DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 80 <-- 80 --> PDF |
AI- Saffar, M.: Rost lesnyh polos iz bystrorastucih porod v Ljgovskoj opytnoselekcionoi standi Kurskoj oblasti (Uspjeh poljozaštitnih šumskih pojaseva od brzorastućih vrsta u Ljgovskoj oglednoselekcionoi stanici Kurske oblasti) Analiza rastenja brzorastućih vrsta u sklopu polozaštitnih šumskih pojaseva i ovog puta pokazuje da je od posebnog značenja sastav, omjer smjese i raspored vrsta u pojasevima. Uzete su četiri probe. Broj vrsta (različito međusobno kombiniranih) ograničen je na Det. Naiveći ukupni prirast (u devetnaestoj godini) pokazala je proba III sa 42 cm prečnika i 22,5 m visine. Ievlev, V.: Plodnošenie duba čereščatogo v Voronežskom zapovednike. CFrutifikacija hrasta lužnjaka u Voroneškom rezervatu) Opažanja i analiza fruktifikacije hrasta, kao glavne i najrasprostranjenije šumske vrste u stepskoj zoni SSSR, sistematski se vode još od prošlog stoljeća. U posljednje vrijeme ta se opažanja sve više preciziraju i detaljiziraju. Pri analizi novijih šestogodišnjih podataka, autor se služi metodikom, po kojoj se odvojeno proučava fruktifikacija ranog hrasta (var. praecox) i fruktifikacija kasnog (var. tardissima). Pokusne plohe postavljene su također i u sastojinama intermedijarnog tipa, tj. u hrasticima koji cvjetaju i listaju kasnije od var. praecox, a ranije od var. tardissima. Koliko nam je poznato, takvih sistematskih ogleda (paralelno za sve tri varijetete) dosad nije bilo. Već su ranija opažanja (Veresin 1960) pokazala da kasni hrast bolje i češće fruktificira. levljev je pokazao da ta razlika može biti vrlo znatna, kako u godinama obilnog uroda tako i u godinama slabijeg. Evo nekoliko podataka iz autorovih tabela: 1961. ploha br. 6 (rani hrast, slabi urod) po ha 0,28 kg 1963. ploha br. 3 (rani hrast, obilan urod) po ha 106,90 kg 1961. ploha br. 4 (kasni hrast, slabi urod) po ha 12,20 kg 1963. ploha br. 81 (kasni hrast, obilan urod) po ha 774,50 kg Prosječna težina 1000 komada žira analizirana je također po godinama i formama hrasta. Ponajčešće su razlike u prilog kasnog hrasta. Poklanjana je pažnja i opadu hrastovog žira. Uzroci preuranjenog opada analizirani su sa entomološkog i sa fitopatološkog aspekta. Ovakve kompleksne i detaljne analize fruktifikacije domaćeg drveća rijetko susrećemo u stručnoj literaturi. Broj 3—1970. Varfolomeev, V. Osvečćennostj v dubravah pod vlijaniem rubok uhoda (Upliv proreda na intenzitet svjetla u hrasticima) Krošnje drveća apsorbiraju veliki dio sunčane energije. O obrastu, starosti i visini drveća ovisi količina svjetla koja prodire do travnog pokrivača i prirod nog podmlatka. Čišćenje i prorede mo raju strogo voditi računa o toj činjenici. Grubo uzevši, svijetlo se u prizemnom sloju intenzivira dva puta pri umjerenoj proredi, a tri puta pri jačoj. Autor tu ovisnost ilustrira detaljno: tabelarno i grafikonima. Enjkova, E., Širnik, V.: Vlijanie vozrasta na tehničeskie svojstva drevesiny duba rannej i pozdnej formy (Upliv starosti na tehnička svojstva drveta ranog i kasnog hrasta) Sovjetska stručna literatura sve više ističe prednost »kasne forme« hrasta-lužnjaka. Smatra se već dokazanim da u sastojinama starijim od 50 godina veća je srednja visina hrasta var. tardissima nego hrasta var. praecox. Manje je poznato da su i fizičko-mehanička svojstva bolja kod kasnog hrasta i to skoro po svim pokazateljima. Autori to dokumentiraju sa 2 tabele i jednim grafikonom. Suhanova, I.: Gribnye bolezni hvoi eli na severu Arhangeljske oblasti (Gljivična oboljenja smrčevih iglica na sjeveru Arhangelske oblasti). U posljednje vrijeme sovjetske šumare zabrinjuju masovna gljivična oboljenja iglica smrče Autor sažeto opisuje djelovanje insekata: Chrysomyxa ledi, Lophodermium macrosporum i Herpotrichia nigra, te dolazi do zaključka da su sva tri parazita u podjednakoj mjeri štetna. Njihov napad ponovljen nekoliko godina, može prouzrokovati uništenje čitavih šumskih masiva. S time je u vezi nužnost novih i intenzivnijih studija iz oblasti šumske patologije. Počinkov, S.: K voprosu ob amortizacii lesovoznyh dorog (Po pitanju a mortizacije šumskih puteva) Znanstveno planiranje je nemoguće bez pravilne i precizne kalkulacije svih troškova, a još manje bez pouzdane ekonomske informacije o funkcioniranju osnovnih i obrtnih sredstava. Međutim — po |