DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 21 <-- 21 --> PDF |
što se tiče debljine grana, dosadašnja istraživanja upućuju da sfe ne obrezuju grane deblje od 5 cm promjera, zbog visokih troškova, sporog zacjeljivanja i opasnosti od truljenja (1, 11). Obrezivanje grana vrši se na onim stablima koja se ocijene kao perspektivna s obzirom na dobivanje tehničke ob lovine (pilanski trupci). Njihov broj jednak je broju stabala koji se očekuje da će tvoriti sastojinu na kraju ophodnje, povećan za oko 30%. Da bi došli do vlastitih rezultata kako obrezivanje grana utječe na rast stabala i kvalitet debla kod običnog bora, mi smo u proljeće 1966. godine postavili pokus na području šumarije Gospić u int. kulturi »Mušaluk«. Cilj pokusa je da se ispita utjecaj različitih intenziteta obrezivanja na prirast, ako se ovo provodi u mladim kulturama, kao i da se ispita mogućnost primjene takovog obrezivanja u praksi. Ova istraživanja financira Šumsko gospodarstvo Gospić. OBJEKT I METODA RADA Pokus obrezivanja grana postavljen je u intenzivnoj kulturi običnog bora, koja je osnovana u proljeće 1962. godine. Razmak sadnje iznosio je 2,0 x 2,0 m. Za osnivanje je korišćen prirodni podmladak s lokaliteta Vujnović brdo. Biljke su bile stare 3 do 4 godine, a prenesene su i sađene s busenom. Kad je bilo primijenjeno prvo obrezivanje, u proljeće 1966. godine, krošnje susjednih stabala su se počele dodirivati (sklapati), ali nije bio započeo proces sušenja donjih grana. Dužina krošnje je bila jednaka totalnoj visini stabla. Opća karakteristika za ovu kulturu je loš oblik debla i veliki broj jako razvijenih grana u pršljenu. Pokusni materijal se sastoji od 1.229 stabala, toliko ih je bilo ukupno na 9 pokusnih ploha (tab. 1) Na svakom stablu mjerena je totalna visina s točnošću 1 cm i prsni promjer (u dva pravca) s točnošću 1 mm. Za čitavu kulturu visine su se kretale od 172 cm do 350 cm (prosjek 236,2 cm), a prsni promjeri od 18 mm do 66 mm (prosjek 35,5 mm) s korom. Primjenjeni su slijedeći intenziteti obrezivanja: A varijanta — obrezano je 20% dužine žive krošnje od tla; B varijanta — obrezano je 30% dužine žive krošnje od tla; K varijanta — bez obrezivanja (kontrola). Grane su rezane pomoću oštre ručne piliće, uz samo deblo, vodeći računa da se ne ošteti kora debla. Prije prvog obrezivanja, u proljeće 1966. godine, izmjerene su početne visine i debljine stabala, a potom iza obrezivanja, u jesen 1966. godine izmjerene su ponovno visine i promjeri svih stabala. U jesen 1969. godine, tj. četiri vegetacije nakon postavljenog pokusa mjerenja su ponovljena, a primijenjen je i drugi zahvat koji je iznosio na plohama varijante: — A — 23% dužine krošnje ili dva donja pršljena; — B — 34% dužine krošnje ili tri donja pršljena; — K — bez obrezivanja (kontrola). Obrezivali smo sva stabla na plohama, iako to u redovnoj šumskoj praksi nije potrebno. |