozitivna razlika u postotku osušenih biljaka kreće se od 5 do 40%, a prosječnog visinskog prirasta od 0,7 do 4,8 cm u korist tretiranih. Obzirom na način umakanja korijena (pojedinačno ili u svežnjevima) za sada nemožemo egzaktno dokazati da je pojedinačno umakanje sigurnije. Postotak broja osušenih biljaka na plohama na kojima su sađene pojedinačno tretirane biljke iznosio je 24% ± 4,5 prema 41´% ± 5,0 na kontrolnim plohama, a prosječni visinski prirast 4,9 cm ± 0,6 prema 2,3 cm + 0,5 na kontrolnim plohama. Na plohama sa sadnicama koje su tretirane u svežnjevima postotak osušenih biljaka je bio 11% + 4,2 prema 22% ± 6,8 i visinski prirast 3,6 cm + 0,7, a na kontrolnim plohama 2,6 cm ± 0,6. Vidljivo je da je za 6% (17—11%) bila bolja razlika primanja na plohama s pojedinačno tretiranim biljkama i da je visinski prirast za 1,3 cm bio veći nego na plohama s biljkama tretiranim u svežnjevima. Međutim, bila bi potrebna opširnija ispitivanja da bi se mogao dobiti odgovor, koji je način bolji i ekonomičniji obzirom na uspjeh primanja, intenzitet visinskog prirasta, potrebne količine sredstva za tretiranje i količinu uloženog rada. Obzirom na jačinu koncentracije otopine moglo se zaključiti da već slabija otopina od 0,78% dovoljno zaštićuje korjenje. Postotak osušenih biljaka na plohama s biljkama tretiranim 0,78% otopinom iznosio je 18%) ± 5,0 prema 28% ± 5,9 na kontrolnim plohama. Visinski prirast iznosio je 4,2 cm ± 0,8, a na kontrolnim 2,2 cm ± 0,5. Na plohama s biljkama koje su tretirane s 1,5% otopinom broj osušenih biljaka bio je 18%) ± 4,7, prema 36% ± 6,7 na kontrolnim plohama, a visinski prirast je iznosio 4,4 cm + 0,6, prema 2,7 cm ± 0,5 na kontrolnim plohama. Trebalo bi nastaviti pokuse koji bi potvrdili pretpostavku da je dovoljno 0,78% otopina za zaštitu korjena kod transporta. Zanimljivo je promatrati kako su se biljke ponašale, ako su sađene odmah nakon vađenja, zatim 4—5 sati iza vađenja i izložene 24 sata utjecaju atmosferilija. Iz tog podatka se najbolje vidi koliko to sredstvo smanjuje troškove zaštite. Prema podacima izlazi da je postotak osušenih biljaka iznosio: tretirane kontrolne plohe — ako su biljke bile sađene odmah 19% + 4,8 33% + 6,7 — ako su biljke bile izložene 4—5 sati 23% + 7,9 34% + 11,1 — ,ako su biljke bile izložene 24 sata 16% + 5,5 31% + 6,5 Zanimljiva je činjenica da je najmanji postotak osušenih bio kod biljaka koje su bile izložene 24 sata. I taj bi se podatak trebao potvrditi u even 31 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 34 <-- 34 --> PDF |
tualnim opširnijim budućim istraživanjima. Slične rezultate pokazuje i visinski prirast koji iznosi: tretirane kontrolne plohe — kod biljaka koje su sađene odmah 4,8 cm ± 0,8 2,6 cm ± 0,6 — kod biljaka koje su bile izložene 4—5 sati 2,5 cm ± 0,9 2,5 cm ± 0,6 — kod biljaka koje su bile izložene 24 sata 5,2 cm ± 0,6 2,5 cm ± 0,8 Slab uspjeh na plohama s biljkama koje su tretirane i ostavljene 4—5 sati na suncu može se objasniti time što su te plohe bile djelomice oštećene pašom. Promatranjem korijenja nakon vađenja iz trapa neposredno prije sadnje, kao i nakon 1—4 dana stajanja u trapu, sve tretirano korijenje zadržava zelatinoznu prevlaku »Agricola«. Korijenje tretirano slabijom koncentracijom u svežnjevima, u suhom stanju ne pokazuje razlike prema netretiranom korijenju, ali ako se isto ovlaži, zapaža se želatinozna prevlaka. Korijenje tretirano jačom koncentracijom, ostalo je stalno vlažno. ZAKLJUČAK Nakon pokusa na 28 tretiranih i isto toliko kontrolnih ploha te uz upotrebu 5.140 sadnica mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Sredstvo »Agricol« vrlo uspješno zaštićuje korijenje prilikom transporta i produžuje vrijeme u kojem biljka može biti izložena suncu i vjetru. 2. Postotak broja osušenih biljaka gotovo je dvostruko veći na plohama pošumljivanim biljkama koje nisu tretirane »Agricolom«. 3. Prosječni visinski prirast tretiranih biljaka u vremenu od 4 mjeseca veći je za 2 cm od netretiranih. 4. Zaštitu biljaka osigurava već koncentracija »Agricola« od 0,78%. 5. Biljke izložene 24 sata suncu i vjetru još su se uvijek vrlo uspješno primale i bile vitalne. 6. Korijenje biljaka tretiranih s 1,5% otopinom »Agricola« bilo je vlažno i nakon 4 dana. 7. Već dosadašnja istraživanja pokazala su uspješnost »Agricola«, ali bi trebalo pokuse nastaviti, posebno u nepovoljnijim uvjetima kao što su oni u području mediterana i submediterana. LITERATURA R. Dimpflmeier : Frischer Pflanzenmaterial, ein wesentlicher Beitrag zuir Wirtschaftlichkeit des Forstbetriebes, Forstpflanzen-Forestsamen, 1969. — Agricol, ein neues Mittel, um Forstpflanzen bei der Lagerung und beim Transport frisch zu halten, Forstwissenschaftliches Centralblatt, 1969. H. Mayer : Agricol — ein neuratiges Wurzelschutzmittel für den Pflanzentransport, Holz-Kurier, 1969. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 35 <-- 35 --> PDF |
UNTERSUCHUNGEN ÜBER DEN WURZELSCHUTZ GEGEN DIE AUSTROCKNUNG BEIM TRANSPORT DER FORSTPFLANZEN Zusammenfassung Das Institut für forstliche Versuche führte die erste Versuchsarbeit in Kroatien über den Wurzelschutz gegen die Austrocknung beim Pflanzentransport durch. Der Schutz wurde durch die Anwendung des neuen Präparats »Agricol« an Pflanzen von Weymouthskiefer (1750 Stück), Fichte (750 Stück) und Weisskiefer (.70 Stück) im Gebiet des Forstamts Velika Gorica bei Frühjahrsaufforstungen durchgeführt. Dieselbe Anzahl dor unbehandelten Pflanzen entsprechenden Baumarten wurde parallel neben den behandelten Pflanzen wegen Kontrolle ausgepflanzt. Beim Versuch wurden zwei Agricol-Lösungen verschiedener Konzentration nämlich, 0.78 und 1.50Vo, verwendet. Die Behandlung der Wurzeln durch Tauchen in die Agricol-Lösung wurde nach zwei Verfahren ausgeführt: einzelpflanzweises und bündclweises Tauchen, Danach wurde die erste Menge von Pflanzen sogleich wieder eingeschlagen, die zweite Menge nach vorausgehender 4—5 stündiger Aussetzung der Sonne und dem Wind eingeschlagen, und die dritte Menge von Pflanzen nach 24-stündiger Aussetzung eingeschlagen. Sodann wurden alle Pflanzen ohne besonderen Schutz in Lastkraftwagen auf die 14 km entfernte Fläche, welche für die Aufforstung bestimmt war, transportiert. Dort wurden die Forstpflanzen während 4 Tage ausgepflanzt. Nach den durchgeführten Messungen des Höhenzuwachses und der Anzahl der vertrockneten Pflanzen 4 Monate später kam man zu den folgenden Schlussfolgerungen: 1. Die Agricol-Lösung beschützt sehr erfolgreich die Wurzel gegen die Vertrockung beim Transport. 2. Der prozentuelle Anteil der vertrockneten Pflanzen war fast zweimal höher auf den Flächen, wo die nicht mit »Agricol« behandelten Pflanzen ausgepflanzt wurden. 3. Der durchschnittliche Höhenzuwachs der behandelten Pflanzen war in der Zeit von 4 Monaten um 2 cm grösser als bei den unbehandelten Pflanzen. 4. Der Schutz der Pflanzen st bereits bei der Konzentration der Agricol-Lösung von 0.78*/o gesichert. 5. Die Pflanzen, welche 24 Stunden der Sonne und dem Wind ausgesetzt wurden, wuchsen noch immer sehr erfolgreich an, und waren kräftig. 6. Die Wurzeln der mit 1.5;Vo Agricol-Lösung behandelten Pflanzen waren noch nach 4 Tagen feucht. 7. Schon die bisherigen Untersuchungen haben die Wirksamkeit der Agricol- Behandlung gezeigt. Man sollte aber die Versuche besonders in den ungünstigen Verhältnissen, wie diejenigen des mediterranen und submediterranen Gebiets, fortsetzen. |