DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 78 <-- 78 --> PDF |
rSctana Stcucna Llteeatuta i ća&apl&l LESNOJ ŽURNAL — Broj 1—1970. Vasiljev, P.: O naučnih osnovah lesnogo hozjajstva (O naučnim osnovama šumskog gospodarstva) Još koncem prošlog stoljeća Lenjin je istakao potrebu da šumarstvo zauzme odvojeno mjesto u sklopu ekonomskih znanosti. Pokušaje evropskih ekonomista da šumarstvo degradiraju na status »ogranka poljoprivredne ekonomike«, Lenjin je otvoreno nazvao »čisto spekulativnim švindlom« (Tom V str. 105). šumarsko zakonodavstvo poslije oktobra čvrsto je stalo na pozicije koje je inaugurirao Lenjin: šume su općenarodni fond, samostalan, neotuđiv i nedjeljiv. U Lenjinovim radovima nigdje ne nailazimo na supretstavljanje interesa šumarstva i drvne industrije. Treba jedno i drugo »tehnički i organizaciono« (a to znači znanstveno) povezati. »Na svoj način, preko podataka svoje nauke doći će do priznanja komunizma agronom, na svoj opet način šumar « (Tom XLII, str. 346). »Mnoge poruke Lenjina da šumarstvo mora držati korak sa suvremenim dostignućima bioloških, šumarskih i gospodarskih nauka još nisu ostvarene »konstatira P. Vasiljev. Bohovkin, I.: Leninskie idei o tehničkom progresse i razvitie himii drevesiny (Lenjinove ideje o tehničkom napretku i razvitku kemije drveta). Kako je ovaj prvi — u jubilarnoj Lenjinovoj godini — broj »Lesnoga žurnala« dobrim dijelom posvećen osnivaču sovjetske države, to nisu ostala nezapažena (dosad malo isticana) nastojanja Lenjina da se pokloni puna pažnja hiđroliznoj i kemijskoj industriji drveta. Sačuvali su se podaci da je Lenjin lično analizirao mogućnosti i rentabilitet dobivanja šećera i alkohola iz drvnih otpadaka. Vrhunac tih dostignuća (npr. postupak kod kojeg su 100 kg piljevine davali 45 kg šećera) Lenjin je pratio kontinuirano mjesecima. Na tvorničkim izvještajima i naučno-institutskim analizama čitamo Lenjinove marginalije sa brojnim upitnicma i uskličnicima. Autor obnavlja svoja sjećanja na te davne dane. N i k i t i n, N.: Leninskoe nasledie po voprosam naučnoj organizaciji truda i upravlenija. (Lenjinova baština u problemu znanstvene organizacije rada i uprave) Autor sažeto opisuje suvremenu znanstveno- fundiranu organizaciju rada u SSSR, ističe da je takva organizacija moguća jedino kod visokog nivoa ooćeg obrazovanja, velikog broja radnika na naučnom i naučno-istraživačkom polju i tje lesne povezanosti pojedinih privrednih grana sa institucijom N.O.T. (naučne organizacije truda). Laboratoriie N.O.T. postoje i pri mnogim šumarskim institutima. Sav taj uspjeh rezultat je prvih Lenjinovih zalaganja na tom polju. Davydov, M.: Issledovanija hoda rosta kultur duba v tuljskih zasekah (Istraživanja rastenja hrastovih kultura u Tulskim šumama) Tulska je oblast sasvim blizu prirodne granice rasprostranjenja hrastovih šuma. Sjeverno od nie hrast se javlja pojedinačno, a čisti su hrastici prava rijetkost. U toj zoni veliki je konkurent hrastu lipa. Ioak je po mišljenju autora potpuno opravdano, a svakako i poželjno, forsiranje hrastovih kultura u Tulskoj oblasti. Oko stote godine hrast postizava u Tuli skoro isti promjer u prsnoj visini kao u svom prirodnom optimumu u zapadnoj Ukrajini. Visine također mnogo ne zaostaju. Autor ocjenjuje da kvantitativno izražena zrelost tulskog hrasta nastupa 15—20 godina kasnije nego u južnoj Rusiji (U.S.S.R.). Gordienko, M.: Intenzivnost fiziologičeskih processov derevjev jasena v čistom i smiešanom nasaždenijah (Intenzitet fizioloških procesa jasena u čistim i mješovitim sastojinama) Jasen dobro uspijeva i pokazuje visoki biološki stabilitet ako raste u smjesi sa hrastom. Optimalnim se smatra njegovo učešće od oko 30D/». Autor na temeliji vlastitih pokusa smatra da je u čistim jasenovim šumama slabija fotosinteza, a intenzivnija je transpiracija. Jasen inače spada u šumske vrste kod -kojih je očita disproporcija između transpiracije i rada korijenovog sistema. U čistim sastojinama taj momenat još jače dolazi do iz |