DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Tla na ovim stijenama su pretežno laganog mehaničkog sastava, što ih čini, naročito uz ovako razveden reljef, veoma erodibilnim. Zbog niskog sadržaja gline, pojava procesa lesiviranja također je veoma rijetka. Istraživanja u područjima masiva Papuka i Krndije kao i Psunja (M. K a 1 i n i ć, 1965, 1967), pokazala su da u odnosu na tla formirana na granitima i visokometamorfnim stijenama, nešto veći sadržaj ukupne gline imaju tla nastala trošenjem niskometamorfnih škriljaca pelitske sekvence. Razmatrajući tvorbu tala na paleozojskim nekarbonatnim stijenama — E. Mückenhause n {1963) također govori o zavisnosti mehaničkog sastava od vrste spomenutih stijena. Karbonatne stijene izgrađuju niže obodne dijelove Psunja i prvenstveno utječu na tvorbu pedoklimatski kserotermnijih tala. S obzirom da nedostaju klimatski , tj. makro- i mikroklimatski podaci za brdske šumske predjele. masiva Psunja, upućeni smo na klasifikaciju Köppen-a prema kojoj područje Psunja pripada klimatskoj zoni C s toploumjerenom klimom oznake C f w b x". Po Thomtwait-u, to je područje humidne klime. Odnos vegetacija-tl o nije u ovim područjima izučen. Botanička istraživanja u Slavoniji vršena su već odavno (Mitterpacher i Piller, 1782; P. Kitaibel, 1808; A. P a v i ć, 1851; S. Schulzer, A. Kanitz i J. Knapp, 1866; I. K o m 1 a n e c, 1872/73; A. Kauders, 1909, itd.). Za područje Psunja značajna su istraživanja K. Bošnjak a koji je 1925. godine pisao da se »za čudo Psunj-planina u florističkoj literaturi ne spominje«. U svom prikazu flore Psunja K. Bošnja k navodi među brojnim vrstama svih sastojinskih etaža bukv u {Fagus silvatica L.), koja uspijeva »svuda po masivu Psunja«, zatim Quercus sessiliflora Salisb., koji »čini lijepe šume« ili je u smjesi s Fagus silvatica i Carpinus betulus. Nadalje autor spominje Quercus cerris L., Ulmus effusa L., Ulmus scabra Mili., Castanea sativa Mili., Betula verrucosa Ehrh., Alnus glutinosa Gaert. i mnoge druge. Za vrste Abies alba Mill. i Picea excelsa Lam. navodi da su sađene u području Brezova polja. Naša orijentaciona zapažanja ukazuju na izvjesne razlike u sastavu i rasporedu vegetacije razvijene na smeđim kiselim i drugim tlima Psunja. Fitocenološka istraživanja će pokazati da li sastojine bukve razvijene na smeđim kiselim i ostalim tlima silikatnih supstrata pripadaju acidofilnoj šumi bukve — Fagetum montanum silicicolum, a šume kitnjaka acidofilnoj zajednici kitnjaka, itd., koje su u Bosni i Sloveniji opisivali P. Fukare k (1955), M. Wrabe r (1960), V. Stefanović (1961), B. F a b i j a n i ć (1962) itd. Svakako da su uzajamni utjecaji kompleksa vegetacija-tlo mnogostrani i iziskuju opsežna istraživanja. 394 |