DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Zljeba do blizu Dabarskog Glibodola. Manjih dolomitnih površina unutar istraživanog područja ima na više mjesta. Unutar zone ovih dolomitnih sedimenata izbija na površinu vapnenac tako da se ove stijene javljaju češće nego što je to na postojećim geološkim kartama moglo biti prikazano. Analogno tome zauzima i dolomit manje areale u zoni koja je označena kao jurski ili kredni vapnenci. Ovo je bilo nužno istaknuti zbog toga, jer će i tla koja dolaze na ovim sedimentima imati analogan geografski raspored ovisno o pojavi različitih matičnih supstrata. Osim. toga valja napomenuti da unutar zone dolomita i vapnenaca dolaze stijene koje su sastavljene uz učešće raznih omjera dolomita i vapnenca. To su ili dolomitizirani vapnenci ili vapnenački dolomiti. Već je istaknut kraški karakter ovih područja obzirom na njegov geološki sastav i kraške pojave uvjetovane manjim depresijama unutar vapnenca i dolomita. Te depresije su ispunjene debljim naslagama ilovasto glinastog crvenkastog materijala koji u sadašnjim recentnim uslovima predstavlja matični supstrat za tvorbu tla. Takvih površina ima na cijelom ovom području koje zapremaju veće ili manje areale što je ovisno o veličini depresija i količini akumuliranog detritusa. Osim ove tri po prostranstvu glavne vrste matičnog supstrata dolaze unutar dolomitne zone rasprostranjenja u manjim arealima i pjeskoviti silicijski sedimenti sa kvarcnim pijeskom, što također utječe na sistematsku pripadnost tala na istraživanoj površini. Klimatske prilike Za tipološka istraživanja šuma i šumskih staništa od velike je važnosti poznavanje klimatskih prilika koje imaju određeni utjecaj na tlo i vegetaciju tj. na šumu. Upravo se zbog toga, a u okviru djelatnosti Šumarskog instituta u Zagrebu, prišlo detaljnim istraživanjima klimatskih prilika na ovom području. Kako su ta istraživanja još u toku, a za ova kompleksna istraživanja bit će i posebno obrađena, zadovoljit ćemo se konstatacijom (2) da je klima ovog kraja perhumidna. Srednje godišnje oborine za Gospić iznose 1393 mm. Najviše oborine padne u kasnu jesen tj. X—XII mj., a najmanje ljeti — VII i VIII mj. Prosječna godišnja temperatura iznosi 8,8° C. Najtopliji je srpanj s prosječnom toplinom 18,4° C dok su podjednako hladni siječanj i veljača s prosječnom toplinom —0,9° do —0,8° C. (Navedeni podaci za klimu odnose se za period od 1948—1960. god.). Osim ovih općih podataka o klimi ovog kraja koji nas upućuju na značajnu ulogu cijedne vode u tlu potrebno je, a prema ranijim zaključcima (4), za relativno mala područja istraživanja poznavati i mikroklimatske prilike. To je naročito važno u vezi sa geomorfološkim, geološkim i vegetacijskim prilikama dotičnog područja. Biljni pokrov Kako će živi pokrov tla sa šumsko-gospodarskog gledišta biti u okviru tipoloških istraživanja šumskih staništa posebno istražen, ovdje se donosi samo opći pregled biljnih zajednica kao faktora koji učestvuje u pedogenezi tla. Prema dosadašnjim istraživanjima Z. Pelcera najniže nadmorske visine i polja zauzima zajednica Querceto-Carpinetum Croaticum (Horv.). U podancima brda u nižim područjima južne ekspozicije zauzima kserotermna zajednica crnog graba (Seslerio — Ostryetum — Horv.). Daljnju visinsku stepenicu zauzela je |