DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Osiguranje izvršenja ovakve koncepcije obima korišćenja šumskog fonda uslovljeno je: — nužnom međuzavisnošću obima šumskokulturnih radova sa korištenjem šumskog fonda, — odgovarajućim obimom i intenzitetom izgradnje šumskih komunikacija na nivou koji osigurava savremeno gospodarenje šumama (10 km na 1000 ha), — bržim opremanjem i modernizacijom šumske proizvodnje, kao preduslovom za ekonomično gospodarenje. U vezi s tim, po pitanju bržeg razvoja i unapređenja šumske proizvodnje, nameću se slijedeći stavovi i zaključci: — Prema prijedlogu Saveznog zavoda za privredno planiranje Projekcija razvojnih mogućnosti šumarstva u periodu od 1971—1975. godine, obim sječa u šumama u društvenoj svojini predviđa se da dostigne nivo od 13,6 mil. m3 netto mase ili 17,1 mil. m3 brutto mase u 1975. god. Ovaj obim proizvodnje bi osiguravao programirani obim prerade u drvnoj industriji i industriji celuloze i papira. — Obzirom na predloženo povećanje obima sječa treba predvidjeti i veći obim šumskokulturnih radova, jer obim ovih radova po prijedlogu Saveznog zavoda za privredno planiranje ne osigurava potrebnu proširenu reprodukciju u šumarstvu, koja je neophodna kako sa stanovišta razvoja privrede tako i zbog sve većeg značaja opće korisnih funkcija šuma, koji će u daljem razvoju proizvodnih snaga i društveno ekonomskih odnosa biti sve veći. — Predviđeni obim izgradnje šumskih komunikacija nije dovoljan, jer ne osigurava »provođenje osnovne koncepcije korištenja šumskog fonda i intenzivnog gospodarenja šumama. Taj obim za planski period treba da iznosi minimalno 2.500 km tvrdih i 6.000 km mekih puteva. Ulaganja u nabavku opreme nisu predviđena te ih, obzirom na predviđeni obim proizvodnje i izgradnje šumskih komunikacija, treba planirati da budu minimalno na nivou dosadašnjih ulaganja u tu svrhu. — Predloženi obim ukupnih investicija nije dovoljan i nije garancija bržeg razvoja šumarstva u narednom planiranom periodu. Ukoliko bi se šumarstvo zadržalo na ovom obimu investicija, to bi praktično značilo stagniranje ove privredne oblasti na dosadašnjem nezadovoljavajućem nivou. Obim investicija treba da iznosi oko 2.000 mil. din za planirani period ili prosječno godišnje oko 400 mil. dinara. — Kako vlastita sredstva šumskoprivrednih organizacija za predloženi obim investicija nisu dovoljna, potrebno je osigurati sredstva iz ostalih izvora. S obzirom da do sada nije proučeno koji je realni odnos između učešća sredstava iz vlastitih i ostalih izvora, ovaj bi odnos od strane Saveznog zavoda za privredno planiranje trebalo utvrditi detaljnom analizom. U vezi sa ostvarenjem politike razvoja šumske privrede u narednom periodu, neprihvatljivo je da se u sadašnjem prijedlogu srednjoročnog programa određene suštinske mjere, koje su bitne za postizanje zacrtanih ciljeva, iznose kao prijedlozi asocijacija, a ne kao vlastiti stavovi Saveznog zavoda za privredno planiranje, čime se opravdanost predloženih mjera stavlja pod znak pitanja. S toga treba sadašnji prijedlog srednjoročnog plana dopuniti sa slijedećim mjerama, koje uslovljavaju ostvarivanje predviđenog razvoja šumarstva: — samoorganiziranje šumsko-privrednih organizacija prema svojim optimalnim mogućnostima i potrebama, pri čemu je od suštinskog značaja da se one konačno oslobode lokalističkih uticaja i interesa, koji su se do sada, pod izgovorom afirmacije komunalnog sistema, suprotstavili teritorijalnom principu njihove organizacije; |