DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Prof. dr Borivoj Emrović


(1912—1970)


Dne 3. studena 1970. god. umro je u 59. godini života profesor Šumarskog
fakulteta u Zagrebu, Dr Borivoj E m r o v i ć, redoviti sveučilišni profesorpredstojnik Katedre za dendrometriju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Pokojni profesor Emrović je rođen 13. ožujka 1912. god. u Zagrebu. U Zagrebu
je proveo ne samo svoje djetinjstvo i svoju mladost, nego gotovo cio
svoj vijek. Maturirao je na II muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu 1931. god., te
se iste godine posvetio studiju šumarstva koji i završava 1937. god. na Šumarskom
odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Iste godine nastupa
službu kod tadašnje Direkcije državnih šuma u Zagrebu, gdje je službovao
do 1946. god. Nakon toga radi kod iskorišćivanja šuma u Novoselec—Križu
i u šumskoj manipulaciji Garešnički Brestovac. No već nakon nekoliko mjeseci
izbivanja vraća se u Zagreb i nastupa 1. studena 1946. god. dužnost asistenta na
Šumarskom odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, kod Katedre za dendrometriju,
kod glasovitog, u svijetu poznatog učenjaka i profesora dr Antuna
Levakovića. Nakon 9 godina studioznog rada doktorira 1955. god.


Tokom tih 9 godina pojavljuje se u stručnoj štampi veći broj njegovih naučnih
i stručnih radova iz područja Dendrometrije koji daju naslutiti da sazrijeva
još jedan odličan znanstveni radnik na tom području.


Već se iz tih radova razabire njegova sklonost ka suvremenom znanstvenom
pristupu u razradi problema s kojima se dendrometrija kao znanost bavila.


Nakon provedenog habilitacijskog postupka izabran je 1955. za docenta, 3
godine kasnije za izvanrednog profesora i 1961. god. za redovnog profesora za
predmet Dendrometrija.


Brojni su radovi koje je Profesor Emrović ostavio iza sebe. Njegovi radovi
pokazuju, da je uspješno sintetizirao klasičnu srednjoevropsku i modernu zapadno
evropsku i američku dendrometrijsku znanost upotrebljavajući matematičko-
statističke metode, moderne grafičke metode, nomograme, funkcionalne
papire i drugu savremenu znanstvenu aparaturu.