DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 65     <-- 65 -->        PDF

o4ktuelna pcßkletnatika


KONCEPCIJA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ŠUMARSTVA, PRERADE DRVETA
I GRAFIČKE INDUSTRIJE ZA PERIOD 1971—1975. GOD. — ZAKLJUČCI
SA SAVJETOVANJA SITŠIDJ U SARAJEVU


U okviru svoje široke i svestrane društvene djelatnosti, Savez inženjera i tehničara
šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije bio je zainteresiran i permanentno
se angažirao na sagledavanju i davanju mišljenja o brojnim ključnim problemima
iz oblasti šumske i drvne privrede, koji su zbog svoje stručne i društveno-
ekonomske složenosti iziskivali širi tretman.


Takav vid svoje društvene djelatnosti Savez inženjera i tehničara šumarstva i
industrije za preradu drveta Jugoslavije provodio je pripremanjem odgovarajućih
stručnih analiza i dokumentacija i njihovim provjeravanjem putem javnih diskusija
i stručnih savjetovanja na svim nivoima svojih brojnih organizacija, uz široko učešće
svojih članova. Tim putem utvrđene stavove i stručna mišljenja organizacije
inženjera i tehničara u vidu zaključaka, rezolucija ili pojedinačnih prijedloga, upućivale
su nadležnim organima državne uprave i može se reći da su oni već u dosadašnjoj
praksi dali značajan doprinos u razrješavanju najkrupnijih problema iz
oblasti šumarstva i prerade drveta.


Van svake je sumnje da je u uslovima dalje demokratizacije i decentralizacije
našeg samoupravnog društva takva aktivnost organizacija inženjera i tehničara, kao
značajne subjektivne društvene snage još poželjnija, jer upravo te organizacije predstavljaju
vrlo kompletnu, autoritativnu i neutralnu stručnu tribinu, sa koje njeni
članovi — oslobođeni obaveza i uticaja sa svojih radnih mjesta — mogu slobodno
da iznose svoja stručna mišljenja.


Obzirom na svoju takvu dosadašnju aktivnost i praksu rada, Savez inženjera i
tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, po mišljenju Saveza
inženjera i tehničara Jugoslavije i Saveznog zavoda za privredno planiranje ocjenjen
je kompletnim i spremnim da bude uvršten u uži krug Saveza, kojima se može
ukazati povjerenje da svaki za svoju oblast uzmu u razmatranje i daju stručnu ocjenu
o srednjoročnom programu razvoja privrede Jugoslavije u narednom petogodišnjem
periodu.


Prihvaćajući taj zadatak, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za
preradu drveta Jugoslavije putem svog izvršnog organa i posebne u tu svrhu oformljene
stručne komisije, pripremio je na prijedlog »Koncepcije razvojnih mogućnosti
šumarstva, prerade drveta i grafičke industrije za period od 1971—1975. godine«,
svoje primjedbe, mišljenja i d,odatne prijedloge i u vidu dokumentiranih stručnih
materijala predložio ih u razmatranje širem skupu svojih članova, istaknutih stručnjaka
iz oblasti šumarstva i prerade drveta, pozivajući ih da uzmu učešće na posebnom
stručnom savjetovanju, koje je po praksi svog rada Savez u tu svrhu pripremio.
Na to savjetovanje bilo je pozvanih oko 80. učesnika iz privrednih organizacija,
naučnih i obrazovnih ustanova, kao i stručnjaka iz organa državne uprave. Obzirom
na takav izbor učesnika, od savjetovanja moglo se očekivati da će kroz razmjenu
mišljenja sa pozicija nauke i prakse dati maksimalan doprinos ka sagledavanju i
razmatranju tretiranih problema.


431




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Sa zadovoljstvom se može konstatirati, da je savjetovanje o »Koncepciji razvoj


nih mogućnosti šumarstva, prerade drveta i grafičke industrije za period 1971—1975.


god.«, koje je održano 10. srpnja o. g. u Sarajevu, u tom pogledu u potpunosti uspjelo.


Na savjetovanju bilo je 65. učesnika, što znači više od dvije trećine svih pozvanih.


Time ne samo što se ponovo pokazala velika aktivnost i stručna svijest organizacija


inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta, već je ujedno utvr


đen i veliki značaj koji šumska i drvna privreda pridaje kreiranju svoje razvojne


politike.


Na bazi pripremljenih materijala i njihovog svestranog razmatranja na savje


tovanju, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugo


slavije po pitanju razvoja šumarstva, drvne industrije i industrije celuloze i papira


prihvaća slijedeće stavove i zaključke:


A) Opća načela i primjedbe na koncept razvoja


Nezadovoljavajuća kretanja u razvoju šumarstvaa i prerade drveta i neostvarivanje
dosadašnjih razvojnih programa ovih grana ukazuje se kao posljedica neuvažavanja
uslova i mjera, kojim bi programirani razvoj trebalo osigurati, a kojima u
dosadašnjoj praksi planiranja nije pridavan dovoljan značaj.


U vezi s tim, težište budućeg programiranja razvoja šumarstva i prerade drveta
ne to i trebalo da bude kao do sada samo u kvantifikaciji razvojnih dimenzija, već u
sagledavanju i utvrđivanju razvojne politike, uvažujući pri tome specifične uslove
privređivanja u ovim privrednim granama, uz istovremeno pronalaženje mogućnosti
za uklapanje u osnovne okvire našeg društveno-ekonomskog sistema.


Obzirom na takav značaj razvojnih programa, da oni prije svega budu instrument
politike razvoja pojedinih privrednih oblasti, oni ubuduće treba da predstavljaju
obaveznu društvenu direktivu za državne i društvene organe koji ih donose,
što do sada nije bio slučaj, pa su mnoga institucionalna i ekonomska rješenja donošena
parcijalno na bazi trenutnih potreba i mogućnosti.


Kako srednjoročni program razvoja za period od 1971—1975. god. predstavlja
sastavni dio politike dugoročnog razvoja šumarstva i prerade drveta, ostvarivanje
srednjoročnog programa treba usloviti zacrtanom politikom u dugoročnom periodu,
koja je već u dosadašnjim razmatranjima dobila punu podršku i verifikaciju cjelokupne
šumske i drvne privrede, i punim uvažavanjem svih predloženih mjera za
ostvarivanje te politike.


Na bazi takvih postavki i stavova može se smjelije nego u sadašnjem prijedlogu
pristupiti programiranju razvoja šumske i drvne privrede i ući u prvi petogodišnji
period sa bržim trendom ostvarivanja politike zacrtane u koncepciji dugoročnog razvoja
šumarstva i prerade drveta.


U ostvarivanju takvih razvojnih ciljeva neophodno je, u budućim ulaganjima,
dati prioritet onim granama i djelatnostima koje svoj razvoj baziraju na domaćoj
sirovini i koje ostvaruju nadprosječni devizni efekat. Time će se kroz odgovarajuću
investicionu politiku i ekonomskim jačanjem industrije za preradu drveta potpomagati
i brži razvoj šumarstva, koje toj industriji čini sirovinsku bazu.


B) Šumarstvo


U narednom srednjoročnom periodu treba ići smjelije u povećani obim proizvodnje
u okviru potencijalnih mogućnosti šumskog fonda, pri čemu maksimalno iskoristiti
konjukturu potrošnje proizvoda šumarstva na unutrašnjem i vanjskom
tržištu.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Osiguranje izvršenja ovakve koncepcije obima korišćenja šumskog fonda uslovljeno
je:


— nužnom međuzavisnošću obima šumskokulturnih radova sa korištenjem šumskog
fonda,
— odgovarajućim obimom i intenzitetom izgradnje šumskih komunikacija na nivou
koji osigurava savremeno gospodarenje šumama (10 km na 1000 ha),


— bržim opremanjem i modernizacijom šumske proizvodnje, kao preduslovom
za ekonomično gospodarenje.
U vezi s tim, po pitanju bržeg razvoja i unapređenja šumske proizvodnje, nameću
se slijedeći stavovi i zaključci:


— Prema prijedlogu Saveznog zavoda za privredno planiranje Projekcija razvojnih
mogućnosti šumarstva u periodu od 1971—1975. godine, obim sječa u šumama
u društvenoj svojini predviđa se da dostigne nivo od 13,6 mil. m3 netto mase ili 17,1
mil. m3 brutto mase u 1975. god. Ovaj obim proizvodnje bi osiguravao programirani
obim prerade u drvnoj industriji i industriji celuloze i papira.
— Obzirom na predloženo povećanje obima sječa treba predvidjeti i veći obim
šumskokulturnih radova, jer obim ovih radova po prijedlogu Saveznog zavoda za
privredno planiranje ne osigurava potrebnu proširenu reprodukciju u šumarstvu,
koja je neophodna kako sa stanovišta razvoja privrede tako i zbog sve većeg značaja
opće korisnih funkcija šuma, koji će u daljem razvoju proizvodnih snaga i društveno
ekonomskih odnosa biti sve veći.
— Predviđeni obim izgradnje šumskih komunikacija nije dovoljan, jer ne osigurava
»provođenje osnovne koncepcije korištenja šumskog fonda i intenzivnog gospodarenja
šumama. Taj obim za planski period treba da iznosi minimalno 2.500 km
tvrdih i 6.000 km mekih puteva.
Ulaganja u nabavku opreme nisu predviđena te ih, obzirom na predviđeni obim
proizvodnje i izgradnje šumskih komunikacija, treba planirati da budu minimalno na
nivou dosadašnjih ulaganja u tu svrhu.


— Predloženi obim ukupnih investicija nije dovoljan i nije garancija bržeg razvoja
šumarstva u narednom planiranom periodu. Ukoliko bi se šumarstvo zadržalo
na ovom obimu investicija, to bi praktično značilo stagniranje ove privredne oblasti
na dosadašnjem nezadovoljavajućem nivou. Obim investicija treba da iznosi oko
2.000 mil. din za planirani period ili prosječno godišnje oko 400 mil. dinara.
— Kako vlastita sredstva šumskoprivrednih organizacija za predloženi obim investicija
nisu dovoljna, potrebno je osigurati sredstva iz ostalih izvora. S obzirom da
do sada nije proučeno koji je realni odnos između učešća sredstava iz vlastitih i ostalih
izvora, ovaj bi odnos od strane Saveznog zavoda za privredno planiranje trebalo
utvrditi detaljnom analizom.
U vezi sa ostvarenjem politike razvoja šumske privrede u narednom periodu,
neprihvatljivo je da se u sadašnjem prijedlogu srednjoročnog programa određene
suštinske mjere, koje su bitne za postizanje zacrtanih ciljeva, iznose kao prijedlozi
asocijacija, a ne kao vlastiti stavovi Saveznog zavoda za privredno planiranje, čime
se opravdanost predloženih mjera stavlja pod znak pitanja. S toga treba sadašnji
prijedlog srednjoročnog plana dopuniti sa slijedećim mjerama, koje uslovljavaju
ostvarivanje predviđenog razvoja šumarstva:


— samoorganiziranje šumsko-privrednih organizacija prema svojim optimalnim
mogućnostima i potrebama, pri čemu je od suštinskog značaja da se one konačno
oslobode lokalističkih uticaja i interesa, koji su se do sada, pod izgovorom afirmacije
komunalnog sistema, suprotstavili teritorijalnom principu njihove organizacije;


ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— organizacija šumske privrede treba počivati na formiranju osnovnih organizacionih
jedinica takvih dimenzija i ekonomske snage, da ove mogu uspješno izvršavati
svoje obaveze na očuvanju i reprodukciji šuma pri optimalnom mogućem korištenju
njihovog potencijala;


— integraciono povezivanje radnih organizacija šumske privrede i industrije za
preradu drveta treba prepustiti ekonomskim interesima i poslovnoj saradnji zainteresiranih
partnera, izbjegavajući administrativne i političke pritiske;
— ubrzati izradu šumsko-privrednih osnova i njihov sadržaj dopuniti u smislu
da postanu osnovni regulativ odnosa između društvene zajednice i radne organizacije
kojoj su šume povjerene na gospodarenje;
— potrebno je, u cilju vjerodostojnosti podataka o drvnom fondu i prirastu šuma,
izvršiti nacionalnu inventarizaciju šume te podatke iz iste koristiti u svim šumsko-
privrednim osnovama;
— u cilju osiguranja i jačanja općekorisnih funkcija šuma, neophodno je obrazovati
pri društveno-političkim zajednicama (republikama odnosno pokrajinama)
fondove za posumljavanje goleti, melioraciju degradiranih šuma i šikara, i njihovu
njegu i održavanje (skraćeno: Fond za posumljavanje);
— utvrditi adekvatan način formiranja sredstava za reprodukciju šuma i način
usmjeravanja tih sredstava, jer dosadašnje opadanje šumsko-kulturnih radova potvrđuje,
da ovaj problem nije našao svoje rješenje niti u bivšoj kategoriji amortizacije
za regeneraciju šuma, niti u važećim propisima o amortizaciji na vrijednost
šuma, što govori o potrebi mijenjanja režima amortizacije šuma kao osnovnog sredstva.
Kao osnova za utvrđivanje potrebnih sredstava za šumsko kulturne radove obnove
i reprodukcije šuma, treba služiti obim i struktura tih radova predviđenih u
šumsko-privrednoj osnovi, što bi radne organizacije obavezivalo na njihovo izvršavanje;
— šumskoj privredi treba staviti na raspolaganje kredite pod uslovima koji odgovaraju
njenim ekonomskim specifičnostima (dugoročnost proizvodnje žive drvne
mase) — niske kamate i duži rok otplate;
— da refakcija na podvoz za izvoz proizvoda šumarstva ostane i za period od
1971´—1975. godine, jer samo pod tim uslovima šumarstvo može osigurati planirani
izvoz.
C) Drvna industrija


Prijedlogom Saveznog zavoda za privredno planiranje prikazano je kretanje
proizvodnje u periodu 1971—1975. g. samo za pet artikala, odnosno grupa proizvoda.
Pri tome je za cijelu granu predviđena prosječna godišnja stopa rasta od 8°/o. Kod
izvoza nisu dati nikakvi numerički podaci, već samo prosječna godišnja stopa rasta
od 7,7ll)/o.


Smatra se da su stope rasta uglavnom dobro prognozirane, ali da treba obavezno
dati i strukturu proizvodnje i izvoza u smislu učešća proizvoda nižeg i višeg stepena
obrade, radi sagledavanja proizvodne orijentacije u narednom planskom periodu.


Drvna industrija u prosjeku raspolaže sa zastarjelim osnovnim sredstvima, posebno
u pilanarstvu i industriji drvnih ploča. Poduzeća su usitnjena i međusobno
nedovoljno povezana. Posljedica takvog stanja je niska produktivnost, nedovoljna
akumulativnost i vrlo niski lični dohodci. U vezi s tim smatra se, da su sredstva za
investiciona ulaganja u osnovna sredstva prenisko ocjenjena i da ne osiguravaju




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 69     <-- 69 -->        PDF

nužne rekonstrukcije i modernizacije, a samim tim ni uklapanje drvne industrije u
međunarodnu podjelu rada. Prosječno godišnje trebalo bi ulagati najmanje 85°/o na
rekonstrukciju i modernizaciju postojećih kapaciteta.


Pored predloženih mjera od strane Saveznog zavoda za privredno planiranje nužno
je predvidjeti i slijedeće:


— ostvarenje krupnih poslovnih sistema na relaciji proizvodnja — trgovina;


— obavezna verifikacija investicionih programa od strane odgovarajućih odbora
grupacije, bez obzira na izvore financiranja.


i


D) Industrija celuloze i papira


Sadašnji ekonomski položaj novoizgrađenih i proširenih tvornica toliko je nepovoljan
da one sa ovakvim stanjem nemaju nikakvih izgleda da mogu ići u rješenja
proširene reprodukcije. Obzirom da se radi o većem broju tvornica proizlazi da je
ovo problematika cjelokupne grane.


Nepokriveni gubici krajem 1969. godine od 295 miliona dinara i sa godišnjim
obavezama za otplatu anuiteta u narednim godinama od cea 260 miliona dinara, uz
godišnju amortizaciju od 163 miliona dinara u veoma niskim fondovima pojedinih
tvornica, dovoljna su ilustracija, da uz ukupne postojeće obaveze od 2.595 miliona
bez razrješavanja ove problematike, ova grana nema mogućnosti razvoja.


Na ovako otežan položaj novoizgrađenih i proširenih tvornica ukazivano je još
prije donošenja mjera privredne reforme. Nakon toga su zahtjevi sa dokumentacionim
materijalima ponavljani, ali do rješenja nije došlo.


Otežan položaj industrije celuloze i papira ozbiljno je ugrozio njen razvoj i u periodu
1966—1970. godine, zbog čega se sa manjim korekcijama ponovno postavlja taj
isti obim razvoja za period 1970—1975. god.


Na osnovu kretanja potrošnje u zemlji i zainteresiranosti inostranog tržišta za
proizvode celuloze i papira, industrija celuloze i papira nalazi se u znatnom zastoju
sa svojim razvojem zbog čega je uvoz papira u znatnom porastu, a izvoz u znatnom
zaostajanju od planiranog, i od mogućnosti izvoza.


Ovako zaostajanje industrije celuloze i papira u situaciji kada postoji veoma veliki
interes za izvoz celuloze lišćara, obzirom na deficitarnost celuloze četinara, kao
i interes za pojedine vrste papira čija proizvodnja bazira na utrošku vlakana lišćara
(omotni papir — fluting) znači propuštanje prilike za jaču orijentaciju bržeg razvoja
na korištenju bukovog prostornog drveta, kojim naša zemlja raspolaže u znatnim
količinama.


Ako bi se pošlo od sadašnjeg ekonomskog položaja novoizgrađenih i proširenih
tvornica koje čine većinu u grani, proizlazi, da industrija celuloze i papira nema
uslova za razvoj, zbog čega u prilogu srednjoročnog programa nisu ni dati financijski
pokazatelji. Međutim, program razvoja za period 1971—1975. god. polazi od toga,
da će problematika novoizgrađenih i proširenih tvornica biti rješena u ovoj ili najkasnije
u idućoj godini, zbog čega je i prijedlog razvoja usmjeren tako, da ide prvenstveno
na proširenje i okrupnjavanje postojećih tvornica, a time i stvaranja uslova
da se nakon 1975. god. ide na jači razvoj.


Također, u periodu 1971—1975. god. je neophodno da dođe do većeg povezivanja
kako međusobnog — između proizvođača celuloze i papira — tako i između proizvođača
celuloznog drveta i ove grane, jer se pokazalo da je uslijed nedostatka ove saradnje
i do sada dolazilo do većih poremećaja u snabdjevanju i zastoja u proizvodnji,
što je povećanom saradnjom moglo biti izbjegnuto, naročito kod celuloznog drve


435




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ta listaća. Ovo tim više, što industrija celuloze i papira svoj razvoj i zasniva na povećanom
utrošku celuloznog i prostornog drveta listaća.


Pored opće saglasnosti sa programom razvoja u 1971—1975. god. po prijedlogu Saveznog
zavoda za privredno planiranje, ekonomski položaj industrije papira u tom
prijedlogu nije istaknut do te mjere, da bez razrješavanja položaja novoizgrađenih
i proširenih tvornica nema mogućnosti za razvoj ove grane.


Za razrješavanje ekonomskog položaja i stvaranja uslova za normalno odvijanje
proste i proširene reprodukcije, sačinjen je dokumentacioni materijal od strane
Savjeta za industrije celuloze i papira SPK i Centralnog odbora sindikata radnika
industrije i rudarstva Jugoslavije, koji je upućen svim nadležnim i zainteresiranim
organima i institucijama saveznim, republičkim, pokrajinskim i općinskim.


Također je neophodno ukazati, da se u koncepciji razvojnih mogućnosti za period
1971—1975. god. od Saveznog zavoda za privredno planiranje, pošlo od mogućnosti
osiguranja celuloznim drvetom četinjača od proizvodnje u zemlji, što se međutim
pokazalo da nije moguće postići. Naprotiv, za normalno podmirenje kapaciteta,
u okviru planiranog razvoja, biti će potreban uvoz godišnje cea 500.000.


Neusklađenost razvojne politike i nedovoljna saradnja između industrije celuloze
i papira i šumarstva, a time i sporiji rast proizvodnje u šumarstvu kao i kratak
razvojni period do 1975. god., znatno otežava položaj industrije papira u pogledu
snabdjevanja celuloznim drvetom.


Obzirom na svoju dosadašnju društvenu aktivnost i praksu rada Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije očekuje se da će
predloženi zaključci, stavovi, primjedbe i prijedlozi koji su rezultat svestrane razmjene
stručnih mišljenja biti u punoj mjeri uvažavani i respektirani ne samo kod
donošenja dokumenata o budućem razvoju šumarstva i prerade drveta, već i prilikom
njegovog sprovođenja u život.