DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 13     <-- 13 -->        PDF

filima privremenom nuždom. Treba dakle osnivati dvoslojne sastojine i to s
gornjim slojem od topola, a u donjem autohtone ili udomaćene vrste četinjača
i listača. Topole brže rastu, imaju rjeđu krošnju i plići sistem korijena, pa se ta
dva sloja drveća međusobno dobro podnose. Kad topole započnu jače konkurirati,
posijeku se, jer su izvršile svoju ulogu.


Slika 5. Topole (u doba početka listanja) uz morsku obalu turističkog naselja Malinska
na otoku Krku. Guste krošnje daju ugodnu hladovinu, uljepšavaju krajolik, omogućuju
unapređivanje turizma.


Vjetrobrani pojasi. Vjetrovi, osobito jaka suha bura, mehanički i fiziološki
štetni su za razvitak poljoprivrednih usjeva, koji se intenzivnije uzgajaju na
plodnim poljima unutrašnjosti primorja. Vjetrobrani pojasi izgrađeni kombinacijom
topola, četinjača i grmlja, mogu smanjiti suhoću tla i zraka 4—6 puta.
Takvi pojasi već su osnovani, a osnivaju se i novi. Takav sastav drveća može se
osnivati uz putove, pašnjake i livade i uz ograde podkućnica.


Smirivanje zemljišta. U primorju ima predjela gdje se, pod utjecajem akvatične,
pluvijalne, eolske i gravitacijske erozije tlo odronjava ili klizi, ili se povećavaju
bujični perimetri, osobito na oecenskim laporima i fliševima. Biološko
smirivanje takvih zemljišta četinjačama je polagano. Četinjače polagano rastu,
a kasnije svojom težinom povećavaju loš utjecaj gravitacije. Konsocijacijom topola,
četinjača, grmlja i puzavica (bršljan) taj bi se zadatak mogao bolje obaviti.
Ranjavanjem korijenovih žila topola, iz kojih se razvijaju izdanci, povećao bi
se sklop korijenja i krošanja. Prevršivanjem topola krošnje će im se proširiti.


Takav postupak treba da zahvati prvenstveno okolinu naselja, prometnica
i morskih luka, gdje se zbog akvatične erozije nakupljaju velike količine zemlje,