DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Istraživanja su provedena kao dio teme: »Proučavanje osnovnih elemenata ishrane i organske materije u šumama i kulturama obične smreke u Hrvatskoj «. II. MATERIJAL I METODA RADA Predmet istraživanja je bilo 12 prirodnih i po fitocenološkom sastavu reprezentativnih (Bertović 1967) sastojina smreke i 4 primjerne kulture smreke. Od ukupno 16 istraženih objekata, mnogi od njih spadaju u naše najpoznatije sastojine smreke. Objekti su izabrani tako da obuhvate sva tipična tla smreke. Podaci o geografskom položaju, tlu i vegetaciji istraživanih objekata prikazani su u tabeli 1. Ukupno je terenski istraženo 48 pedoloških jama, po 3 na svakom objektu. Uzorci za laboratorijsku analizu tla uzimani su na svakom objektu iz glavnog profila. Postotni sadržaj humusa određen je po metodi Tjurina. Za jako humozne uzorke organska je materija određena metodom žarenja. Za analizu humusnih naslaga (Ao horizont) uzimani su prosječni uzorci. Količina humusa (Kg/Ha) izračunata je na temelju postotnog sadržaja humusa u pojedinim slojevima tla i specifične volumne težine. Grupni sastav humusa određen je po metodi Kononove i Bjelčikove. Rutinske analize tla provedene su po metodama naznačenim uz rezultate istraživanja. Biogeni elementi u humusnim naslagama (prostirci) određeni su na 17 primjernih objekata po ovim metodama. Analize Ca, Mg i K vršene su na aparatu za »Atomsku apsorpciju« firme Beckman. Uzimala se odvaga 0,5 grama finosamljevenog i osušenog uzorka šumske prostirke. Uzorci su spaljivani na temperaturi od 600° C. Pepeo je otopan u 2 ml 6 N KCl. Koncentracija Ca, Mg i K podešena je u područje največe osjetljivosti aparature. Dušik se određivao Kjeldahlovom metodom. Fosfor se određivao metodom amonium molibdata, propisanom Jugoslavenskim standardom. Količina biljnih elemenata u dkg/m2 određena je množenjem, postotnog sadržaja i ukupne količine organskih naslaga. Za laboratorijske analize uzimani su, pod potpunim zastorom krošanja, prosječni uzorci u mjesecu listopadu. Analize biljnog materijala provedene su u laboratoriju Instituta za stočarstvo Polj. fakulteta u Zagrebu. Ostale analize proveo je laboratorij Jugoslavenskog Instituta za četinjače u Jastrebarskom. Dr T. Filipanu i prof. N. Pezdirc i njihovim suradnicima zahvaljujem za savjestan rad na provedbi analiza. III. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I TUMAČENJE Organska materija tla je vrlo osebujna komponenta tla. Prema A. Skoriću i Z. Raczu (1962) mrtva organska tvar tla mijenja se stalno u procesima dekompozicije sinteze i transformacije i kroz to je nosilac mnogobrojnih procesa u tlu. Humus utječe direktno na promjene u anorganskom dijelu tla, prestavlja izvor biljnih hraniva, služi kao energetski izvor za organizme tla i time uvjetuje biološku aktivnost tla. Posjeduje veliki kapacitet adsorpcije kationa što ga čini jednim od glavnih spremišta hraniva u tlu, adsorbira velike količine vode, ponajvažniji je lijepak pri tvorbi stabilnih strukturnih agregata. Na taj način utječe na drenažu, prozračnost, toplinu i druga svojstva tla. Tvorba humusne materije u tlu odigrava se u zamršenim bioklimatskim uvjetima. Prema Peli |