DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 65 <-- 65 --> PDF |
o4ktuelna pcßkletnatika KONCEPCIJA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ŠUMARSTVA, PRERADE DRVETA I GRAFIČKE INDUSTRIJE ZA PERIOD 1971—1975. GOD. — ZAKLJUČCI SA SAVJETOVANJA SITŠIDJ U SARAJEVU U okviru svoje široke i svestrane društvene djelatnosti, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije bio je zainteresiran i permanentno se angažirao na sagledavanju i davanju mišljenja o brojnim ključnim problemima iz oblasti šumske i drvne privrede, koji su zbog svoje stručne i društveno- ekonomske složenosti iziskivali širi tretman. Takav vid svoje društvene djelatnosti Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije provodio je pripremanjem odgovarajućih stručnih analiza i dokumentacija i njihovim provjeravanjem putem javnih diskusija i stručnih savjetovanja na svim nivoima svojih brojnih organizacija, uz široko učešće svojih članova. Tim putem utvrđene stavove i stručna mišljenja organizacije inženjera i tehničara u vidu zaključaka, rezolucija ili pojedinačnih prijedloga, upućivale su nadležnim organima državne uprave i može se reći da su oni već u dosadašnjoj praksi dali značajan doprinos u razrješavanju najkrupnijih problema iz oblasti šumarstva i prerade drveta. Van svake je sumnje da je u uslovima dalje demokratizacije i decentralizacije našeg samoupravnog društva takva aktivnost organizacija inženjera i tehničara, kao značajne subjektivne društvene snage još poželjnija, jer upravo te organizacije predstavljaju vrlo kompletnu, autoritativnu i neutralnu stručnu tribinu, sa koje njeni članovi — oslobođeni obaveza i uticaja sa svojih radnih mjesta — mogu slobodno da iznose svoja stručna mišljenja. Obzirom na svoju takvu dosadašnju aktivnost i praksu rada, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, po mišljenju Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije i Saveznog zavoda za privredno planiranje ocjenjen je kompletnim i spremnim da bude uvršten u uži krug Saveza, kojima se može ukazati povjerenje da svaki za svoju oblast uzmu u razmatranje i daju stručnu ocjenu o srednjoročnom programu razvoja privrede Jugoslavije u narednom petogodišnjem periodu. Prihvaćajući taj zadatak, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije putem svog izvršnog organa i posebne u tu svrhu oformljene stručne komisije, pripremio je na prijedlog »Koncepcije razvojnih mogućnosti šumarstva, prerade drveta i grafičke industrije za period od 1971—1975. godine«, svoje primjedbe, mišljenja i d,odatne prijedloge i u vidu dokumentiranih stručnih materijala predložio ih u razmatranje širem skupu svojih članova, istaknutih stručnjaka iz oblasti šumarstva i prerade drveta, pozivajući ih da uzmu učešće na posebnom stručnom savjetovanju, koje je po praksi svog rada Savez u tu svrhu pripremio. Na to savjetovanje bilo je pozvanih oko 80. učesnika iz privrednih organizacija, naučnih i obrazovnih ustanova, kao i stručnjaka iz organa državne uprave. Obzirom na takav izbor učesnika, od savjetovanja moglo se očekivati da će kroz razmjenu mišljenja sa pozicija nauke i prakse dati maksimalan doprinos ka sagledavanju i razmatranju tretiranih problema. 431 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Sa zadovoljstvom se može konstatirati, da je savjetovanje o »Koncepciji razvoj nih mogućnosti šumarstva, prerade drveta i grafičke industrije za period 1971—1975. god.«, koje je održano 10. srpnja o. g. u Sarajevu, u tom pogledu u potpunosti uspjelo. Na savjetovanju bilo je 65. učesnika, što znači više od dvije trećine svih pozvanih. Time ne samo što se ponovo pokazala velika aktivnost i stručna svijest organizacija inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta, već je ujedno utvr đen i veliki značaj koji šumska i drvna privreda pridaje kreiranju svoje razvojne politike. Na bazi pripremljenih materijala i njihovog svestranog razmatranja na savje tovanju, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugo slavije po pitanju razvoja šumarstva, drvne industrije i industrije celuloze i papira prihvaća slijedeće stavove i zaključke: A) Opća načela i primjedbe na koncept razvoja Nezadovoljavajuća kretanja u razvoju šumarstvaa i prerade drveta i neostvarivanje dosadašnjih razvojnih programa ovih grana ukazuje se kao posljedica neuvažavanja uslova i mjera, kojim bi programirani razvoj trebalo osigurati, a kojima u dosadašnjoj praksi planiranja nije pridavan dovoljan značaj. U vezi s tim, težište budućeg programiranja razvoja šumarstva i prerade drveta ne to i trebalo da bude kao do sada samo u kvantifikaciji razvojnih dimenzija, već u sagledavanju i utvrđivanju razvojne politike, uvažujući pri tome specifične uslove privređivanja u ovim privrednim granama, uz istovremeno pronalaženje mogućnosti za uklapanje u osnovne okvire našeg društveno-ekonomskog sistema. Obzirom na takav značaj razvojnih programa, da oni prije svega budu instrument politike razvoja pojedinih privrednih oblasti, oni ubuduće treba da predstavljaju obaveznu društvenu direktivu za državne i društvene organe koji ih donose, što do sada nije bio slučaj, pa su mnoga institucionalna i ekonomska rješenja donošena parcijalno na bazi trenutnih potreba i mogućnosti. Kako srednjoročni program razvoja za period od 1971—1975. god. predstavlja sastavni dio politike dugoročnog razvoja šumarstva i prerade drveta, ostvarivanje srednjoročnog programa treba usloviti zacrtanom politikom u dugoročnom periodu, koja je već u dosadašnjim razmatranjima dobila punu podršku i verifikaciju cjelokupne šumske i drvne privrede, i punim uvažavanjem svih predloženih mjera za ostvarivanje te politike. Na bazi takvih postavki i stavova može se smjelije nego u sadašnjem prijedlogu pristupiti programiranju razvoja šumske i drvne privrede i ući u prvi petogodišnji period sa bržim trendom ostvarivanja politike zacrtane u koncepciji dugoročnog razvoja šumarstva i prerade drveta. U ostvarivanju takvih razvojnih ciljeva neophodno je, u budućim ulaganjima, dati prioritet onim granama i djelatnostima koje svoj razvoj baziraju na domaćoj sirovini i koje ostvaruju nadprosječni devizni efekat. Time će se kroz odgovarajuću investicionu politiku i ekonomskim jačanjem industrije za preradu drveta potpomagati i brži razvoj šumarstva, koje toj industriji čini sirovinsku bazu. B) Šumarstvo U narednom srednjoročnom periodu treba ići smjelije u povećani obim proizvodnje u okviru potencijalnih mogućnosti šumskog fonda, pri čemu maksimalno iskoristiti konjukturu potrošnje proizvoda šumarstva na unutrašnjem i vanjskom tržištu. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Osiguranje izvršenja ovakve koncepcije obima korišćenja šumskog fonda uslovljeno je: — nužnom međuzavisnošću obima šumskokulturnih radova sa korištenjem šumskog fonda, — odgovarajućim obimom i intenzitetom izgradnje šumskih komunikacija na nivou koji osigurava savremeno gospodarenje šumama (10 km na 1000 ha), — bržim opremanjem i modernizacijom šumske proizvodnje, kao preduslovom za ekonomično gospodarenje. U vezi s tim, po pitanju bržeg razvoja i unapređenja šumske proizvodnje, nameću se slijedeći stavovi i zaključci: — Prema prijedlogu Saveznog zavoda za privredno planiranje Projekcija razvojnih mogućnosti šumarstva u periodu od 1971—1975. godine, obim sječa u šumama u društvenoj svojini predviđa se da dostigne nivo od 13,6 mil. m3 netto mase ili 17,1 mil. m3 brutto mase u 1975. god. Ovaj obim proizvodnje bi osiguravao programirani obim prerade u drvnoj industriji i industriji celuloze i papira. — Obzirom na predloženo povećanje obima sječa treba predvidjeti i veći obim šumskokulturnih radova, jer obim ovih radova po prijedlogu Saveznog zavoda za privredno planiranje ne osigurava potrebnu proširenu reprodukciju u šumarstvu, koja je neophodna kako sa stanovišta razvoja privrede tako i zbog sve većeg značaja opće korisnih funkcija šuma, koji će u daljem razvoju proizvodnih snaga i društveno ekonomskih odnosa biti sve veći. — Predviđeni obim izgradnje šumskih komunikacija nije dovoljan, jer ne osigurava »provođenje osnovne koncepcije korištenja šumskog fonda i intenzivnog gospodarenja šumama. Taj obim za planski period treba da iznosi minimalno 2.500 km tvrdih i 6.000 km mekih puteva. Ulaganja u nabavku opreme nisu predviđena te ih, obzirom na predviđeni obim proizvodnje i izgradnje šumskih komunikacija, treba planirati da budu minimalno na nivou dosadašnjih ulaganja u tu svrhu. — Predloženi obim ukupnih investicija nije dovoljan i nije garancija bržeg razvoja šumarstva u narednom planiranom periodu. Ukoliko bi se šumarstvo zadržalo na ovom obimu investicija, to bi praktično značilo stagniranje ove privredne oblasti na dosadašnjem nezadovoljavajućem nivou. Obim investicija treba da iznosi oko 2.000 mil. din za planirani period ili prosječno godišnje oko 400 mil. dinara. — Kako vlastita sredstva šumskoprivrednih organizacija za predloženi obim investicija nisu dovoljna, potrebno je osigurati sredstva iz ostalih izvora. S obzirom da do sada nije proučeno koji je realni odnos između učešća sredstava iz vlastitih i ostalih izvora, ovaj bi odnos od strane Saveznog zavoda za privredno planiranje trebalo utvrditi detaljnom analizom. U vezi sa ostvarenjem politike razvoja šumske privrede u narednom periodu, neprihvatljivo je da se u sadašnjem prijedlogu srednjoročnog programa određene suštinske mjere, koje su bitne za postizanje zacrtanih ciljeva, iznose kao prijedlozi asocijacija, a ne kao vlastiti stavovi Saveznog zavoda za privredno planiranje, čime se opravdanost predloženih mjera stavlja pod znak pitanja. S toga treba sadašnji prijedlog srednjoročnog plana dopuniti sa slijedećim mjerama, koje uslovljavaju ostvarivanje predviđenog razvoja šumarstva: — samoorganiziranje šumsko-privrednih organizacija prema svojim optimalnim mogućnostima i potrebama, pri čemu je od suštinskog značaja da se one konačno oslobode lokalističkih uticaja i interesa, koji su se do sada, pod izgovorom afirmacije komunalnog sistema, suprotstavili teritorijalnom principu njihove organizacije; |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— organizacija šumske privrede treba počivati na formiranju osnovnih organizacionih jedinica takvih dimenzija i ekonomske snage, da ove mogu uspješno izvršavati svoje obaveze na očuvanju i reprodukciji šuma pri optimalnom mogućem korištenju njihovog potencijala; — integraciono povezivanje radnih organizacija šumske privrede i industrije za preradu drveta treba prepustiti ekonomskim interesima i poslovnoj saradnji zainteresiranih partnera, izbjegavajući administrativne i političke pritiske; — ubrzati izradu šumsko-privrednih osnova i njihov sadržaj dopuniti u smislu da postanu osnovni regulativ odnosa između društvene zajednice i radne organizacije kojoj su šume povjerene na gospodarenje; — potrebno je, u cilju vjerodostojnosti podataka o drvnom fondu i prirastu šuma, izvršiti nacionalnu inventarizaciju šume te podatke iz iste koristiti u svim šumsko- privrednim osnovama; — u cilju osiguranja i jačanja općekorisnih funkcija šuma, neophodno je obrazovati pri društveno-političkim zajednicama (republikama odnosno pokrajinama) fondove za posumljavanje goleti, melioraciju degradiranih šuma i šikara, i njihovu njegu i održavanje (skraćeno: Fond za posumljavanje); — utvrditi adekvatan način formiranja sredstava za reprodukciju šuma i način usmjeravanja tih sredstava, jer dosadašnje opadanje šumsko-kulturnih radova potvrđuje, da ovaj problem nije našao svoje rješenje niti u bivšoj kategoriji amortizacije za regeneraciju šuma, niti u važećim propisima o amortizaciji na vrijednost šuma, što govori o potrebi mijenjanja režima amortizacije šuma kao osnovnog sredstva. Kao osnova za utvrđivanje potrebnih sredstava za šumsko kulturne radove obnove i reprodukcije šuma, treba služiti obim i struktura tih radova predviđenih u šumsko-privrednoj osnovi, što bi radne organizacije obavezivalo na njihovo izvršavanje; — šumskoj privredi treba staviti na raspolaganje kredite pod uslovima koji odgovaraju njenim ekonomskim specifičnostima (dugoročnost proizvodnje žive drvne mase) — niske kamate i duži rok otplate; — da refakcija na podvoz za izvoz proizvoda šumarstva ostane i za period od 1971´—1975. godine, jer samo pod tim uslovima šumarstvo može osigurati planirani izvoz. C) Drvna industrija Prijedlogom Saveznog zavoda za privredno planiranje prikazano je kretanje proizvodnje u periodu 1971—1975. g. samo za pet artikala, odnosno grupa proizvoda. Pri tome je za cijelu granu predviđena prosječna godišnja stopa rasta od 8°/o. Kod izvoza nisu dati nikakvi numerički podaci, već samo prosječna godišnja stopa rasta od 7,7ll)/o. Smatra se da su stope rasta uglavnom dobro prognozirane, ali da treba obavezno dati i strukturu proizvodnje i izvoza u smislu učešća proizvoda nižeg i višeg stepena obrade, radi sagledavanja proizvodne orijentacije u narednom planskom periodu. Drvna industrija u prosjeku raspolaže sa zastarjelim osnovnim sredstvima, posebno u pilanarstvu i industriji drvnih ploča. Poduzeća su usitnjena i međusobno nedovoljno povezana. Posljedica takvog stanja je niska produktivnost, nedovoljna akumulativnost i vrlo niski lični dohodci. U vezi s tim smatra se, da su sredstva za investiciona ulaganja u osnovna sredstva prenisko ocjenjena i da ne osiguravaju |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 69 <-- 69 --> PDF |
nužne rekonstrukcije i modernizacije, a samim tim ni uklapanje drvne industrije u međunarodnu podjelu rada. Prosječno godišnje trebalo bi ulagati najmanje 85°/o na rekonstrukciju i modernizaciju postojećih kapaciteta. Pored predloženih mjera od strane Saveznog zavoda za privredno planiranje nužno je predvidjeti i slijedeće: — ostvarenje krupnih poslovnih sistema na relaciji proizvodnja — trgovina; — obavezna verifikacija investicionih programa od strane odgovarajućih odbora grupacije, bez obzira na izvore financiranja. i D) Industrija celuloze i papira Sadašnji ekonomski položaj novoizgrađenih i proširenih tvornica toliko je nepovoljan da one sa ovakvim stanjem nemaju nikakvih izgleda da mogu ići u rješenja proširene reprodukcije. Obzirom da se radi o većem broju tvornica proizlazi da je ovo problematika cjelokupne grane. Nepokriveni gubici krajem 1969. godine od 295 miliona dinara i sa godišnjim obavezama za otplatu anuiteta u narednim godinama od cea 260 miliona dinara, uz godišnju amortizaciju od 163 miliona dinara u veoma niskim fondovima pojedinih tvornica, dovoljna su ilustracija, da uz ukupne postojeće obaveze od 2.595 miliona bez razrješavanja ove problematike, ova grana nema mogućnosti razvoja. Na ovako otežan položaj novoizgrađenih i proširenih tvornica ukazivano je još prije donošenja mjera privredne reforme. Nakon toga su zahtjevi sa dokumentacionim materijalima ponavljani, ali do rješenja nije došlo. Otežan položaj industrije celuloze i papira ozbiljno je ugrozio njen razvoj i u periodu 1966—1970. godine, zbog čega se sa manjim korekcijama ponovno postavlja taj isti obim razvoja za period 1970—1975. god. Na osnovu kretanja potrošnje u zemlji i zainteresiranosti inostranog tržišta za proizvode celuloze i papira, industrija celuloze i papira nalazi se u znatnom zastoju sa svojim razvojem zbog čega je uvoz papira u znatnom porastu, a izvoz u znatnom zaostajanju od planiranog, i od mogućnosti izvoza. Ovako zaostajanje industrije celuloze i papira u situaciji kada postoji veoma veliki interes za izvoz celuloze lišćara, obzirom na deficitarnost celuloze četinara, kao i interes za pojedine vrste papira čija proizvodnja bazira na utrošku vlakana lišćara (omotni papir — fluting) znači propuštanje prilike za jaču orijentaciju bržeg razvoja na korištenju bukovog prostornog drveta, kojim naša zemlja raspolaže u znatnim količinama. Ako bi se pošlo od sadašnjeg ekonomskog položaja novoizgrađenih i proširenih tvornica koje čine većinu u grani, proizlazi, da industrija celuloze i papira nema uslova za razvoj, zbog čega u prilogu srednjoročnog programa nisu ni dati financijski pokazatelji. Međutim, program razvoja za period 1971—1975. god. polazi od toga, da će problematika novoizgrađenih i proširenih tvornica biti rješena u ovoj ili najkasnije u idućoj godini, zbog čega je i prijedlog razvoja usmjeren tako, da ide prvenstveno na proširenje i okrupnjavanje postojećih tvornica, a time i stvaranja uslova da se nakon 1975. god. ide na jači razvoj. Također, u periodu 1971—1975. god. je neophodno da dođe do većeg povezivanja kako međusobnog — između proizvođača celuloze i papira — tako i između proizvođača celuloznog drveta i ove grane, jer se pokazalo da je uslijed nedostatka ove saradnje i do sada dolazilo do većih poremećaja u snabdjevanju i zastoja u proizvodnji, što je povećanom saradnjom moglo biti izbjegnuto, naročito kod celuloznog drve 435 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 70 <-- 70 --> PDF |
ta listaća. Ovo tim više, što industrija celuloze i papira svoj razvoj i zasniva na povećanom utrošku celuloznog i prostornog drveta listaća. Pored opće saglasnosti sa programom razvoja u 1971—1975. god. po prijedlogu Saveznog zavoda za privredno planiranje, ekonomski položaj industrije papira u tom prijedlogu nije istaknut do te mjere, da bez razrješavanja položaja novoizgrađenih i proširenih tvornica nema mogućnosti za razvoj ove grane. Za razrješavanje ekonomskog položaja i stvaranja uslova za normalno odvijanje proste i proširene reprodukcije, sačinjen je dokumentacioni materijal od strane Savjeta za industrije celuloze i papira SPK i Centralnog odbora sindikata radnika industrije i rudarstva Jugoslavije, koji je upućen svim nadležnim i zainteresiranim organima i institucijama saveznim, republičkim, pokrajinskim i općinskim. Također je neophodno ukazati, da se u koncepciji razvojnih mogućnosti za period 1971—1975. god. od Saveznog zavoda za privredno planiranje, pošlo od mogućnosti osiguranja celuloznim drvetom četinjača od proizvodnje u zemlji, što se međutim pokazalo da nije moguće postići. Naprotiv, za normalno podmirenje kapaciteta, u okviru planiranog razvoja, biti će potreban uvoz godišnje cea 500.000. Neusklađenost razvojne politike i nedovoljna saradnja između industrije celuloze i papira i šumarstva, a time i sporiji rast proizvodnje u šumarstvu kao i kratak razvojni period do 1975. god., znatno otežava položaj industrije papira u pogledu snabdjevanja celuloznim drvetom. Obzirom na svoju dosadašnju društvenu aktivnost i praksu rada Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije očekuje se da će predloženi zaključci, stavovi, primjedbe i prijedlozi koji su rezultat svestrane razmjene stručnih mišljenja biti u punoj mjeri uvažavani i respektirani ne samo kod donošenja dokumenata o budućem razvoju šumarstva i prerade drveta, već i prilikom njegovog sprovođenja u život. |