DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 17 <-- 17 --> PDF |
su i izravnane visinske krivulje, iz kojih su izračunate srednje visine po Loreyevoj formuli. Drvne mase za pojedine vrste drveća uzimane su iz slijedećih tablica: — za hrast lužnjak po tablicama drvnih masa, koje je izradio Institut za šumarska istraživanja, Zagreb (Špiranec 1969). — za poljski jasen po tablicama, koje je izradio Šumarski fakultet, Zagreb (Emrović—Glavač—Pranjić 1962). Upotrebljena je tablica »Q«. — za obični grab po tablicama, koje je izradio Institut za šumarska istraživanja, Zagreb (Špiranec 1966). — za nizinski brijest upotrebljene su lokalne tablice izrađene na temelju sekcioniranja modelnih stabala iz sastojina u blizini primjernih ploha. Svuda je uzimana u račun masa krupnog drva (do 7 cm na tanjem kraju), jer takvu masu iskazuju tablice za jesen, pa je i za ostale vrste uzimano krupno drvo radi mogućnosti usporedbe s jasenom. Tečajni prirast izračunan je po Meyerovoj diferencijalnoj metodi (Klepac 1963). REZULTATI ISTRAŽIVANJA Nakon obračuna drvnih masa i prirasta dobili su se podaci o proizvodnji i tečajnom prirastu na pojedinoj plohi. U tabeli br. 2 navedeni su, osim mase i prirasta, još i srednji prsni promjer i visina za svaku tretiranu vrst drveća. Tabela br. 2. Red. Starost Srednji Masa Postotak Bonitet broj god. Vrst drveća prsni promjer Srednja visina m krupnog drva m3 Tečajni prirast m3 prirasta °/o I 33 hrast 10,9 14,4 198,2 10,959 5,53 II brijest 11,7 13,5 192,6 16,033 8,32 II 35 hrast 13,5 17,6 273,9 17,933 6,55 I brijest 13,5 16,0 246,4 20,741 8,42 III 60 hrast 18,8 19,8 307,7 12,664 4,12 III brijest 20,1 18,3 283,2 10,179 3,59 jasen 28,3 23,6 281,2 7,979 2,84 IV 41 hrast 11,6 16,3 211,7 10,793 5,10 II brijest 11,5 15,1 198,3 10,482 5,29 jasen 14,4 18,8 206,7 16,396 7,93 V 26 brijest 11,8 12,2 113,6 7,963 7,01 III grab 9,4 12,3 75,5 5,954 7,89 Iz prednje tabele vidimo, da je srednja visina brijesta na svim plohama niža od visine hrasta i jasena, pa čak nešto malo niža i od graba. To znači, da je brijest svuda u podstojnoj etaži i to već od 30. godine (mlađih sastojina nismo imali). Do sličnih je rezultata došao i prof. Dekanić na pokusnim plohama u g. j . Josip Kozarac, na kojima u starosti od cea 45 godina brijest zaostaje sa svojim visinama za hrastom i jasenom. Međutim u sasvim mladim sastojinama (14—18 god.) brijest se još donekle može mjeriti u visini sluznjakom, ali je zajedno s njime ipak ispod jasena (Dekanić 1962). Vidimo |