DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 79 <-- 79 --> PDF |
raža ja na uštrb biološkog stabiliteta vrste. Slično je i u mješovitim sastojinama u kojima jasen dominira. Aziev, J.: Sniženje vozrasta vozmužalosti sosny obyknovennoi pod vlijajniem´ lupina (Ubrzanje fiziološke zrelosti bijelog bora pod utjecajem lupina) Ono što se dosad tek naslućivalo postaje činjenica o kojoj će šumarstvo i kao praksa morati voditi računa. Radi se o mogućnosti ubrzanja fruktifikacije bora unošenjem leptirnjača. Ogledi sa podsijavanjem lupina pokazali su da fiziološka zrelost bijelog bora u kulturama sa lupinom nastaje 10—15 godina ranije, nego na kontrolnim parcelama. U Bjeloruskoj SSR ta zrelost nastaje u 13., a kao izuzetak u 6. do 8. godini. Iz literature na koju se poziva Azijev vidimo da su analogni pokusi vršeni i u smrčevim kulturama. Paramonov, E.: O vlijanii nagruzki derevjev sosny karrami na semenonošenje i posevnye kačestva semjan (O utjecaju smolarenja na fruktifikaciju i kvalitet sjemena bora) Da li smolarenje negativno utječe na fruktifikaciju? To pitanje odavno zanima šumare. U svoje vrijeme Sarajevski šumarski institut unio je tu tematiku u Plan rada, ali po odlasku tematora zadatak je brisan. U sovjetskoj literaturi javljali su se također fragmentarni članci o tom problemu. Ovaj Paramonovljev prikaz zaslužuje naročito pažnju jer ne ispušta iz vida jedan od karakterističnih momenata: broj češera (po jednom stablu), dimenzije i njihovu težinu, težinu sjemena, kiijavost i energiju klijanja — i sve ovo paralelno za smolarene i nesmolarene sastojine, za dulji i kraći period smolarenja, za veće i za manje opterećenje bjeljenica itd. Skoro svi pokazatelji svjedoče da je utjecaj smolarenja na fruktifikaciju bora pozitivan, a ne negativan. Opažanja u Bosni odnosila su se na orni bor. Naslućuje se, da se isti u tom pogledu ponaša kao bijeli bor u SSSR. Trebalo bi podrobnije, u posebnom članku, prikazati Paramovljev rad, osvrnuvši se pri tome i na provizorne zaključke o fruktifikaciji smolarenih crnoborovih stabala kod nas. Broj 2—1970. Položencev, P. i dr.: O sostave i toksičnosti zivicy sosny v očagah kornevoj gubki (Sastav i toksičnost borove smole u žarištima gljive Formitopsis annosa) Autor je u svojim ranijim člancima (od 1956. g. ovamo) insistirao na činjenicama da napad pomenute gljive nije kritičan za borove kulture. Ali ako iza njega slijedi napad insekata situacija je ozbiljnija, stabla se suše. Stablo se i samo uporno bori protiv tih uzročnika. Jedno od efikasnih oružja u toj borbi jest toksično djelovanje nekih komponenata borove smole. Njihovo je djelovanje različito prema vrsti i broju insekata, intenzivnosti i trajanju fomoze (,~1iivičnog oboljenja) i vanjskih uvjeta. Autor je analizirao sastav različitih monoterpena: 1. kod zdravih stabala, 2. kod »bolesnika prvog stadija« i 3. kod »bolesnika drugog stadija ««. Toksičnost smole uvjetovana je u prvom redu sadržajem «lanena čije djelovanje je naročito efikasno ako nije narušen sinergizarn (istovremeno i paralelno djelovanje drugih terpena). Pokusi su vršeni sa ovim vrstama potkornjaka: Blastophagus piniperda L., Blastophagus minor Hart, i Ips sexdentatus Boem. Sirotkin, J. i Prihodskij, A.: Podpologowe kultury eli v sosnjakah raznogo vozrasta (Kulture smrče pod sklopom borika različite starosti) Primjesa smrče u borovim šumama SS SR je česta pojava. U pojedinim republikama (Litovskoj SSR i dr.) takvih mješovitih šuma ima 17—2813/» od cjelokupnog šumskog inventara. Sastojine se obično formiraju kao dvoetažne, pri čemu je smrča u donjoj etaži. Autor preporučuje da se tamo, gdje prirodnog podmlatka nema, smrča unosi umjetno. Ta preporuka argumentirana je podacima analiza 7 pokusnih ploha različite starosti i to: bor od 80 do 103 godine, a smrča od 11 do 51 g. Najveći financijski efekt registriran je kod razlike u starosti (između bora i smrče) od 45 godina. Tu je utvrđeno povećanje ukupne produktivnosti za cea 38,0/o. Leuhina, T.: Fiziologičeskoe sostojanie kuljtur duba posle obrabotki ih arboricidami (Fiziološko stanje hrastovih kultura poslije tretmana arboricidima) Povećanje obima kulturnih radova prisiljava nas na sve veću upotrebu arboricida, ali se kod toga zaboravlja na naličje problema — fiziološko slablienje samih kultura. Negativni utjecaj se ispoljava u jenjavanju intenziteta fotosinteze, povišenju transplracije i smanjenje učešća klorofla. Taj negativni utjecaj naročito je iak u prvim godinama. Tek od treće godine, ako su uvjeti povoljni, stanje se postepeno noboljšava. 361 |