DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 73 <-- 73 --> PDF |
QJz atcanoy Lum.acLt&a OSVRT NA ŠUMARSTVO NORVEŠKE Po stepenu šumovitosti Norveška spada u zemlje sa srednjom šumovitošću, jer obraslo šumsko zemljište zauzima oko 22% površina. Od ukupne površine zemlje (324.026 km2), na planinsku i visokoplaninsku regiju (koja se ne može koristiti za šumsku proizvodnju) otpada površina od 152.346 km2 ili 47°/o. Na močvarna šumska zemljišta otpada površina od 15.277 km2 ili 7%, na pašnjake površine oko 5*/o, dok ostatak od 19D/o otpada na sva ostala zemljišta. Od vrsta drveća najveće učešće po površini i drvnoj masi od četinjača imaju smreča (Picea abies) i bijeli bor (Pinus silvestris), a od listača breza (Betula verrucosa), jasika (Populus tremula) i s manjim učešćem joha (Alnus incana), te gorski javor i mliječ. Učešće vrsta u sastojinama je nejednolično kao i površinski raspored šuma po pojedinim regijama. Postoje tri jasno odijeljene regije šuma: na jugoistočnoj brdsko-brežulj kasto j regiji dominantna vrsta je smrča. Bijeli bor je nastanjen uglavnom na lošijim staništima. Planinska regija u središnjem dijelu (uglavnom od Trontheima do Namsosa i sjevernije u uskom pojasu sve do polarnog kruga) s bijelim borom kao glavnom vrstom vrlo je interesantna za šumarstvo Norveške, zbog mogućnosti unošenja tj. proširenja areala smrče, što omogućuje povećanje nrinosa u ovim šumama. Regija Finlanda na krajnjem sjeveru ima manje izolirane skupine šuma s relativno niskim prinosom zbog vrlo surovih klimatsko-edafskih uslova. Zaliha drvne mase u šumama. Ukupna drvna zaliha visokih šuma iznosi oko 374.000.000 m3, od čega učestvuju četinjače s 310,000.000 m3 i listače s 64.000.000 3 m. Ukupna drvna zaliha iskazana po vrstama drveća iznosila je prema podacima K. SKINNEMOEN-a (1964. g.) u 1962. godini kako slijedi: VRSTA DRVETA Drvna zaliha u ´/o (u 1000 m3) Smrča 199.000 53 Bijeli bor 111.000 30 Ukupno četinari 310.000 83 Lišćari (ukupno) 64.000 17 Sveukupno 374.000 100 Prosječna drvna zaliha po 1 ha iznosi svega 60 m3, što je posljedica dosta nepovoljnih stanišnih uslova. Šume po vrsti vlasništva. Najveći dio površina pod šumom pripada individualnim vlasnicima — farmerima. Prema istom izvoru podataka (iz 1964. god.) od ukupne površine šuma nalazi se: — u vlasništvu privatnih posjednika (farmera) 75,1% — u vlasništvu države i zadruga farmera 16,9% — u vlasništvu raznih kompanija i industrijskih korporacija 8,OVo Farmeri skoro isključivo ostvaruju prihode sa farme, a preko 60% farmera posjeduje šumu. Većina posjednika šuma ima manje parcele šuma, što otežava intenziviranje gospodarenja. Oko 44% površina šuma u individualnom vlasništvu otpada na vlasnike sa veličinom posjeda ispod 10 hektara, 39,8% na površine sa veličinom posjeda od 10 do 50 hektara. U Norveškoj ima preko 124.000 posjednika šuma, što otežava provođenje suvremenijih uzgojnih postupaka u tim šumama. Prirast i etat. Prosječni godišnji prirast svih šuma iskazan po vrstama drveća iznosio je u 1962. godini: Ukupni VRSTA DRVETA godišnji nriirast u % u 1.000 m3 Smrča 7.577,5 57% Bijeli bor 3.539,5 26% Ukupno četinjače 11.217,0 83"/» Listače (ukupno) 2.320,0 17% Sveukupno 13.357,0 100% Najnoviji podaci pokazuju da se visina prosiečnog godišnjeg nrirasta svih šuma procieniuje na oko 14,4 milijuna ms. a prosječni uodišnji etat se kreće u visini prirasta. Međutim, stvarni obim sječa je manji za oko 2 do 3 miliiuna m3. a taj manjak se uvozi iz švedske. Jedan od najjačih razloga da se ne realizira planirani obim sječa je usitnjenost šumskog "osjeda, na kojem mali posjednici nisu zainteresirani za sječu malih količina drv |