DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 41     <-- 41 -->        PDF

ZAKLJUČAK


Našim istraživanjima u brdovitim i brežuljkasto-brdovitim predjelima Psunja
pod sastojinama bukve (Fagetum croaticum Horv.) ili sastojinama hrasta
kitnjaka i ob. graba (Querco-Carpinetum er. Horv.) ispitali smo brojne profile
tala razvijenih na intruzivnim, metamorfnim i sedimentnim stijenama. Ovim
su radom obuhvaćene karakteristike tala bukovih i hrastovih šuma Psunja razvijenih
na intruzivnim i metamorfnim stijenama, jer zapremaju ovdje najveće
površine.


Istraživanja su pokazala da je dominirajući tip tla na kvarcitima, gnajsima,
gnajsoidnim granitima, amfibolitima, kvarcitsko-sericitskim filitima, slejtu,
tinjčevim škriljcima i ostalim silikatnim stijenama Psunja — smeđ e kisel o
tl o (Dystric Cambisol). U razvojnoj seriji tala, uz smeđa kisela tla ustanovili
smo ovdje humusno silikatna tla (Rankers), kao i na manjim površinama,
uglavnom viših predjela stadije tla koji čine prelaze između ovih i
smeđih podzolastih tala (Brown Podzolic Soils).


Građa profila smeđih kiselih tala Psunja je: A-(B)-(B)Ci-C, također
A-(B)Ci-CiC, zatim A-A(B)-(B)^(B)Ci-C.


Humusno silikatna tla Psunja su izrazito litogene prirode i najčešće
A-C, zatim A-ACH C ili »posmeđena« (»verbraunter Ranker«) A-(B)Ci-C
građe profila.


Stadij tla u Psunju koji se po svojim svojstvima razlikuje ponešto od smeđih
kiselih tala, označili smo kao »humusni varijetet smeđih kiseli
h tala « (Humic Cambisol). Opisan je i stadij tla srodan smeđim podzolastim
tlima. Pod acidofilnom šumom montanske bukve na kvarcitsko-muskovitskom
skriljcu Psunja, najčešća građa profila humusnog varijeteta je
Aoo-AoAi-A(B)Ci-C.


Osnovna obilježja tala na silikatnim stijenama Psunja su izrazito kisela
reakcija i nizak stepen zasićenosti bazama, tj. svojstva karakteristična za kiseli
kvarenosilikatni karakter tih stijena.


LITERATURA


1.
A n t i ć M. (1963) et coll.: Humusni varijetet smeđeg kiselog zemljišta na Goču.
Zemljište i biljka 1—3. Beograd.
2.
B o š n j a k K. (1925): Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta botanica.
Zagreb.
3.
Duchaufou r Ph. (I960): Precis de pedologie. Ed-s Masson. Paris.
4.
Duda l R. (1968): Definition of Soil Units for the Soil Map of the World. World
Soil Resources Reports 33. Rome.
5.
F i r s o v a V. P., Ržannikova G. K. (1968): Burie lesnie počvi Urala. Počvovedenie
No. 6., Moskva.
6.
H o r v a t I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. J. L. Z. Zagreb.
7.
J o v i ć N. (1968): Vertikalni raspored zemljišnih tvorevina na Kopaoniku. Šumarstvo
No. 1—2. Beograd.
8.
Juriš a M.: Izvještaj o geološkom kartiranju Orljavac-Podvrško-Vučjak. Zagreb.
9.
K a 1 i n i ć M. (1965): Tla Papuka kao ekološki faktor hrastovih i bukovih sastojina
(disertacija).__Zagreb.
10.
K a 1 i n i ć M. (1967—68): Tla sekcije Slav. Požega 1, studija sa pedološkom kartom.
Zagreb.
11.
Kišpati ć M. (1891): Kloritoidni škriljevac iz Psunja. Rad JAZU 104. Zagreb.
12.
K i š p a t i ć M. (1892): Prilog geološkom poznavanju Psunja. Zagreb.