DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— A varijante 236,3 cm;
— B varijante 240,0 cm;
— K varijante 232,3 cm.
Iz ovih podataka se može zaključiti da je prosječna visina stabala po
varijantama bila dosta ujednačena. Na plohama B varijante odgovarajuća
visina je bila za oko 8 cm, odnosno 4 cm veća od iste na plohama K odnosno
A varijante.


U jesen iste godine proveli smo drugu izmjeru stabala. Željeli smo
utvrditi da li će stabla reagirati u prvoj vegetaciji nakon obrezivanja. Konstatirali
smo da je tekući visinski prirast u prosjeku bio na plohama:


— A varijante 72,3 cm;
— B varijante 68,7 cm;
— K varijante 72,3 cm.
Trećom izmjerom, koju smo proveli četiri vegetacije nakon postavljanja
pokusa, utvrdili smo slijedeće vrijednosti prosječnog visinskog prirasta za
promatrani period vremena:


— A varijanta 71,0 cm;
— B varijanta 69,3 cm;
— K varijanta 70,7 cm.
Iz pregleda navedenih podataka i tabele 1 vidimo da je najslabiji visinski
prirast bio na stablima jačeg intenziteta obrezivanja (B varijanta). Međutim,
razlika nije tako značajna da bi mogli povjerovati da je to uslijed uklanjanja
30% dužine krošnje. Utvrđene razlike smo provjerili analizom varijance
i F testom. One nisu bile signifikantne s obzirom na različite intenzitete
obrezivanja uz vjerojatnost od 5% (F rač. 1, 29; tabl. 5, 79).


c) Razvoj stabala u debljinu — Analogno razvoju stabala u visinu, na
pokusnim plohama praćen je i razvoj stabala u debljinu. Tako smo utvrdili
da je početni srednji prsni promjer bio na plohama:


— A varijante 35,3 mm;
— B varijante 36,7 mm;
— K varijante 34,6 mm.
Ovi podaci nam govore da su prosječne debljine stabala na plohama
bile dosta ujednačene, a odnosi među njima su slični kao i kod visina. Deblja
stabla su bila u prosjeku na plohama varijante B, zatim na plohama
varijante A i K.


Tekući godišnji debljinski prirast u 1966. godini je iznosio na plohama:


— A varijante 16,3 mm;
— B varijante 15,0 mm;
— K varijante 16,7 mm.
Prosječni debljinski prirast za promatrani period koji smo utvrdili trećom
izmjerom, bio je na plohama:


— A varijante 14,7 mm;
— B varijante 14,3 mm;
— K varijante 15,0 mm.
Zbog razlika u intenzitetu debljinskog prirasta stabala na plohama u
protekle četiri godine, trećom izmjerom utvrdili smo gotovo iste prsne promjere
na svim varijantama (tabela 1).