DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 69     <-- 69 -->        PDF

nužne rekonstrukcije i modernizacije, a samim tim ni uklapanje drvne industrije u
međunarodnu podjelu rada. Prosječno godišnje trebalo bi ulagati najmanje 85°/o na
rekonstrukciju i modernizaciju postojećih kapaciteta.


Pored predloženih mjera od strane Saveznog zavoda za privredno planiranje nužno
je predvidjeti i slijedeće:


— ostvarenje krupnih poslovnih sistema na relaciji proizvodnja — trgovina;


— obavezna verifikacija investicionih programa od strane odgovarajućih odbora
grupacije, bez obzira na izvore financiranja.


i


D) Industrija celuloze i papira


Sadašnji ekonomski položaj novoizgrađenih i proširenih tvornica toliko je nepovoljan
da one sa ovakvim stanjem nemaju nikakvih izgleda da mogu ići u rješenja
proširene reprodukcije. Obzirom da se radi o većem broju tvornica proizlazi da je
ovo problematika cjelokupne grane.


Nepokriveni gubici krajem 1969. godine od 295 miliona dinara i sa godišnjim
obavezama za otplatu anuiteta u narednim godinama od cea 260 miliona dinara, uz
godišnju amortizaciju od 163 miliona dinara u veoma niskim fondovima pojedinih
tvornica, dovoljna su ilustracija, da uz ukupne postojeće obaveze od 2.595 miliona
bez razrješavanja ove problematike, ova grana nema mogućnosti razvoja.


Na ovako otežan položaj novoizgrađenih i proširenih tvornica ukazivano je još
prije donošenja mjera privredne reforme. Nakon toga su zahtjevi sa dokumentacionim
materijalima ponavljani, ali do rješenja nije došlo.


Otežan položaj industrije celuloze i papira ozbiljno je ugrozio njen razvoj i u periodu
1966—1970. godine, zbog čega se sa manjim korekcijama ponovno postavlja taj
isti obim razvoja za period 1970—1975. god.


Na osnovu kretanja potrošnje u zemlji i zainteresiranosti inostranog tržišta za
proizvode celuloze i papira, industrija celuloze i papira nalazi se u znatnom zastoju
sa svojim razvojem zbog čega je uvoz papira u znatnom porastu, a izvoz u znatnom
zaostajanju od planiranog, i od mogućnosti izvoza.


Ovako zaostajanje industrije celuloze i papira u situaciji kada postoji veoma veliki
interes za izvoz celuloze lišćara, obzirom na deficitarnost celuloze četinara, kao
i interes za pojedine vrste papira čija proizvodnja bazira na utrošku vlakana lišćara
(omotni papir — fluting) znači propuštanje prilike za jaču orijentaciju bržeg razvoja
na korištenju bukovog prostornog drveta, kojim naša zemlja raspolaže u znatnim
količinama.


Ako bi se pošlo od sadašnjeg ekonomskog položaja novoizgrađenih i proširenih
tvornica koje čine većinu u grani, proizlazi, da industrija celuloze i papira nema
uslova za razvoj, zbog čega u prilogu srednjoročnog programa nisu ni dati financijski
pokazatelji. Međutim, program razvoja za period 1971—1975. god. polazi od toga,
da će problematika novoizgrađenih i proširenih tvornica biti rješena u ovoj ili najkasnije
u idućoj godini, zbog čega je i prijedlog razvoja usmjeren tako, da ide prvenstveno
na proširenje i okrupnjavanje postojećih tvornica, a time i stvaranja uslova
da se nakon 1975. god. ide na jači razvoj.


Također, u periodu 1971—1975. god. je neophodno da dođe do većeg povezivanja
kako međusobnog — između proizvođača celuloze i papira — tako i između proizvođača
celuloznog drveta i ove grane, jer se pokazalo da je uslijed nedostatka ove saradnje
i do sada dolazilo do većih poremećaja u snabdjevanju i zastoja u proizvodnji,
što je povećanom saradnjom moglo biti izbjegnuto, naročito kod celuloznog drve


435