DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LI ST SAVE Z INŽENJER A I TBHNlCAR A ŠUMARSTV A I DRVN E INDUSTRIJ E HRVATSKE GODIŠTE 94 STUDENI — PROSINAC GODINA 1970. LDK 634.0.114.4 PEDOLOŠKI PRIKAZ TALA NEKIH ŠUMSKO-GOSPODARSKIH JEDINICA U PODRUČJU PLANINSKOG MASIVA MALA KAPELA VRANKOVIC ANDRIJA, đipl. ing. šum. (Iz Zavoda za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu) UVOD Ova pedološka istraživanja izvršena su u okviru tipoloških istraživanja šuma i šumskih staništa u okviru djelatnosti Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu na šumskim površinama kojima gospodare šumarije Vrhovine i Otočac. Po svom geografskom smještaju istraživane površine nalaze se između 120°48´ i 13°12´ istočne dužine i između 44°°45´ i 45°0´ sjeverne širine, i pripadaju uglavnom sklopu planinskog masiva Male Kapele. Terenska pedološka istraživanja izvršena su u mjesecu julu 1967. godine i prema šumsko-gospodarskoj podjeli obuhvatile su slijedeće šumsko-gospodarske jedinice: Stajnička Kapela, Lisac—Staparuša, Krekovača—Vrbovice, Kompoljski Vrh, Smolčić uvala, Komarnica, Krivi Javor, Kriva Draga—Baćinovac i Bijeli vrh—Dolac na ukupnoj površini od 24.958 ha. Zadatak ovih istraživanja je da se utvrde glavni tipovi tala koji dolaze na ovom području, morfološka i druga svojstva, te rasprostranjenje obzirom na geološko-litološke formacije kao i tipove šuma odnosno biljne zajednice za istraživano područje. Tokom ovih istraživanja mnogo je korišteno iskustvo stečeno radeći na studiji tala Risovca i Šadrvana u Lici (4). Na terenu je iskopano 25 pedoloških jama i prikopki radi proučavanja morfologije tala, a od toga je izabrano 9 profila i po horizontima izvršene kemijske i fizikalne analize uzoraka tla u laboratoriju. Laboratorijska istraživanja izvršena su u Zavodu za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a prema metodama opisanim u Pedološkom praktikumu A. Škorića (1965). Autor se ovom prilikom zahvaljuje šumarskom Institutu u Zagrebu, koji je omogućio da se ova istraživanja provedu. Posebna hvala prof, dr A. Škoriću na svestranoj pomoći i davanju smjernica kod izvršenja ovog zadatka. * Ovaj rad financirao je Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu. i |