DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 15     <-- 15 -->        PDF

jelu pedološke jame, skraćuje se u tom dijelu dubina profila, a može potpuno
odsustvovati i crveni B horizont koji se u drugom dijelu pedološke jame klinoliko
produbljuje. Ovakav prostorni raspored matične stijene uvjetuje da je
granica između profila tla i matičnog supstrata široko varijabilna. Zbog češćeg
izbijanja kamenog kršja na površinu dobiva se dojam da su to plitka tla, no
kako su zemljišne mase tj. supstrat za zakorjenjivanje šumskog drveća raspoređen
u suprotnom pravcu, kod ocjene ekoloških vrijednosti ovih tala i to treba
uzeti u razmatranje. Naime, korjenje šumskog drveća nalazi potrebne elemente
za ishranu slijedeći pukotine u kamenju, koje pedološki u svim slučajevima
nije moguće evidentirati. Upravo zbog toga će utvrđena deficitarnost pojedinih
hraniva biti nadoknađena onako kako raste dubina odnosno širina zakorjenjivanja
šumskog drveća.


U području vrhova brda i po grebenima te na blago zaravnjenim platoima
dolaze tla tipa AC profila — rendzine na vapnencu kod kojih A horizont ide
do dubine 20—30 cm. Matični supstrat ovih tala je vapnenac, koji se osim kemijski
troši i fizikalno. Za takve vapnence utvrđeno je (4) da su to dolomitizirani
vapnenci, jer u svom kemijskom sastavu sadrže određenu količinu
MgC03. Ova tla su dosta skeletna, dubina profila je prilično ujednačena, a
zemljište dosta plitko.


Ove, po dubini, tri grupe tala rasprostranjene su na ovaj način u svim gospodarskim
jedinicama koje su bile predmet ovih istraživanja i samo tla koja
se razvijaju na dolomitnoj podlozi ograničavaju njihovo rasprostranjenje i s
njima su u kontaktu. Prema tome, služeći se geološko litološkim podacima i
kartama i na osnovu ovdje izloženih rezultata o tlima, može se sa lakoćom predstaviti
njihovo rasprostranjenje na ovom području.


Tla na dolomitu se razlikuju od tala na vapnencu. Prije svega dolomit je
podložan jačem fizikalnom trošenju pa su reljefske forme u mnogome ublažene.
Zbog načina i karaktera trošenja razlikujemo u pedološkom smislu dvije
petrografske varijante stijena. Jedne stijene se raspadaju u veće ili manje romboedarske
agregate, a druge u dolomitni pijesak. Zbog takvog načina trošenja
matični supstrat ostaje plastičan i nije reljefski u vertikalnom smislu razveden
kao što je to slučaj kod vapnenca. Iz toga razloga ovdje dolaze plitka tla. To su
pretežno rendzine čija je dubina ovisna već prema tome da li se razvijaju na
dolomitnom pijesku ili na masivnoj stijeni.


Rendzine na tvrdom masivnom dolomitu su plitke slično kao i rendzine na
vapnencu dok je kod rendzina na dolomitnom pijesku A horizont dubok i do
35 cm. Osim toga zbog teksturnosti ima redovito i prelazni ACi horizont u koga
prodire šumsko drveće.


Ova tla se najvećim dijelom nalaze u šumsko-gospodarskoj jedinici Komarnica,
zatim Bijeli vrh—Dolac i to u sjevernoistočnom dijelu, koji gravitira
prema Vrhovinama i selu Crna vlast. Širi odvojeni areali ovih tala dolaze također
na području gospodarske jedinice Kriva Draga—Baćinovac i u krajnjem
jugoistočnom dijelu gospodarske jedinice Krivi Javor.


U šumsko gospodarskoj jedinici Komarnica (odjel 10) ispod Odanove kose
nisu se razvile duboke rahle rendzine kao što je to za očekivati na pjeskovitom
dolomitu i dolomitnom pijesku, već je ovaj supstrat prekriven deluvijem plitkog
tla — teškog mehaničkog sastava (profil 18). To je važno napomenuti iz
gospodarskih razloga i zbog toga, jer se na ovom tlu ne vrši pomlađivanje postojećih
sastojina običnog bora.