DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 20 <-- 20 --> PDF |
UDK 634.0.245.13:634.0.174.7 Pinus silvestris L. OBREZ1VANJE GRANA KAO MJERA NJEGE U INTENZIVNIM KULTURAMA OBIČNOG BORA (Pinus silvestris L.) Prethodni izvještaj ORLIĆ STEVO Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko UVOD Tehnička vrijednost oblovine u znatnoj mjeri ovisi o čistoći debla. Zbog toga u prirodnoj šumi se i provode uzgojne mjere koje pomažu prirodno čišćenje debla od grana (zasjena, gustoća). Međutim, mora se imati na umu da se to, tokom života sastojine, odvija vrlo sporo. Naime, iako se uzgojnim mjerama može ubrzati proces ugibanja živih grana, ne može se utjecati na raspadanje mrtvih grana (1). Tako npr. kod američkog borovca suhe grane ostaju na deblu u prosjeku 27 godina (13). U intenzivnim kulturama koje se osnivaju uz relativno šire razmake sadnje, a u cilju povećanja kvalitete i vrijednosti stabala, provodi se umjetno uklanjanje grana — obrezivanjem. Pri tome razlikujemo obrezivanje suhih od obrezivanja zelenih grana. Obrezivanje suhih grana nije štetno po stablo i nema utjecaja na njegov prirast. Međutim, obrezivanjem zelenih grana smanjuje se asimilaciona površina krošnje pa je potrebno ispitati, uz ostalo, i efekat obrezivanja na prirast stabala u visinu i debljinu. U nekim zemljama zapadne Evrope i SAD s istraživanjima utjecaja obrezivanja grana na razvoj i kvalitet debla kod različitih vrsta šumskog drveća bavio se veći broj istraživača. Spomenut ćemo klasično djelo Mayer—Wegelin: Astun g (3) gdje je ova problematika najpotpunije obrađena. Ovdje ćemo iznijeti rezultate do kojih su došli u Južnoj Africi, jer nam se oni po metodi rada čine najbližima. Istražujući utjecaj obrezivanja grana u kulturama Pinus radiata Don. na rast i prirast stabala, Scott (7) veli da uklanjanje 25% krošnje nema utjecaja ni na visinski ni na debljinski prirast, da uklanjanje 50% krošnje ima utjecaja samo na debljinski prirast, a uklanjanje 75% krošnje ima utjecaja i na visinski i debljinski prirast stabala. Sa obrezivanjem grana kod P. radiata Don., kako navodi Scott, treba započeti kad su stabla visoka oko 6 m, a imaju prsni promjer oko 10 cm. Prema Pintariću (5), na osnovu podataka iz literature . . .« debljina stabala na kojima je iz ekonomskih razloga opravdano rezanje grana je slijedeća: »kod običnog bora 9—11 cm donja granica i 14—16 cm gornja granica, kod smreke 9—11 cm donja granica i 16—18 cm gornja granica, kod duglazije 10 cm donja granica i 20 cm gornja granica, kod jele 10 cm donja granica i 10—20 cm gornja granica. 18 |