DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 43 <-- 43 --> PDF |
UDK 634.0.114.27:634.0.174.7(497.13) NEKE KARAKTERISTIKE ORGANSKE MATERIJE TALA U SMREKOVIM ŠUMAMA HRVATSKE Mr. ing. JAKOB MARTINOVIC, naučni suradnik I UVOD U PROBLEM I ZADATAK ISTRAŽIVANJA Proučavanje ekologije pojedinih vrsta šumskog drveća može se u sadašnjem momentu smatrati glavnim pravcem naše nauke o ekosistemima, posebno šumarske ekologije. Ta je misao dosta dugo prisutna u našoj nauci. Nju je znalački zastupao M. Anić (1959, 1961). Lako je stoga shvatiti zašto i mi u našim istraživanjima veliku pažnju poklanjamo istraživanju edafskih uvjeta najvažnijih vrsta šumskog drveća (Martinović 1968, 1968a, 1969). U šumskim zajednicama edifikatorske vrste su osobito značajne. Šumsko drveće zauzima najveći obim tla i atmosfere. Proizvodi glavnu masu organske materije. Ono nakuplja i veže najveću količinu mineralnih materija tla i koristi velike količine vode iz tla. Nadalje, drveće najjače utječe na gibanje i sastav zraka u tlu kao i na promjene fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla. S druge strane o plodnosti tla mnogo zavisi cjelokupna fiziologija šumskog drveća pa prema tome i njegov rast i prirast. Istraživanje te organske povezanosti šumskog drveća i tla vrlo je složen zadatak. Mnogi se problemi međusobno isprepliću. Metode rada su nedovoljno razrađene. Razumjevanja za ta istraživanja su nedovoljna. Unatoč svemu na tim problemima valja raditi. Ovaj rad je skroman prilog poznavanju organske materije tla u smrekovim šumama Hrvatske. Temeljna je misao bila da se prikupljanjem dosad nepoznatih podataka o organskoj materiji tla unese i na taj način nešto svijetla u poznavanje edafskih uvjeta smreke. Smreka je s razlogom izabrana za istraživanja. Ranije temeljito provedena istraživanja (Z. Gračanin 1963) su pokazala da postoji jasna korespondencija između tipova tala i fitocenoza smreka. Ta vrsta vrlo osjetljivo reagira na edafske uvjete. Utvrđena je (Komlenović-Martinović 1969) velika zavisnost između rasta smreke i svojstava tla. Rad je obuhvatio prirodna staništa smreke i neka staništa na kojima se smreka često uzgaja. Zadatak je istraživanja bio da se utvrdi količina i grupni sastav humusa u tlu te postotni sadržaj i količina N, P, K, Ca i Mg u humusnim naslagama (prostirci) tla. * Rad su zajednički financirali Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu i Fond za naučni rad SR Hrvatske. — Rad je izrađen u suradnji Jugoslavenskog instituta za četinjače i Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu. |