DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Na amfi´bolitskim i muskovit-kloritskim škriljcima Psunja, humusno silikatna tla su A-C, zatim A-AC-C građe profila ili »posmeđeni ranker« Ai-(B)C-C. Humusno silikatna tla Psunja su uglavnom plitka, rjeđe osrednje duboka, a teksture ilovaste ili pjeskovito-ilovaste do ilovasto-pjeskovite, skeletna do skeletoidna. Sadržaj skeleta ponekad je vrlo visok (30—50%) i varira u ovisnosti od stadijuma razvoja tla i od vrste stijena. Karakterizirana su jako kiselom reakcijom, veoma visokim sadržajem humusa (tab, 5 i 6), a adsorpcijski kompleks je slabo zasićen bazama. Tab. 6 Lokalitet Oznaka i oznaka horizoMehanički sastav (%) profila nata i dubina 2—0,2 m m 0,2—0,05 m m 0,05—0,02 m m 0,02—0,002 m m < 0,002 m m u cm Šumski p. Ivanjski krst—Vod. 345-B/6 AoAi 0—16 A(B) 16—43 32,17 14,06 19,85 18,37 6,30 25,55 30,12 29,94 11,56 12,06 (B)Ci 43—65 15,80 12,72 21,69 31,07 18,72 Šumski AoAi predjel Zvonce 3117-E/6 0—5 A(B) 5—25 22,23 20,64 18,94 17,55 14,56 20,77 24,43 30,29 14,84 10,70 (B)i 25—47 17,38 19,43 19,01 30,89 13,29 (B)Ci 47—68 19,92 19,32 16,32 31,41 13,03 Neki razvojni stadiji smeđih kiselih tala Psunja U istraživanom dijelu Psunja, pod sastojinama acidofilne šume bukve, opisan je manji broj profila koji se po svojim svojstvima razlikuju od smeđih kiselih tala. Tako smo stadij tla tamnije boje od boje smeđih kiselih tala označili kao »humusni varijetet smeđih kiselih tala« (M. Kalinić, 1968/68). Sadržaj humusa u površinskim, A-horizontima, je znatan. Horizonti (B) su tamne boje, a građa profila najčešće Aoo-AoAi-A(B)Ci-C. Po teksturnom sastavu tla su ilovasta, pretežno pjeskovito-ilovasta (tata. 8 i kemijska svojstva u tata. 7). U području Psunja ustanovili smo ih na kvarcitsko-muskovitskom škriljcu. Prilikom naših istraživanja u šumskim masivima Ravne gore i Papuka, stadij tla — u razvojnoj seriji smeđih kiselih tala, koja su se razvila na stijenama bogatim kvarcom (arkoze, neki varijeteti granitskih stijena, kvarcni pješčenjaci itd.), označili smo kao »jako kiselo smeđe tlo« (M. Ka 1 i n i ć, 1958, 1965). Kvarcom su bogati i spomenuti škriljci Psunja. Pored izrazito ´kisele reakcije |