DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 25 <-- 25 --> PDF |
UDK 634.0.114.3/4:634.0.176.1 KARAKTERiSTIKA TALA BUKOVSH l HRASTOVIH SÄSTOJ1NA PSUNJA Dr MIRJANA KALINlC, dipl. ing. šumarstva UVOD Istraživanjima su obuhvaćena tla bukovih i kitnjakovih šuma Psunja, koja su se razvila na intruzivnim i metamorfnim stijenama. To su smeđa kisela, zatim humusno silikatna tla, kao i razvojni stadiji ovih tala koji čine prelaz između smeđih kiselih i smeđih podzolastih tala. Psunj gora je veoma pokrivena šumom, a sastojine bukve uz sastojine hrasta kitnjaka i druge sastojine, zapremaju znatne površine. Čiste sastojine bukve razvijene su pretežno u višim predjelima gore i prema vegetacijskoj karti I. Horvat a pripadaju području gorske šume bukve — Fagetum cr. montanum. U nižim predjelima alterniraju ove sastojine sa šumom hrasta kitnjaka i ob. graba koja — prema spomenutoj karti pripada području šume Querco-Carpinetum cr. Horv. U šumskoj proizvodnji slavonskog sredogorja, šume hrasta kitnjaka (si. 1), a posebno šume bukve (si. 2) predstavljaju važan ekonomski faktor. Stoga su nastojanja oko povećanja proizvodnosti ovih šuma sve veća i iziskuju temeljito poznavanje ekoloških faktora, od kojih tlu pripada prvenstveno značenje. Pedološka istraživanja Psunja obavila sam prilikom pedogenetskih istraživanja i kartiranja tala topografske sekcije Slav. Požege 1 i Pakrac 2 (1967 godine). Kod terenskih istraživanja primjenila sam metodu Interinstitutske komisije za izradu pedoloških karata u mjerilu 1:50.000. Laboratorijske analize obavljene su po metodama: Reakcija tla (pH) elektrometrijski, staklenom elektrodom, zatim adsorpcijski kompleks određivan je po Kappen- u, a sadržaj humusa (organske tvari) bihromatnom metodom Alten-Wandrowsky. Ukupna sadržina dušika određena je po metodi Kjehldal-a, a sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva (P2O5 i K2O) po Al-metodi. Kemijski sastav koloidne gline vršen je taljenjem u smjesi alkalnih karbonata (Jackson, 1958; Kolthoff i Sandell, 1951), a mehanička analiza pipet-metodom uz primjenu 0,4 n otopine Na-pirofosfata. USLOVI TVORBE TALA PSUNJA Psunj pripada skupini slavonskog, požeškog ili »otočnog« gorja koje je veoma razvedeno, komplicirane stratigrafske i heterogene petrografske građe. Najviši vrh Psunja ja Brezovo polje s nadm. visinom od 989 m. U istraživanom istočnom i djelomično središnjem Psunju, značajni su visoki hrptovi: Ivanjski krst (832 m), pa dugi hrbat Brezovo polje, kota 989 m — V. Krčevina—Petkovica (863 m i 905 m) — Javorovica (911 m), Perunika i Bukovik. Relje f Psunja, sa strmim nagibima i razmjerno uskim kosama, znatno utječe na dubinu profila i obrazovanje tla. Između obrazovanja tla i nestajanja tla utjecajem erozije postoje stalni odnosi koji se posebno očituju u nekim de |