DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ona polagan razvoj u pravcu lesiviranih smeđih kiselih tala. Kod nekih profila na ovim stijenama konstatirali smo i u Psunju vidljive znakove veoma slabog pseudooglejavanja (»Pseudogley-Braunerde« E. Mückenhausen-a) . Reakcija smeđih kiselih tala na intruzivnim i metamorfnim stijenama Psunja je kisela i jako kisela. Zasićenost ađsorpcijskog kompleksa bazama (V" o) je veoma niska. Niži horizonti (B) ili (B)C uglavnom su slabije zasićeni bazama od Ai-podhorizonata, koji sadrže više organske tvari kao izvora baza (tab. 2). Sadržaj humusa u Ai-podhorizontima iznosi oko 10% i više S obzirom da su Ai-podhorizonti uglavnom plitki, ukupna količina humusa po jedinici površine ipak nije velika. Količine humusa u ovim se tlima naglo s dubinom smanjuju: Oznaka horizonata Humu s i°/o A, 10,62 ± 1,53 v = ± 49,99»/» A(B) 4,41 + 0,76 v = ± 59,63°/o (B) 1,66 ± 0,28 v = ± 56,62a/o (B) -(B)Ci 1,66 + 0,54 v = ± 86,70°/o -* (Broj profila u obračunu — 15, uzoraka — 43). Analize fiziološki aktivnih oblika P2O5 i K2O pokazale su da su smeđa kisela tla Psunja fosforom siromašna ,a kalijem dobro opskrbljena (rezultati analiza manjeg broja profila u tab. 3). Humusni horizonti zbog biološke akumulacije imaju nešto više fiziološki aktivnog oblika P2O5. U lišću bukve, prema istraživanjima S. V. Z o n n - a (1957), sadržaj fosfora je veći nego u lišću hrasta. Intenzivnija akumulacija fosfora opaža se i u humusnim horizontima bukovih sastojina Psunja. Za veliki dio intruzivnih stijena Psunja značajan je visok sadržaj S1O2, što se odražava i u elementarnom sastavu tala. Kod smeđih kiselih tala Psunja Si02 ne varira mnogo, što je karakteristično za relativno mlada tla. Sadržaj AI2O3 je veći od sadržaja Fe20s. Rezultati izvršenih analiza kemijskog sastava glinene frakcije prikazani su u tab. 4. Naši rezultati kemijskog sastava gline i P. K. Z. kvocjenti za eluvijalne i iluvijalne horizonte pojedinih profila pokazuju vrijednosti od 0,7—1,2. Prema Ge e r i n g - u (cit. po lit. Škorić, 1960) ove su vrijednosti karakteristične za stadij smeđih odn. lesiviranih tala. Za podzole Geering navodi odnos 2,5—4,9. Za proizvodnost smeđih kiselih tala Psunja značajno je da su ne samo razmjerno laganog mehaničkog sastava, da su rastresita, aerirana, itd., već da imaju i povoljnu vlažnost, ´koju uslovljavaju nepropusni supstrati silikatnih stijena. |