DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Prosječne vrijednosti biogeruh elemenata Tip tlaN Rendzina 1,22 Crnica na vapnencu 1,25 Smeđe tlo na vapnencu 1,26 Kiselo smeđe tlo 1,25 Smeđe podzolasto tlo 1,29 Podzol 1,26 Ilimerizirano tlo na vapnencu 1,38 u šumskoj prostirci smreke Tabela 5 Postotni sadržaj P K Ca Mg 0,34 0,09 1,41 0,18 0,33 0,11 1,68 0,09 0,41 0,13 1,48 0,09 0,58 0,12 0,55 0,08 0,40 0,20 0,56 0,11 0,39 0,12 0.44 0.07 0,72 0,13 1,04 0,10 IV. ZAKLJUČCI U ovom radu utvrđeni su okvirni podaci o nekim karakteristikama organske materije tala u našim smrekovim šumama. Na temelju donesenih podataka u tabelama i tekstu može se zaključiti ovo: 1. Tla smrekovih šuma imaju širok raspon količine humusa. Ona sadrže u svom organomineralnom dijelu od 114—1224 tone humusa po ha. Na bilans humusa u tlima pod smrekom dominantan utjecaj imaju njegova tipska fiziografska svojstva. U tlima A-C građe profila utvrđene su najviše, a u tlima A-B-C građe profila najniže ukupne količine humusa. Za tla smrekovih šuma karakteristična je pojava organskih (humusnih) naslaga. Njihova debljina i masa, zavisno o stanišnim faktorima i biomasi sastojina, varira u širokim granicama od 0,7 do 15 cm; odnosno od 12—168 t/ha. Na nekim staništima smreke (primjerne plohe 1, 4, 7 i 8) utvrđen je dosta usporen proces humifikacije oranske materije. Sadržaj humusa u tlu specifičan je za pojedine fitocenoze smreke, koje imaju užu pedološku amplitudu. 2. Utvrđena je velika šarolikost grupnog sastava humusa, naročito u humusno akumulativnom horizontu tala. Opća je karakteristika istraživanih tala, da se sa porastom dübine tla u pravilu povećava postotni sadržaj huminskih i fulvokiselina. Pri tome se značajno mijenja odnos huminskih i fulvokiselina povećanjem postotnog sadržaja fulvokiselina. Jednako kao i količina humusa i grupni sastav humusa specifičan je za pojedine tipove tla. Crnica na vapnencima ističe se visokim postotkom ugljika u ostatku tla (78—94%) te time pokazuje slabiji stupanj razgrađenosti organske materije. Smeđa tla imaju po pravilu u humusno akumulativnom horizontu odnos huminskih i fulvokiselina veći od 1,0. Po visokom postotnom učešću fulvokiselina i niskom sadržaju ugljika u nerastvorivom ostatku, u B horizontu izdvajaju se od ostalih tala smeđe podzolasto tlo i podzol. Tla na vapnencima razlikuju se od tala na nekarbonatnim supstratima prirodom huminskih kiselina i postotnim sadržajem huminskih kiselina vezanih na ´kalcij. Crnice i smeđa tla na vapnencima imaju značajan dio huminskih kiselina vezan na kalcij i veći stupanj kondenzacije aromatske jezgre. 3. Na relativno malom broju objekata istraživanja dobiveni su vrlo zanimljivi podaci o postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg u šumskoj prostirci smreke. Postotni sadržaj dušika u prostirci, prema srednjim vrijednostima za istraživane tipove tla, nalazi se u relativno uskom rasponu od 1,22 do 1,38%. Mnogo |