DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Prof. dr Borivoj Emrović (1912—1970) Dne 3. studena 1970. god. umro je u 59. godini života profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Dr Borivoj E m r o v i ć, redoviti sveučilišni profesorpredstojnik Katedre za dendrometriju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Pokojni profesor Emrović je rođen 13. ožujka 1912. god. u Zagrebu. U Zagrebu je proveo ne samo svoje djetinjstvo i svoju mladost, nego gotovo cio svoj vijek. Maturirao je na II muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu 1931. god., te se iste godine posvetio studiju šumarstva koji i završava 1937. god. na Šumarskom odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Iste godine nastupa službu kod tadašnje Direkcije državnih šuma u Zagrebu, gdje je službovao do 1946. god. Nakon toga radi kod iskorišćivanja šuma u Novoselec—Križu i u šumskoj manipulaciji Garešnički Brestovac. No već nakon nekoliko mjeseci izbivanja vraća se u Zagreb i nastupa 1. studena 1946. god. dužnost asistenta na Šumarskom odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, kod Katedre za dendrometriju, kod glasovitog, u svijetu poznatog učenjaka i profesora dr Antuna Levakovića. Nakon 9 godina studioznog rada doktorira 1955. god. Tokom tih 9 godina pojavljuje se u stručnoj štampi veći broj njegovih naučnih i stručnih radova iz područja Dendrometrije koji daju naslutiti da sazrijeva još jedan odličan znanstveni radnik na tom području. Već se iz tih radova razabire njegova sklonost ka suvremenom znanstvenom pristupu u razradi problema s kojima se dendrometrija kao znanost bavila. Nakon provedenog habilitacijskog postupka izabran je 1955. za docenta, 3 godine kasnije za izvanrednog profesora i 1961. god. za redovnog profesora za predmet Dendrometrija. Brojni su radovi koje je Profesor Emrović ostavio iza sebe. Njegovi radovi pokazuju, da je uspješno sintetizirao klasičnu srednjoevropsku i modernu zapadno evropsku i američku dendrometrijsku znanost upotrebljavajući matematičko- statističke metode, moderne grafičke metode, nomograme, funkcionalne papire i drugu savremenu znanstvenu aparaturu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Radovi pokojnog profesora Emrovića su zapaženi i u inozemstvu. Neki su njegovi radovi i objelodanjeni u inozemstvu, a gotovo svi njegovi objavljeni radovi su registrirani ili prikazani u inozemnoj znanstvenoj šumarskoj bibliografiji ili stručnim časopisima. Posljednjih je godina njegov znanstveni rad bio ometan narušenim zdravstvenim stanjem, pa je taj rad, evo, i potpuno prekinut u godinama kada se obično očekuje završno zaokruživanje znanstvene djelatnosti jednog plodnog životnog perioda. Profesor Emrović je poklanjao i mnogo brige nastavi II i III stupnja unoseći u nastavu savremene dendrometrijske metode i izvodeći sa studentima brižljivo i metodički razrađene vježbe i terensku nastavu. No nije se profesor Emrović bavio samo znanstvenim i nastavnim radom. On je veoma aktivno učestvovao i u stvaranju samoupravljačkih organa na fakultetu i u donošenju niza normativnih akata i kao član mnogih komisija pa i kao predsjednik Savjeta Šumarskog fakulteta. Smrću profesora Emrovića gubi Šumarski fakultet u Zagrebu i šumarska znanost u zemlji, unutar kratkog vremenskog razdoblja, još jednu snažnu znanstvenu ličnost, ličnost koja je nastavljala tradiciju najvišeg dometa jedne važne šumarske stručne discipline, ličnost koja je preuzela stijeg Katedre za dendrometrijsku znanost od jednog Levakovića, a koja je taj stijeg dostojno dalje nosila. Uspomenu na profesora Emrovića i kao znanstvenog radnika, i kao nastavnika, i kao čovjeka, druga i prijatelja sačuvat će jednako i nastavnici, i studenti, i stručnjaci i njegovi drugovi i prijatelji. SLAVA MU! Naučni i stručni radovi prof. Dr Borivoja Emrovića: 1. Grafička primjena Levakovićevih formula, Šumarski list 3—4/1951, str. 3—11. 2. O upotrebi standardnih visinskih krivulja, Šumarski list 2/1953, str. 78—95. 3. Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen, Šumarski list 3/1953, str. 114—118. 4. O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogromadnih tablica (tarifa), Šumarski list 4—5.1953, str. 214—221. 5. O izjednačenju pomoću funkcija koje se logaritmiranjem daju svesti na linearni oblik. Glasnik za šumske pokuse br. 11/1953., str. 73—110. 6. O konstrukciji jednoulaznih tablica — tarifa — pomoću logaritamskog papira, Šumarski list br. 8/1954, str. 386—392. 7. O najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednačenje pri sastavu dvoulaznih drvnogromadnih tablica. (Doktorska disertacija obranjena 23. 4. 1955. na Polj.-šumarskom fakultetu u Zagrebu). Glasnik za šumske pokuse br. 14, str. 49—126. 8. Problematika konstrukcije jednoulaznih tablica drvnih masa. Habilitacioni rad (Habilitacioni postupak završen 27. 5. 1955.). Rukopis 38 strana, 4 str. grafikona i 2 strane tabela. U štampi za »Glasnik za šumske pokuse«. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 80 <-- 80 --> PDF |
9. Nomogram! za Algan-Schaefferove tarife, Šumarski list 7—8/1957, str. 293—302. 10. Veličina slučajne greške kod određivanja volumnog prirasta sastojine pomoću izvrtaka uz upotrebu tarifa. Šumarski list 1—2/1958., str. 14—20. 11. O Christenovom visinomjeru, Šumarski list 5—6/1958, str. 194—211. 12. Određivanje volumnog prirasta pomoću izvrtaka uz upotrebu tarifa i Hohenadlovih primjernih stabala. Rukopis 35 strana. 13. Funkcionalni papir za volumni prirast, Šumarski list br. 11—12/1958, str. 398—406. 14. Dvoulazne tablice drvnih masa za jelu u Gorskom Kotaru. Šumarski list br. 11—12/1960, str. 345—356. 15. Dendrometrija, Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb 1949, str. 66—180. 16. Režimi sušenja drveta (zajedno sa dr ing. prof. I. Horvatom), Šum. list br. 8—10/1958, str. 1—19. 17. Dvoulazne tablice za hrast u Spačvanskorn bazenu (zajedno sa Markićem i Špirancem). Šum. list 11—12/1958. 18. Članci za Šumarsku enciklopediju: Kubisanje (ksilometar), kubisanje obrađenog drveta. 19. Tarife za jelu na silikatnoj podlozi u Gorskom Kotaru. Rukopis 13 strana i 4 tabele. 20. Die Ermittlung der Massenzuwachsprozente mit Hilfe des Tarifdifferenzverfahrens, Schweizerische Zeitschrift f. Forstwesen, Nr. 3. 1960. S. 182—189. 21. Tablice drvnih masa za poljski jasen (zajedno sa V. Glavač i A. Pranjić) 1962. 22. Über die Stammform der spitzblättrigen Esche in verschiedenen Auenwaldgesellschaften des Savagebietes in Kroatien (Jugoslawien) (zajedno sa V. Giavač i A. Pranjić). Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Nr. 3, März, 1964, S. 143—162". 23. Fotometoda za mjerenje visinskog prirasta. Šumarski list 7—8/1966, str. 343—347. 24. Der relative Betrag der Volumenzuwachskomponente welche als Folge der Verschiebung der Massentarifkurve entsteht. Schweizerischen Zeitschrift für Forstwesen (119) Nr. 9, September 1968, S. 633—638. 25. Selecting diameter-increment sample tress (from which the increment cores are to be extracted) when using Meyers Method of tariff diferences. Referat za IUFRO Kongres München 1967. 26. Determining the stand increment by the method of total differential of standard volume tables. Referat za IUFRO, Kongres München 1967. 27. Vrijeme prelaza (Temps de passage). Šumarski list 7—8/1968, str. 253—264. 28. Modificirana formula Lachaussea. Šumarski list br. 11—12/1968, str. 429— 439. 29. Dendrometrija, šumarsko-tehnički priručnik, str. 13—163, Zagreb 1966. 30. Sistemi mjernih jedinica i standardni brojevi (zajedno sa Brezinšćak) Drvno- industrijski priručnik, Zagreb 1967, str. 55—121. Zv. Potočić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 81 <-- 81 --> PDF |
NATJEČAJ ŠKOLSKI CENTAR ZA ŠUMARSTVO I DRVOPRERADIVACKU DJELATNOST U KARLOVCU Kurelčeva br. 2 vršit će školske godine 1971/72. upis u slijedeće škole: A ŠUMARSKA ŠKOLA — srednja škola u trajanju od 4 godine — upisati se mogu učenici (omladina) sa završenom osnovnom školom — po završenom školovanju učenici stiću srednju stručnu spremu i zvanje šumarskog tehničara B ŠUMARSKA ŠKOLA — za odrasle — srednja škola u trajanju od 4 godine — upisati se mogu radnici u stalnom radnom odnosu u šumsko-privrednim organizacijama sa završenom osnovnom školom — odvijanje nastave prilagođeno je njihovim obavezama na radnom mjestu — po završenom školovanju učenici stiću srednju stručnu spremu i zvanje šumarski tehničar C ŠKOLA ZA KVALIFICIRANE RADNIKE U ŠUMARSTVU — škola u trajanju od 2 godine — u školu se mogu upisati radnici u stalnom radnom odnosu u šumsko-privrednim organizacijama sa završenom osnovnom školom — odvijanje nastave prilagođeno je njihovim obavezama na radnom mjestu — po završenom školovanju učenici stiću zvanje KV radnika u šumarstvu D ŠKOLA ZA KVALIFICIRANE RADNIKE DRVOPRERAĐIVACE — stolari, modelari itd. — škola u trajanju od 3 godine — upisati se mogu učenici sa završenom osnovnom školom — po završenom školovanju stiću zvanje kvalificiranog radnika drvoprerađivača određenog smjera Prijavu za upis potrebno je dostaviti u tajništvo Školskog centra sa slijedećim dokumentima: za škole pod A i D 1. molbu za upis biljegovanu sa 2 n. din biljega 2. svjedodžbu o završenom VIII razredu osnovne škole 3. izvod iz matične knjige rođenih 4. liječnička svjedodžba za škole pod B i C 1. molbu za upis biljegovanu sa 2 n. din biljega 2. svjedodžbu o završenom VIII razredu osnovne škole 3. izvod iz matične knjige rođenih 4. liječnička svjedodžba 5. potvrdu šumsko-iprivredne organizacije o zaposlenju 6. dvije fotografije veličine 4x6 Upisi redovnih učenika pod A i D obavit će se 3. i 4. IX 1971. godine od 8 do 12 sati u prostorijama Školskog centra, Kurelčeva broj 2. Upisi u škole pod B i C naknadno će se objaviti. UPRAVA Školski centar za šumarstvo i drvoprerađivačku djelatnost Karlovac |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, tel. br. 36-473 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 100,00 N. d. Pojedinci 20,00 N. d., studenti i učenici 5,00 N. d. Inozemstv o 10 dolara USA — Tisak : Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoä« Samobor |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ŠUMARSKI ILST GLASILO SAVEZA INŽENJERA I TEH. ŠUM. I DRV. IND. HRVATSKE Organe de 1´ Union des Socićtes forestieres de Croatia — Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Žurnal Sojuza inž. i teh. les. i lesprom. Horvatii — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatiens Glavni i odgovorni urednik Dr. BRANIMIR PRPIĆ Izdavač: Savez ITŠIDI SR Hrvatske — Editeur: L´ Union des Societes forestieres de Croatie — Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia — Izdatelj: Sojuz ITLILP Horvatii — Herausgeber: Verband der Forestvereine Kroatiens — Zagreb, Mažuranića trg 11 — Tel. 36-473. GodišteTomVolumeVolumeJahrgang \ ´ 94 ZAGRE B Godina God Year Annee Jahr 1970. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 84 <-- 84 --> PDF |
SADRŽAJ (CONTENTS — SODERŽANiE — TABLE DES MATIERES — INHALT) ŠUMARSKOG LISTA 1970. g. ČLANCI — STAT´ I — ARTICLES — AUFSÄTZE 1. UZGAJANJE SUMA — LESOVODSTVO — SIVICULTURE — WALDBAU Šaf ar J.: Brucijski bor (Pinus brutia Ten.). I Prilog: areal i stanište — Pinus brutia Ten.: Area and sites — Pinus brutia Ten.: Aire et station — Pinus brutia Ten.: Areal und Standort 1 Šafa r J.: Brucijski bor (Pinus brutia Ten.). II Prilog: Ekološke i ekonomske značajke — Pinus brutia Ten.: Ecological and economic characteristics — Pinus brutia Ten.: Characteristiques ecologiques et economiques — Pinus brutia Ten.: Ökologische und ökonomische Charakteristiken ... . 10 Prpi ć B.: Primjena radioaktivnih izotopa u uzgajanju šuma — Application of radioactive isotopes in silviculture — Application d´isotopes en sylviculture — Isotopenanwendung im Waldbau 106 Milkovi c S.: Otpornost borovca (Pinus strobus L.) na snježne padavine — Resistance of Eastern White Pine strobus L.) to snowfall — Resistance du pin Weymouth (Pinus strobus L.) ä la chute de neige — Resistenz der ostamerikanischen Strobe (Pinus strobus L.) gegen die Schneefälle . . . 239 Rau s Đ.: Prilog poznavanju flore Fruške gore iz okolice Iloka — The flora of Fruška Gora Mountain from the environs of Ilok — Une contribution ä la connaissance de la flore de la Montagne de Fruška Gora aux environs de rilok — Ein Beitrag zur Kenntnis der Flora des Gebirges Fruška Gora aus der Umgebung von Ilok 285 2. UREĐIVANJE ŠUMA — LESOUSTROJSTVO — FORESTMANAGEMENT — AMENAGEMENT DES FORETS — FORSTEINRICHTUNG Toma c Z.: Uloga omjera smjese u određivanju smjernica gospodarenja (odnosno određivanja etata) pomoću tabela normalnih masa u prebornim šumama (Fagetum abietetosum croaticum Horv.) — The role of mixture proportion in setting up directives of management (or regulation of cut) by means of tables of normal growing stock volumes in selection forests (Fagetum abietetosum croaticum Horv.) — Le röle des proportions de melange ä l´etablissement des directives de traitement (ou bien du reglement du taux d´exploitation) au moyen de tables des volumes normaux dans lef forets jardinees — Die Rolle des Mischungsverhältnisses bei der Aufstellung der Richtlinien für die Bewirtschaftung (bzw. der Hiebsatzberechnung mit Hilfe von Normalvorratstafeln für Plenterwälder (Fagetum abietetosum croaticum Horv.) 233 3. DENDROMETRIJA — DENDROMETRY — HOLZMESSKUNDE Pranji ć A.: Sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka — Stand height curves of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) — Gourbes de hauteur des peuplements de chene pedoncule (Quercus robur L.) — Bestandshöhenkurven der Stieleiche (Quercus robur L.) 201 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 85 <-- 85 --> PDF |
4. ZAŠTITA SUMA — OHRANA LESA — FOREST PROTECTION — PROTECTION DES FORETS — FORSTSCHUTZ Opaličk i K.: Mineri i defolijatori jele i njihov udio u procesu sušenja sastojina jele — Silver Fir miners and defoliators and their participation in the process of die-back of Silver-Fir stands — Mineuses et defoliateurs du sapin et leur participation au processus du deperissement des sapinieres — Nadelminierende und fressende Schädlinge der Weisstanne und ihre Beteiligung am Tannensterben 69 Vajd a Z.: Problem zaštite šuma od požara u SR Hrvatskoj — Problem of forest protection against fires in the S. R. of Croatia — Le probleme de la protection des forets contre les incedies dans la R. S. de Croatie — Das Problem der Waldbrandverhütung in der SR Kroatien 92 Klepa c D.: Kako utvrditi postotak smanjenja asimilacijske površine u zaraženim jelovim šumama? — How to determine the percentage decrease of assimilation area in infested Silver Fir forests? — Comment determiner le taux de diminution de la surface d´assimilation dans les sapinieres contaminees — Wie kann die prozentuelle Abnahme der Assimilationsfläche in den versuchten Tannenwäldern ermittelt werden? 229 5. ŠUMARSKA EKONOMIKA — EKONOMIKA LESNOGO HOZJAJSTVA — FOREST ECONOMICS — ECONOMIE FORESTIERE — FORSTWIRTSCHAFTSLEHRE Golu b ovi ć U.: Prilog utvrđivanju vrijednosti sastojina u izmijenim uvjetima privređivanja na mediteranskom području — A contribution to the valuation of stands under changed earning conditions in the Mediterranean region — Une contribution ä l´estimation des peuplements dans les conditions economiques changees en region mediterraneenne — Ein Beitrag zur Bewertung der Bestände in den geänderten Erwerbsverhältnissen im Mediterrangebiet 21 Mesi ć S.: Neki problemi formiranja dohotka i uspostavljanja samopravnih odnosa u grani šumarstva zbog postojanja rente 112 Kralji ć B.: Priprema rada i proizvodnje, optimalna veličina šumarije i optimalni sistem njezina rukovođenja te uposlivanje diplomiranih inžinjera šumarstva — Operations and production scheduling — Optimum size of forest enterprise and optimum system of it management — Engagement of graduate engineers of forestry — Dressement du plan des travaux et de la production — Grandeur optimale de l´entreprise forestiere et le Systeme optimal pour sa gestion — Engagement des ingenieurs forestiers diplomes — Arbeits- und Produktionsvorbeiretiung — Optimale Grösse des Forstbetriebes und optimales System seiner Leitung — Zuteilung von Posten an diplomierte Forstingenieure 158 Kralji ć B.: Procjena vrijednosti šuma i bilanciranje uspjeha u biološkoj šumskoj proizvodnji u Jugoslaviji — Forest valuation calculation of results in the biological production in Yugoslavia — L´estimation des forets et le calcul des resultats dans la production biologique forestiere en Yugoslavie — Waldwertschätzung und Bilanzierung des Erfolges in der biologischen Forstproduktion in Jugoslawien 172 6. PEDOLOGIJA — POCVOVEDENIE — SOIL SCIENCE — PEDOLOGIE — BODENKUNDE Spirovski J. i Mircevski S.: Karakteristike zemljišta u nekim tipovima šuma hrasta kitnjaka u planini Karadžici (Kitka) — Soil characteristic in some Sessile Oak forest types in the Mountain of Karadžica (Kitka) — Caracteristiques du sol dans certains types de forets de chene ä fleurs sessiles dans la montagne de Karadžica (Kitka) — Bodeneigenschaften einiger Traubeneichen-Waldtypen im Gebirge Karadžica (Kitka) . . . 148 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Vrankovi ć A.: Pedološki prikaz tala nekih šumsko-gospodarskih jedinica u planinskom masivu Mala Kapela — A pedologic survey of the soils of several forest management units in the mountain range of Mala Kapela — Une description pedologique des sols de certines unites d´amenagement dans le massif de Mala Kapela — Eine pedologische Darstellung der Böden einiger Wirtschaftseinheiten im Mala Kapela-Massiv 369 Kalini ć M.: Karakteristike tala bukovih i hrastovih sastojina Psunja — Characteristic of the soils of Beech and Oak stands in Psunj Mountain — Les caracteristiques des sols des peuplements de hetre et de chene dans la montagne de Psunj — Bodencharakteristiken der Buchen- und Eichenbestände im Psunj-Gebirge 391 Martinovi ć J.: Neke karakteristike organske materije tala u smrekovim šumama Hrvatske — Some characteristics of the organic matter of soils in Norway Spruce forests of Croatia — Quelques caracteristiques de la matt e organique des sols dans les forets d´epicea en Croatie — Einige Charakteristiken der organischen Materie der Böden in Fichtenwäldern Kroatiens 409 7. ISKORIŠCIVANJE ŠUMA — LESOEKSPLOATACIJA — LOGGING — FORSTNUTZUNG Tomani ć S.: Utjecaj zamorenosti radnika na dnevnu i tjednu dinamiku proizvodnosti rada pri sječi i izradi drva — Effect of worker´s fatigue on the daily and weekly dynamics of the work output at felling and rough conversion of trees — Effect de la fatigue du traivalleur sur dynamisme journalier et hebdomadaire du rendement au travail de l´abattage et du fagonnage du bois — Wirkung der Ermüdung des Arbeiters auf die tägliche und wöchentliche Dynamik der 84 Bojani n S.: Utrošak vremena za orumenjavanje stabala crnog bora i faktori o kojima ovisi — Time expenditure in reddening trees of Austrian Pine and factors influencing this expenditure — Depense de temps pour rougir les arbres du pin noir d/Autriche et les facteurs dont depend cette depense — Zeitafwand beim Röten der Bäume von Schwarzkiefer und Faktoren von denen dieser Aufwand abhängig ist 125 Lovri ć N.: Dimenzioniranje kolničkih konstrukcija šumskih puteva — Dimensioning of carriageway constructions of forest roads — Dimensionnement des constructions de la voie des routes forestieres — Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktionen der Waldwege 221 8. VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE Dekani ć I.: Osvrt na suradnju stručnjaka iz operative u nastavi .. . 37 Klepa c D.: Obrazovne potrebe u šumarstvu i drvnoj industriji s obzirom na tehničko-tehnološke i društvene transformacije u svijetlu srednjoročnog plana razvoja 243 Popovsk i P.: Problemi visokoškolske nastave na šumarskim faktultetima Jugoslavije 259 Mirkovi ć D.: Režim studija kao sredstvo za podizanje kvalitete nastave . 265 Tuč o vi ć A.: Diplomski rad kao sredstvo za podizanje kvalitete studija . . 270 Klepa c D.: Kako je organizirana postdiplomska nastava na sveučilištu u Padovi 427 9. AKTUELNA PROBLEMATIKA I TEME Butkovi ć M.: Društveni plan razvoja šumarstva i drvne industrije Hrvatske za razdoblje od 1971—1975. godine 317 Vasung M., Spol jarić V.: O šumama slavonske regije 327 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 87 <-- 87 --> PDF |
— Tehničke upute za ispitivanje kvalitete i zdravstvenog stanja šumskog sjemena 341 — Zaključci sa savjetovanja ITŠIDJ-e 10. 7. 1970. u Sarajevu na temu: Koncepcija razvojnih mogućnosti šumarstva, prerade drveta i grafičke industrije za period 1971—1975. godine 431 10. DRUŠTVENE VIJESTI Jesenski plenum Saveza ITŠIDH-e u Poreču 1968. god 53 6. sjednica U. O. Saveza ITŠIDH-e, 22. 1. 1970 62 7. sjednica U. O. Saveza ITŠIDH-e, 26. 3. 1970 116 8. sjednica U. O. Saveza ITŠIDH-e, 16. 4. 1970 192 9. sjednica U. O. Saveza ITŠIDH-e, 14. 5. 1970 193 Zapismk sa zajedničke sjednice upravnog odbora zajednice istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i industrije za preradu drveta (XX sjednica) i plenuma zajednice šumarskih fakulteta Jugoslavije 194 Neidhard t N.: Prva žena doktor šumarskih nauka 198 Izvještaj o radu IV Plenuma zajednice šumarskih fakulteta Jugoslavije . . 255 Društvena aktivnost studenaat šumarstva Jugoslavije 273 Zapisnik proljetnog plenuma SITŠIDH-e, održanog u Slavonskom Brodu 26. 6. 1970. , 333 10. sjednica U. O. Saveza ITŠIDH-e, 24. 9. 1970 338 11. sjednica U. O. Saveza ITŠIDH-e, 29. 10. 1970 339 12. sjednica U. O. Saveza ITŠIDH-e, 17. 12. 1970 437 11. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Šaf ar J.: Letno poročilo 1969. Instituta za gozno in lesno gospodarstvo Biotehniške fakultete v Ljubljani 64 Kovačevi ć J.: Pedološka karta »Gornje Posavine« 64 Kovačević J.: Flora SR Srbije 359 12. KONGRESI, KONFERENCIJE, IZLOŽBE Beni ć R. — Bojani n B.: Internacionalni simpozij o mehanizaciji u iskorišćavanju šuma u Ljubljani 276 Beni ć R.: Savjetovanje njemačkog saveza šumarstva 352 — Treća međunarodna konferencija inženjera i učenjaka žena u Torinu . . 357 13. STRANO ŠUMARSTVO I LITERATURA Bojani n S.: Dr Kaldy Jozsef — Erdögazdasagi anyagmozgatas gepei es technologiöja I. es II. resz (Tehnologija iznošenja i strojevi za iznošenje u šumarstvu, I. i II. dio) 278 Neidhard t N.: Dendrokronologija 278 Tomani ć S.: Arvesen Anton — Snarekjring av t0mmer i hele lengder med terrenggaende traktorer (Privlačenje cijelih debala poljoprivednim i zglobnim šumskim traktorima) 279 Čuri ć R.: Osvrt na šumarstvo Norveške 355 Em H: Karta prirodne vegetacije Irana 439 Pintari ć K.: Thill Andre — Le frene et sa culture (Običan jasen i njegov uzgoj 440 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 88 <-- 88 --> PDF |
; 14. RAZNO Murk o V.: Zasluge Josipa Ressela za hrvatske šume 42 Lukači ć R.: Kratak prikaz o šumarstvu Istre od osnivanja Šumskog gospodarstva do danas 57 K l e p a c D.: O Josipu Kozarcu povodom proslave 100-godišnjice šumarije u Lipovljanima 186 Miki ć J.: Povodom 80-godišnjice osnivanja i razvoja »Slavonije«, drvne industrjie u SI. Brodu 307 15. NEKROLOZI Milan Crnadak (piše M. Strineka) 66 Kramar Slava (piše R. Tomek) 442 Borivoj Emrović (piše Z. Potočić) 444 KAZALO IMENA SURADNIKA 1970. GODINE Benić R. 276, 352 Neidhardt N. 198, 278 Bojadžić N. 273 Opalički K. 69 Bojanin S. 125, 276, 278 Opalički S. 366 Butković M. 317 Panov A. 119, 360 Curić R. 355 Pintarić K. 440 Dekanić I. 37 Popovski P. 259 Em H. 439 Potočić Z. 444 Golubović U. 391 Pranjić A. 117, 201 Kalinić M. 391 Prpić B. 106 Klepac D. 186, 229, 243 Rauš Đ. 285 Kovačević J. 65, 359 Spirovski J. 148 Kraljić B. 158, 172 Strineka M. 66 Krstinić A. 63, 116, 192, 193, 333 Šafar J. 1, 10, 64 Lovrić N. 221 Špoljarić V. 327 Lukačić R. 57 Tomac Z. 233 Martinović J. 409 Tomanić S. 84, 279 Mesić S. 112 Tomek R. 442 Mikić J. 307 Tucović A. 270 Milković S. 239 Vajda Z. 92 Mirčevski S. 148 Vasung M. 327 Mirković D. 265 Vranković A. 369 Murko V. 42 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 89 <-- 89 --> PDF |
TVORNICA MASINA A. STIHL WAIBLINGEN ZAPADNA NJEMAČKA sa iskustvom od više decenija u konstruiranju motornih pila PRVA JE POČELA SERIJSKI PROIZVODITI: AV — antivibracione držače — za motorne pile kojima se uspješno prigušuju vibracije motora i lanca čime je postignut značajni uspjeh u suzbijanju profesionalnih oboljenja šumskih radnika sjekača rukovaoca motornih pilama. Motorne pile STIHL 041 AV electroni c sa elektronskim (Thyristorskim) upaljivanjem kod kojih se izbjegavaju uobičajene smetnje mehaničkoga prekidača (platina) uslijed nečistoće, vlage, smrzavice kao i nagorjevanja kontakata prekidača, a čime se postiže efikasniji rad motora. OILOMATIC lance za motorne pile kod kojih se uljnim kanalima na pogonskim člancima usmjerava ulje za podmazivanje na mjesto najjačih opterećenja (klizne dijelove vodilice — vodice — te zakovice i njihove provrte). Radi toga STIHL OILOMATIC lanci traju duže, njihovom upotrebom se vodilice i lančanici manje troše (habaju) a motor manje opterećuje. I ova uspješna dostignuća ukazuju na obimnost istraživanja i razvojnoga rada fabrike na unapređenju u proizvodnji motornih pila. Konstruktori razvojne službe fabrike godinama drže vodeće pozicije u ostvarivanju novih dostignuća u poboljšanju motornih pila STIHL, pa orijentiranjem na tu proizvodnju istovremeno se dobiva i jamstvo za korišćenje tih najnovijih dostignuća u proizvodnji motornih pila. Sve informacije za STIHL motorne i električne pile, kao i priključne uređaje za pošumljivanje, njegu i zaštitu šuma možete dobiti kod Zastupnika za SFR Jugoslaviju UNIKOMERC-a ZAGREB, Amruševa 10 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 90 <-- 90 --> PDF |
IZRADA ŠUMSKIH PUTOVA IMA SVOJE TEŠKOĆE KOD UPOTREBE UNIMOGA ONE NESTAJU I Kod izrade šumskih puteva pojavljuju se tako različiti zadaci da bi stručnjak trebao da raspolaže tucetom — u osnovi veoma različitih — uređaja. Kako se može u takvom slučaju raditi ekonomično? To je moguće ako se raspolaže univerzalnim nosačem uređaja i motora, koji rentabilno pokreće sva radna sredstva i to u proizvoljnom redoslijedu i sa mogućnošću brze međusobne zamjene pojedinačnih raznih uređaja. Unimog sa frezom radi precizno KO TO MOŽE? Mercedes-Benz Unimog. Na našoj slici ima pozadi uređaj za kopanje jaraka i utovar, a sprijeda grtalo zemlje. Mi bismo mogli prikazati i isti Unimog sa montiranim sabijačem, priključnom ravnjačom, sa obješenim valjcima, frezom za drobljenje ili čak i kao lovačko vozilo. Razvodni mehanizam sprijeda i pozadi omogućuju izdvajanje ener gije po izboru. Unimog se, prije svega, ističe svojim pogonom na sva četiri točka, koji su istih dimenzija i blokirajućim uređajem diferencijala na obje osovine. Time se snaga motora (34, 45, 66 ili 80 KS) sa sigurnošću prenosi na zemljište i gotovo bez ikakvog gubitka pretvara u radni učinak. Unimog ima sanduk u koji se može utovariti do 2 t materijala i može ugrađivanjem hidrauličkog cilindra proširiti svoje mogućnosti prevrtanja sanduka na tri strane. Unimog sa vučnim agregatom. Racionalan i potpuno mehanizovan preno klada. To ga dodatno pretvara u snažno transportno vozilo (do 70 km h\ sa ili bez prikolice. Sa dodatnim uređajem vozi brzo na slijedeće radno mjesto. Komforna vozačka kabina (sa pomičnim sjedištem, grijanjem) može biti izrađena kao potpuno čelična kabina ili kabina sa sklopivim krovom za svako vrijeme. Unimog sa zahvatnom dizalicom. Istovar do daljine 5 m. Unimog se vrlo brzo i višestruko amortizira. Donosi uštede u pogledu radne snage i pojedinačnih specijaliziranih mašina. Sa odgovarajućim dodatnim agregatima obavlja sve radove u šumi. Stoga je Mercedes-Benz Unimog svestrana osnovna mašina u šumarstvu. 1 . ,´ , i i´ 1 1 1 ,´ i» ,i ,i ,i ,´ i´ i´ i 1 , i , ,i n ,i ii ,´ [ , SVE INFORMACIJE KOD LJUBLJANA, TRDINOVA 4 |