DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Zljeba do blizu Dabarskog Glibodola. Manjih dolomitnih površina unutar istraživanog
područja ima na više mjesta.


Unutar zone ovih dolomitnih sedimenata izbija na površinu vapnenac tako
da se ove stijene javljaju češće nego što je to na postojećim geološkim kartama
moglo biti prikazano. Analogno tome zauzima i dolomit manje areale u zoni
koja je označena kao jurski ili kredni vapnenci. Ovo je bilo nužno istaknuti
zbog toga, jer će i tla koja dolaze na ovim sedimentima imati analogan geografski
raspored ovisno o pojavi različitih matičnih supstrata. Osim. toga valja napomenuti
da unutar zone dolomita i vapnenaca dolaze stijene koje su sastavljene
uz učešće raznih omjera dolomita i vapnenca. To su ili dolomitizirani vapnenci
ili vapnenački dolomiti.


Već je istaknut kraški karakter ovih područja obzirom na njegov geološki
sastav i kraške pojave uvjetovane manjim depresijama unutar vapnenca i dolomita.
Te depresije su ispunjene debljim naslagama ilovasto glinastog crvenkastog
materijala koji u sadašnjim recentnim uslovima predstavlja matični
supstrat za tvorbu tla. Takvih površina ima na cijelom ovom području koje
zapremaju veće ili manje areale što je ovisno o veličini depresija i količini akumuliranog
detritusa.


Osim ove tri po prostranstvu glavne vrste matičnog supstrata dolaze unutar
dolomitne zone rasprostranjenja u manjim arealima i pjeskoviti silicijski
sedimenti sa kvarcnim pijeskom, što također utječe na sistematsku pripadnost
tala na istraživanoj površini.


Klimatske prilike


Za tipološka istraživanja šuma i šumskih staništa od velike je važnosti
poznavanje klimatskih prilika koje imaju određeni utjecaj na tlo i vegetaciju
tj. na šumu. Upravo se zbog toga, a u okviru djelatnosti Šumarskog instituta
u Zagrebu, prišlo detaljnim istraživanjima klimatskih prilika na ovom području.
Kako su ta istraživanja još u toku, a za ova kompleksna istraživanja bit će
i posebno obrađena, zadovoljit ćemo se konstatacijom (2) da je klima ovog
kraja perhumidna. Srednje godišnje oborine za Gospić iznose 1393 mm. Najviše
oborine padne u kasnu jesen tj. X—XII mj., a najmanje ljeti — VII i VIII
mj. Prosječna godišnja temperatura iznosi 8,8° C. Najtopliji je srpanj s prosječnom
toplinom 18,4° C dok su podjednako hladni siječanj i veljača s prosječnom
toplinom —0,9° do —0,8° C. (Navedeni podaci za klimu odnose se za period od
1948—1960. god.).


Osim ovih općih podataka o klimi ovog kraja koji nas upućuju na značajnu
ulogu cijedne vode u tlu potrebno je, a prema ranijim zaključcima (4), za relativno
mala područja istraživanja poznavati i mikroklimatske prilike. To je naročito
važno u vezi sa geomorfološkim, geološkim i vegetacijskim prilikama
dotičnog područja.


Biljni pokrov


Kako će živi pokrov tla sa šumsko-gospodarskog gledišta biti u okviru tipoloških
istraživanja šumskih staništa posebno istražen, ovdje se donosi samo
opći pregled biljnih zajednica kao faktora koji učestvuje u pedogenezi tla. Prema
dosadašnjim istraživanjima Z. Pelcera najniže nadmorske visine i polja
zauzima zajednica Querceto-Carpinetum Croaticum (Horv.). U podancima brda
u nižim područjima južne ekspozicije zauzima kserotermna zajednica crnog
graba (Seslerio — Ostryetum — Horv.). Daljnju visinsku stepenicu zauzela je