DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 84 <-- 84 --> PDF |
»bunde« nisu ni za koga opasne. Najzanimljiviji dio ove rasprave su slike, grafikoni i sedam geografskih karala Francuske koje prikazuju »odnose između regionalno-klimatskih faktora i evolucija četnikovih populacija«. Iz karata se razabire ovisnost areala četnika od areala pojedinih vrsta roda Pinus, među kojima je crni bor ran konkurencije, kao hrana tog štetočine. Tek u pomanjkanju te hrane, »za nevolju« dolaze u obzir i Prikazi: B. V. Dobrovolskij: Fenologija nasekomih (Fenologija insekata) — rus., str. 232, 1 tab., 46 slika, izd. »Visšaja škola «, Moskva, 1969. Iako se knjiga sastoji iz tri poglavlja, osnovu čine prva dva u kojima su obrađeni zadaci fenologije kao nauke, njezino mjesto među biološkim disciplinama, značaj fenologije u živoj i neživoj prirodi, te njezina uloga u životu i praktičnom djelovanju čovjeka. Prikazana je direktna ovisnost fenoloških pojava od geografskog položaja i klimatskih prilika objekta, te specifičnosti insekata koji žive u raznim sredinama kao što su: voda, tlo, zrak itd. Posebno mjesto zauzima izučavanje metoda fenoloških opažanja u prirodi i laboratoriju, načinu sakupljanja insekata sa raznih biotopa, metodika najjednostavnijih laboratorijskih pokusa, način istraživanja u prirodi i u laboratoriju, te praktično korištenje raznih pojava vezanih za fenoloffiju insekata. Vrlo pregledno i jasno obrađeno je pitanje fenološke prognoze pojave i razvoja štetnika. Opisane su metode izrade fenograma, metoda hiperbole, sume efektivnih temperatura, značenje temperaturnog režima insekata i njihova povezanost sa temperaturom okoline, metoda fenoloških signala, anatomsko-histološka i citološke metode prognoze vremena pojave i dinarske brojnosti populacije insekata. U drugom dijelu ove knjige, obrađen je način čuvanja sakupljenog materijala, njegovo obilježavanje i etiketiranje, način i tehnika zapisa istraživanja u prirodi i laboratoriju, obrada materijala, način sastavljanja fenograma insekata i biljaka, konstrukcija klimograma, sume drugi borovi pa čak — kako smo vidjeli naprijed — i cedrovi. Čitava ta rasprava pored svoje naučno-teoretske vrijednosti ima i svoju vrlo značajnu praktičnu stranu: upozorenje na intenzitet i učestalost četnikovih napada kao prijetnju, koja treba da lebdi pred očima šumarskog stručnjaka prigodom pošumljavanja i obnove borika, a naročito kod eventualnog proširenja sadašnjih borovih areala. A. Panov efektivnih temperatura, te praktično koriš! en je tih pokazatelja. Prilog sadrži originalne tabele i fenogramc najvažnijih poljoprivrednih štetnika. Premalo pažnje posvećeno je fenološkim istraživanjima parazita i predatora. O bolestima insekata. kao važnom prirodnom regulatoru brojnosti štetnika, nažalost nije ništa napisano. Bez obzira na ove nedostatke, knjiga je vrlo zanimljiva za široki krug stručnjaka. Naročito korisno može poslužiti nastavnicima srednjih šumarskih škola i studentima šumarskih fakulteta, jer su na vrlo jednostavan i pristupačan način obrađeni opći pojmovi iz fenologije, ekologije i biologije insekata. Ing. S. Opalički Grupa autora u redakciji I. V. Blaub e r g a i V. N. Sadovskog: Problemi metodologiji sistemnovo isledovanija (Problemi metodologije sistemskog istraživanja), izd. »Misi«, str. 455, Moskva, 1970.´ Knjiga sadrži rezultate sistematskom prilaženju istraživačkim problemima u suvremenoj nauci. Autori knjige razrađuju metodološko-logička i opća teoretska pitanja sistematskih istraživanja, metode i analize sistema i struktura u biologiji, kibernetiei, tehnici i ekonomici. Posebno mjesto zauzima izbor sistematskih metoda analiza u nauci i tehnici. Knjiga se sastoji iz četiri poglavlja, no za naše čitaoce biti će naročito interesantna slijedeća poglavlja: I. Logiko-metodološki problemi sistematskih istraživanja: a) Osnovni pojmovi principa sistematike; b) Sistemi i siste |