DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 51 <-- 51 --> PDF |
hvataju širok raspon edafskih uvjeta. Iz toga se može zaključiti da utvrđeni podaci o postotnom sadržaju N, P, K, Ca i Mg dobro reprezentiraju opće odnose tih svojstava prostirke u našim smrekovim šumama. Iz podataka u tabeli 4 izračunate su srednje vrijednosti postotnog sadržaja N, P, K, Ca i Mg za pojedine tipove tla. Zanemaren je jedino podatak o sadržaju kalcija u šumskoj prostirci na primjernoj plohi 16. Naime za tu primjernu plohu, koja pokazuje visok postotni sadržaj kalcija u prostirci postoji mogućnost donošenja kalcija sa strane trošenjem okolnih stijena dolomitiziranog vapnenca. Premda su navedene srednje vrijednosti izračunate iz malog broja podataka (n = 2—5), dobiveni su interesantni podaci (tabela 5). Postotni sadržaj dušika s obzirom na srednje vrijednosti za istraživane tipove tla kreće se u relativno uskom rasponu od 1,22 do 1,38%. Kod toga šumska prostirka na rendzini i crnici pokazuje najniže, a na smeđem podzolastom tlu, podzolu i ilimeriziranom tlu najviše vrijednosti. Postotni sadržaj fosfora pokazuje mnogo širi raspon. Razlikuje se šumska prostirka na crnici i rendzini sa najnižim sadržajem fosfora. Najbogatija je fosforom šumska prostirka smeđih tala i ilimeriziranog tla. Šumska prostirka smreke sadrži značajne količine po Al-metodi pristupačnog fosfora. U odnosu na koncentraciju pristupačnog fosfora u Ai horizontu tala te su razlike ogromne (vidi zadnju kolonu u tabeli 4). Stoga se opravdano može pretpostaviti da šumska prostirka (organske naslage) prestavlja značajan izvor ishrane smreke tim biogenim elementom. Šumska prostirka na smeđem podzolastom tlu ističe se najvećim, a šumska prostirka na rendzini najmanjim postotnim sadržajem kalija. Bitnih razlika u postotnom sadržaju kalija u šumskoj prostirci na drugim tlima nema. Magnezijem je najbogatija šumska prostirka na rendzini, a najsiromašnija na podzolu i kiselom smeđem tlu. S obzirom na kemijska svojstva tih tala, taj se odnos mogao i očekivati. Razlike u postotnom sadržaju kalcija u šumskoj prostirci smreke su vrlo izrazite. Šumska prostirka na kiselom smeđem tlu, smeđem podzolastom tlu i podzolu ima 2—3 puta niži postotni sadržaj kalcija u odnosu na tla na dolomitima i vapnencima. Te se razlike mogu objasniti niskim sadržajem kalcija u prvospomenutim tlima. Pri razmatranju naprijed navedenih razlika u postotnom sadržaju glavnih biogenih elemenata u šumskoj prostirci smreke, nameće se pitanje kakvo praktično značenje te razlike imaju. Ne krije li se iza nižih vrijednosti postotnog sadržaja pojedinih biogenih elemenata u šumskoj prostirci deficit tih hraniva u ishrani smreke na istraživanim staništima. Rezultati naših istraživanja su jasno ukazali na taj problem. Samo daljna istraživanja, usmjerena u tom pravcu, mogu dati precizan odgovor. |