DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 12 <-- 12 --> PDF |
U borbi za prostor u gušćem sklopu topole mnogo smanjuju debljinski i visinski prirast, osobito na siromašnijim tlima i lošijim staništima. Najviše reagiraju najmlađa stabla i to: kosim položajem prema izvoru svjetlosti. Sinteza. Vjerojatno velika ekološka valenca roda i vrsta Populus omogućuje da se to drveće razmjerno dobro prilagođuje primorskoj regiji. Možda su neke vrste topola ili njihove svojte ovdje autohtone, kad ih Wessel y pred oko sto godina preporuća za osnivanje krmnih baza, odnosno za lisničarenje. Na temelju metodičkih pokusa na raznim staništima mogli bi se genetičkom selekcijom izabrati dobri klonovi za određene potrebe. Sažimajući naša dosadašnja opažanja, možemo, neovisno od vrsta i svojta, za mediteransko područje ustvrditi ovo: Topole rastu na tlima vrlo različitog sastava: na skeletoidnim, skeletnim aluvijalnim i deluvijalnim, najbolje na plodnim poljima, uz obale vodotoka i mora. Razmjerno dobro podnose mediteranski režim klime, bolje u submediteranu nego u eumediteranu. Kritičan faktor su visoke ljetne temperature, osobito suhoća i suša. Čini se da su sive topole na te utjecaje otpornije nego crne. Mehaničko djelovanje vjetrova nije značajan faktor, osim ponegdje na prodorima jake bure. Ali fiziološki su štetni suhi vjetrovi osobito u doba jakih vrućina i malih oborina. Ipak i u takvim okolnostima topolama se rijetko gdje značajno smanjuje vitalnost. Izuzetak je uglavnom razmjerno prestaro drveće na vrlo lošim staništima. U borbi za vlagu stabla roda Populus mnogo proširuju sistem korijenja i dobro podnose zaslanjenost tla i zraka. Na vrlo izloženim položajima starija krošnja ima veoma velik broj sitnih grančica, koje često venu, a krošnja je u doba vegetacije prosječno gusta. Po svemu prosuđujući, najkritičniji period rasta i prirasta topola je ljetna suhoća, kad autohtone vrste dendroflore imaju duži period mirovanja, nego kontinentalne vrste. EKONOMSKO ZNAČENJE U mlađoj i srednjoj dobi topole prosječno više prirašćuju nego bilo koja druga domaća, udomaćena ili strana listača i četinjača. Na temelju ove činjenice može se zaključiti da se odgovarajuće vrste i svojte roda Populus mogu unositi u bolja staništa, kad po planu uređivanja krajolika treba bržim postupkom izgraditi grupe, skupine, sastojine, zelene pojase, drvorede ili zaštitne pruge od šumskog drveća. Za to su pogodne topole same ili još bolje u smjesi sa četinjačama (uglavnom ekološki odgovarajuće vrste roda Pinus) i listače (Quercus, Phillyrea, Erica, Arbutus, Juniperus, Viburnum, Lovor i dr.). Turističke šume. Ovaj je naziv prihvaćen pred desetak godina i te su šume privredno najinteresantnije. U obalnim naseljima i oko njih gotovo i nema šumice koja nije upotrijebljena za turističku eksploataciju. Camp-šume ljeti su preopterećene i sa 800 boravišnih gostiju, umjesto oko 250 korisnika i 100 automobila po hektaru. Takve se šume degradiraju mehanički i fiziološki. Radi toga treba po regionalnom planu osnivati nove i to od šumskog drveća koje brzo raste, ali ne samo za kampove, nego i na plažama, odmaralištima, vidikovcima i uz putove. Pejzažno i estetski topole nisu atraktivan florni elemenat. No za brzo stvaranje zelenila, sjene i hladovine nema ambijentalno prikladnijih, osim ponegdje brucijski bor i primorski bor. Zato unošenje topola za potrebe turizma i oblikovanja krajobraza treba unekoliko smatrati nužnim zlom ili gledajući u vremenskim i prostornim pro^ 10 |