DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LI ST


SAVE Z INŽENJER A I TBHNlCAR A ŠUMARSTV A I
DRVN E INDUSTRIJ E HRVATSKE
GODIŠTE 94 STUDENI — PROSINAC GODINA 1970.


LDK 634.0.114.4


PEDOLOŠKI PRIKAZ TALA NEKIH ŠUMSKO-GOSPODARSKIH JEDINICA
U PODRUČJU PLANINSKOG MASIVA MALA KAPELA


VRANKOVIC ANDRIJA, đipl. ing. šum.


(Iz Zavoda za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu)


UVOD


Ova pedološka istraživanja izvršena su u okviru tipoloških istraživanja
šuma i šumskih staništa u okviru djelatnosti Instituta za šumarska istraživanja
Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu na šumskim površinama kojima
gospodare šumarije Vrhovine i Otočac. Po svom geografskom smještaju istraživane
površine nalaze se između 120°48´ i 13°12´ istočne dužine i između 44°°45´
i 45°0´ sjeverne širine, i pripadaju uglavnom sklopu planinskog masiva Male
Kapele. Terenska pedološka istraživanja izvršena su u mjesecu julu 1967. godine
i prema šumsko-gospodarskoj podjeli obuhvatile su slijedeće šumsko-gospodarske
jedinice: Stajnička Kapela, Lisac—Staparuša, Krekovača—Vrbovice,
Kompoljski Vrh, Smolčić uvala, Komarnica, Krivi Javor, Kriva Draga—Baćinovac
i Bijeli vrh—Dolac na ukupnoj površini od 24.958 ha.


Zadatak ovih istraživanja je da se utvrde glavni tipovi tala koji dolaze na
ovom području, morfološka i druga svojstva, te rasprostranjenje obzirom na
geološko-litološke formacije kao i tipove šuma odnosno biljne zajednice za istraživano
područje.


Tokom ovih istraživanja mnogo je korišteno iskustvo stečeno radeći na studiji
tala Risovca i Šadrvana u Lici (4).


Na terenu je iskopano 25 pedoloških jama i prikopki radi proučavanja morfologije
tala, a od toga je izabrano 9 profila i po horizontima izvršene kemijske
i fizikalne analize uzoraka tla u laboratoriju.


Laboratorijska istraživanja izvršena su u Zavodu za pedologiju Poljoprivrednog
i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a prema metodama opisanim u Pedološkom
praktikumu A. Škorića (1965).


Autor se ovom prilikom zahvaljuje šumarskom Institutu u Zagrebu, koji
je omogućio da se ova istraživanja provedu. Posebna hvala prof, dr A. Škoriću
na svestranoj pomoći i davanju smjernica kod izvršenja ovog zadatka.


* Ovaj rad financirao je Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu.
i