DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 15 <-- 15 --> PDF |
UDK 634.0.176. Ulmus carpinifolia Gled.: 634.0.228.3:634.0.56 O PRIRASTU NIZINSKOG BRIJESTA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA Ing. MIRKO ŠPIRANEC Institut za šumarska istraživanja, Zagreb UVOD 0 prirastu nizinskog brijesta (Ulmus carpinifolia Ehrh.), u smjesi s hrastom lužnjakom i poljskim jasenom, pisao je prof. Levakovic još prije I. svjetskog rata (Levakovic 1913). Prema njegovim istraživanjima brijest prirašćuje u visinu u prvoj mladosti najbrže, u odnosu na ostale dvije vrste. Premda mu visinski prirast ranije kulminira i već nakon 15. godine padne ispod visinskog prirasta hrasta i jasena, ipak mu je visinska krivulja tokom cijele ophodnje viša od visinskih krivulja druge dvije vrste. Iz toga se izveo zaključak, da je ona vrst drveća u sastojini tokom cijeloga života najviša, koja u prvoj mladosti najbrže prirašćuje i čiji visinski prirast najprije kulminira. Što se prsnih promjera tiče, to je po Levakoviću brijest u prednosti do 40. godine, međutim nakon 50. godine zaostaje za jasenom, a nakon 60. godine i za hrastom, koji u 75. godini premašuje i jasen. Temeljnice u prsnoj visini ponašaju se analogno prsnim promjerima. Do 40. godine ona je veća kod brijesta poslije čega zaostane najprije za jesenom, a poslije 60. godine i za hrastom. I drvna masa brijesta je veća sve do 55. godine, kada tu masu dostigne i jasen, a u 65. godini i lužnjak, koji nakon 80. godine preuzima vodstvo i pred jasenom. Volumni prirast brijesta je u početku najveći, dok je kod hrasta najmanji. Od 30. godine jasen ima veći prirast od brijesta, a ovaj još uvijek nešto veći od hrasta. Poslije 35. godine hrast sve više premašuje prirast brijesta, a oko 50. godine nadvisuje i jasen. Poslije te dobi prirast hrasta stalno je veći od onoga kod brijesta i jasena. Postotak volumnog prirasta daje međutim posve drukčiju sliku: tokom cijelog života hrast ima najveći postotak, jasen nešto manji, a brijest najmanji. Takovi su bili odnosi u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka, poljskog jasena i nizinskoga brijesta u našoj Posavini prije I. svjetskog rata. Međutim odmah nakon rata god. 1919. pojavila se u Holandiji bolest na brijestu, kojoj je uzročnik gljiva Ophiostoma ulmi Buism., a prenose je potkornjaci, osobito Scolytus scolytus F. i Sc. multistriatus Mrsh. Ta se bolest ubrzo proširila po čitavoj Evropi, a 1930. prešla je i u Sjev. Ameriku, te je prouzročila pravo pustošenje među brijestom. Zbog nje su se i kod nas morale vršiti neplanske sječe, kako bi se spriječilo širenje zaraze. Iz sastojina su se vadila prije reda stabla koja bi inače u normalnim okolnostima ostala do kraja ophodnje. S druge strane hrast je stradao od gubara i pepelnice, pa je i njega trebalo spašavati sanitarnim sječama. Sve je to imalo odraza na razvoj |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 16 <-- 16 --> PDF |
nizinskih sastojina i međusobni odnos pojedinih vrsta drveća u njima. Zbog toga, neće biti na odmet prikazati neke podatke o sadašnjem položaju nizinskog brijesta u mješovitim sastojinama, nakon više od 40-gođišnje borbe protiv holandske bolesti. PRIMJERNE PLOHE Naša su istraživanja izvršena na primjernim plohama koje su bile snimane za izradu prirasno-prihodnih tablica za hrast lužnjak i obični grab. Među tim plohama bilo je i takovih na kojima su brijest i poljski jasen bili zastupljeni u dovoljnoj mjeri, pa smo i njih tretirali prilikom istraživanja. Od desetak takvih ploha na kojima je tretiran nizinski brijest, odabrali smo pet, gdje je bio brijest jednake starosti s ostalim vrstama (hrastom, jasenom i grabom), kako bi se podaci mogli lakše uspoređivati. Nismo vršili analizu stabala kao svojedobno prof. Levaković, već smo obrađivali čitave plohe kao cjeline. Od spomenutih 5 ploha, tri su bile u Posavini, a dvije u dolini rijeke Mirne u Istri. One u Posavini pripadaju zajednici Genisto elatae-Quercetum Horv., a one u Istri zajednici Querco-Fraxinetum angustifoliae (Fuk.) Bert. 1966. U tabeli 1 navedene su istraživane plohe s oznakom lokaliteta, površinom, starosti i bonitetom staništa. Tabela br. 1. Redni GosDodarska Površina Vrst drveća Starost Bonitet broj jedinica Odjel plohe ha i omjer smjese god. staništa I Grede-Kamare la 0,240 hrast luž. brijest 0,62 0,38 33 33 II (hrast) II Grede-Kamare 5a 0,250 hrast luž. brijest ostalo 0,72 0,23 0,05 35 35 35 I (hrast) III Grede-Kamare 8c 0,360 hrast luž. brijest jasen polj. 0,42 0,11 0,40 60 60 60 III (hrast) IV Mirna 5c 0,250 hrast luž. briiest polj. jasen 0,41 0,23 0,36 41 41 41 II (hrast) V Mirna lb 0,251 brijest grab ostalo 0,43 0,26 0,31 26 26 26 III(grab) METODA RADA Kako je već spomenuto, navedene su plohe snimljene prilikom terenskih radova za izradu prirasno-prihodnih tablica hrasta lužnjaka i običnog graba. To su bile privremene primjerne plohe, na kojima su jednokratno snimljeni elementi rastenja. Nakon iskolčenja plohe, na njoj je obavljena klupaža svih stabala iznad 5 cm prsnog promjera bez obzira na vrst drveća. Nakon toga su za tretiranu vrstu izmjerene visine stabala i vađeni izvrtci za utvrđivanje prirasta. Izvrtci su analizirani na licu mjesta i vraćeni na svoje mjesto u stablu. Kod obrade podataka izračunata je za svaku plohu temeljnica (za svaku vrst drveća posebno) i srednji prsni promjer. Konstruirane |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 17 <-- 17 --> PDF |
su i izravnane visinske krivulje, iz kojih su izračunate srednje visine po Loreyevoj formuli. Drvne mase za pojedine vrste drveća uzimane su iz slijedećih tablica: — za hrast lužnjak po tablicama drvnih masa, koje je izradio Institut za šumarska istraživanja, Zagreb (Špiranec 1969). — za poljski jasen po tablicama, koje je izradio Šumarski fakultet, Zagreb (Emrović—Glavač—Pranjić 1962). Upotrebljena je tablica »Q«. — za obični grab po tablicama, koje je izradio Institut za šumarska istraživanja, Zagreb (Špiranec 1966). — za nizinski brijest upotrebljene su lokalne tablice izrađene na temelju sekcioniranja modelnih stabala iz sastojina u blizini primjernih ploha. Svuda je uzimana u račun masa krupnog drva (do 7 cm na tanjem kraju), jer takvu masu iskazuju tablice za jesen, pa je i za ostale vrste uzimano krupno drvo radi mogućnosti usporedbe s jasenom. Tečajni prirast izračunan je po Meyerovoj diferencijalnoj metodi (Klepac 1963). REZULTATI ISTRAŽIVANJA Nakon obračuna drvnih masa i prirasta dobili su se podaci o proizvodnji i tečajnom prirastu na pojedinoj plohi. U tabeli br. 2 navedeni su, osim mase i prirasta, još i srednji prsni promjer i visina za svaku tretiranu vrst drveća. Tabela br. 2. Red. Starost Srednji Masa Postotak Bonitet broj god. Vrst drveća prsni promjer Srednja visina m krupnog drva m3 Tečajni prirast m3 prirasta °/o I 33 hrast 10,9 14,4 198,2 10,959 5,53 II brijest 11,7 13,5 192,6 16,033 8,32 II 35 hrast 13,5 17,6 273,9 17,933 6,55 I brijest 13,5 16,0 246,4 20,741 8,42 III 60 hrast 18,8 19,8 307,7 12,664 4,12 III brijest 20,1 18,3 283,2 10,179 3,59 jasen 28,3 23,6 281,2 7,979 2,84 IV 41 hrast 11,6 16,3 211,7 10,793 5,10 II brijest 11,5 15,1 198,3 10,482 5,29 jasen 14,4 18,8 206,7 16,396 7,93 V 26 brijest 11,8 12,2 113,6 7,963 7,01 III grab 9,4 12,3 75,5 5,954 7,89 Iz prednje tabele vidimo, da je srednja visina brijesta na svim plohama niža od visine hrasta i jasena, pa čak nešto malo niža i od graba. To znači, da je brijest svuda u podstojnoj etaži i to već od 30. godine (mlađih sastojina nismo imali). Do sličnih je rezultata došao i prof. Dekanić na pokusnim plohama u g. j . Josip Kozarac, na kojima u starosti od cea 45 godina brijest zaostaje sa svojim visinama za hrastom i jasenom. Međutim u sasvim mladim sastojinama (14—18 god.) brijest se još donekle može mjeriti u visini sluznjakom, ali je zajedno s njime ipak ispod jasena (Dekanić 1962). Vidimo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 18 <-- 18 --> PDF |
da brijest nije više u svakoj dobi sa svojim visinama iznad hrasta pa i jasena, kako je to bilo prije I. svjetskog rata. Manje su promjene u međusobnim odnosima prsnih promjera. I naši podaci pokazuju, da je brijest ispod 40. godine nešto deblji od hrasta (ta je razlika veća što je bonitet staništa za hrast lošiji), ali je ipak znatno tanji od jasena. Međutim 60-godišnja sastojina na III. bonitetu za hrast pokazuje opet veći prsni promjer brijesta od hrasta. U odnosu na grab, brijest ima veći prsni promjer. Iz prednjega bi se moglo zaključiti, da je borba protiv holandske bolesti poremetila prirodni razvoj brijesta u mješovitim sastojinama i potisnula ga u donju etažu. Ta je pojava nastala k´ao posljedica sječe zaraženih stabala, koja se regrutiraju većim dijelom među dominantnim stablima. I stručnjaci u operativi opazili su, da potištena brijestova stabla duže odolijevaju holandskoj bolesti. To će biti po svoj prilici zbog toga, što brijestovi potkornjaci, koji prenose konidije gljive Ophiostoma ulmi, Buism. napadaju ponajviše višne dijelove brijestovih stabala, koji su dakle najviše izloženi suncu. Tako veliki brijestov potkornjak (Scolytus scolytus F.) prije proljetnog rojenja obavlja dopunsko brštenje na vrhu krošnje. Mali brijestov potkornjak (Se. multistrialus Mrsh) napada gornji dio debla i grane, a Sc. pygmaeus F. napada tanke grane u vrhu (Spaić 1963). ZAKLJUČAK Analizirajući podatke o drvnim masama i prirastu u tabeli 2, dolazimo do ovih zaključaka: a) Smjesa hrast-jascn-brijest: u mlađoj sastojini (41 god.) i na boljem bonitetu (II) jasen ima daleko veći prirast i postotak prirasta od hrasta i brijesta, koji su približno jednaki. Ali drvna masa po hektaru ipak je najveća kod hrasta. U nešto starijoj sastojini (60 god), i na lošijem bonitetu (III) hrast ima najveću masu i prirast, kao i postotak prirasta, dok je jasen najslabije produktivan. Brijest je negdje u sredini između hrasta i jasena. Vidi se očito, da najslabije lužnjakovo stanište ne adgovara poljskom jasenu. jer je za njega presuho, dok brijestu još odgovara. Manja drvna masa od hrasta posljedica je drukčijeg obličnog broja, jer je brijest manje jedar (Levaković 1913), a i visine su mu nešto niže od hrastovih. b) Smjesa hrast-brijest: obje plohe su približno iste starosti (33 odnosno 35 godina), jedna na I., a druga na II. bonitetu za hrast. Drvne mase po 1 ha veće su kod hrasta, ali je prirast brijesta znatno veći, a isto tako i postotak prirasta. Budući da su obje sastojine razmjerno dosta mlade, može se zaključiti, da brijest u mladosti jače prirašćuje od hrasta. c) Smjesa brijest-grab: na plohi br. V. uzrasla je mješavina sastojina graba i brijesta iz panja. Brijest ima ovdje veću drvnu masu i tečajni prirast po 1 ha, ali grab ima veći postotak prirasta. Bonitet je određen po grabu. o o o O o o o O sušenju brijesta zbog holandske bolesti pisano je mnogo, ali je za njegovo spašavanje razmjerno malo učinjeno, jer se zapravo nije ni moglo nešto efikasno uraditi. Represivne mjere sastoje se u uništavanju potkornjaka, koji prenose konidije gljive Ophiostoma ulmi Buism. Međutim i klimatski faktori imaju utjecaja na širenje bolesti, a melioracije u nizinskim 16 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 19 <-- 19 --> PDF |
šumama mogle su oslabiti otpornu snagu brijesta (Kišpatić 1959). Neke azijske vrste brijestova otporne su na holandsku bolest, ali se nisu mogle aklimatizirati u Evropi. Stoga se među evropskim vrstama traže otporniji varijeteti koji bi zamijenili Ulmus carpinifoliu Ehrh. Smatra se da je primarni uzrok propadanju brijesta promjena klimatskih faktora i to temperature i vlage. Suha i topla klima slabi otpornu snagu brijestovih stabala, a pogoduje razvoju potkornjaka (Vajda 1952). Prirodnim putem će se zaustaviti ugibanje brijesta ako se povrati duži period hladnijih i vlažnih proljeća i ljeta, kako je to bilo prije 1916. godine. U tom slučaju mogao bi se nizinski brijest spasiti od potpunog uništenja. Opažanja vremenskih prilika posljednjih 10—15 godina pružaju stanovitu nadu u taj preokret. LITERATURA 1. Dekanici. : Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini. Glasnik za šum. pokuse knj. 15. Zagreb 1962. 2. Emrović — Glavač — Pranjić: Tablice drvnih masa za poljski jasen. 3. Kišpati ć J.: Holandska brestova bolest. Šum. enciklopedija I. Zagreb 1959. 4. Klepa c D.: Rast i prirast šum. vrsta drveća i sastojina. Zagreb 1963. 5. Levaković : A.: Nešto o prirastu hrasta, jasena i brijesta u našoj Posavini. Zagreb 1962. Šum. list br. 8. Zagreb 1913. 6. Spai ć L: Brestovi potkornjaci. Šum. enciklopedija II. Zagreb 1963. 7. ŠpiranecM. : Tablice drvnih masa za pitomi kesten i obična grab. Zagreb 1966. 8. Š p i r an e c M.: Tablice drvnih masa hrasta lužnjaka za krupno drvo. Šum. list br. 5. — Zagreb 1969. 9. Vajd a Z.: Uzroci epidemijskog ugibanja brijestova. Glasnik za šum. pokuse knj. 10. Zagreb. ON THE INCREMENT OF FIELD ELM IN MIXED STANDS Summary Described are the growth rate and present position of Field Elm (Ulmus carpinifolia Gled.) in mixed stands with Pedunculate Oak and Narrow-leaved Ash, after a 40-year fight against the Dutch Elm disease. In Table 2 are presented data of investigations relating to the increment of Elm in: a) Oak/Ash/ Elm mixture, b) Oak/Elm mixture, and c) Elm/Hornbeam mixture. |