DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 70 <-- 70 --> PDF |
cf´umac&ka aa&žetaaan.ja u inosemSt&u SAVJETOVANJE NJEMAČKOG SAVEZA ŠUMARA (Braunschweig U vremenu od 1. do 4. rujna 1970. održano je savjetovanje Saveza njemaökih šumara. Potpisani je prisustvovao tome savjetovanju i godišnjoj skupštini kao inozemni gost Obzirom da je tema koja se raspravljala na tome savjetovanju bila vrlo interesantna, donosim kratki prikaz istoga, kao i ekskurzije na kojoj sam sudjelovao. Vodeća tema savjetovanja je bila »Šuma u suvremenom društvu«. Ta tema je naročito interesantna u visoko industrijaliziranoj sredini kao što je to Njemačka. Savjetovanje je otvorio prigodnim govorom dana 1. 9. 1970. predsjednik Njemačkog saveza šumara — ministerijalni dirigent Klose. G. Klose ie u svojem govoru pozdravio prisutne inozemne goste iz Jugoslavije, Austrije, Norveške, Nizozemske, Poljske, Francuske i Grčke. Iza njega su savjetovanje pozdravili predstavnici Savezne vlade, kao i ministar prehrane, poljoprivrede i šumarstva Donje Saske g. Hasselmann te gradonačelnik Braunschweiga g Liess. Nakon otvaranja i pozdravnih govora obavljena je podjela Bernard Fernow. plakete umirovljenom profesoru iz Oxforda g. H. Championu, koju mu podjeljuju Američki i Njemački savez šumara za zasluge na području svjetskog šumarstva. Poslije svečanog dijela profesor Dr. Lamprecht iz Göttingena održao je interesantno predavanje pod naslovom »O općim osnovama uzgoja šuma koje vrijede danas i sutra«. Popodne se nastavio rad u sekcijama. Drugi dan (2. 9. 1970.), nakon izvještaja o radu Saveza i izbora novog rukovodstva (za novog predsjednika je izabran g. Dr. Kvvasnitschka), vrlo interesantno predavanje je održao Landforstmeister g. Kremser pod naslovom »šumska proizvodnja i potrebe modernog industrijskog društva«. I ovaj dan popodne, nastavio se rad u tri grupe sa interesantnim predavanjima. 352 — rujna 1970.) Radi interesantnosti navodimo i preda vanja održana izvan plenuma (u sekci jama): Prof. Meyer (Hannover), »Značenje prirodnih izvora za prostorno uređenje«; Lamerdin (Stuttgart), »Prostorno uređenje i šuma«; Prof. Dr. Haushofer (München), »Značenje prirodnih osnova za agrarnu politiku «; Doc. Dr. Niesslein (Beč), »Šumarstvo kao proizvodnja i ustanova«; Prof. Dr. Prodan (Freiburg), »Gospodarske teorije i postavljanje cilja u šumarstvu «; Direktor šuma Happendstedt (Hannover), »Zadaci, učinci i problemi seljačkih privatnih šuma na primjerima iz Donje Saske«; G. Borchert (Goslar), »Iz rada južno hannoverskih zadružnih šuma«; G Bühmann Celle), »Prirodni park »Südheide« u okrugu Celle — djelo nrivatnih šuma«. U okviru savjetovanja održana su savjetovanja Zajednice za šumarsku nauku o vegetaciii, gdje su održana ova predavanja: Prof. Dr. F. K. Hartmann (Hann. Münden), »Klima i šumske zajednice u Harzu «; Prof. Dr. H. Lamprecht (Hann. Münden), »Šumarsko i vegetacijsko značenje prirodnih šumskih rezervata«, Dir. Dr. G. Schlenker, »Nauka o vegetaoiji šuma i pejsaži u Jugozapadnoj Njemačkoj «; Dr. H. Genssler (Bonn), »Šumska vegetacija kao most između šume i njive«. Dana 3. 9. 1970., sa grupom od 55 njemačkih šumara, priključio sam se dvodnevnoj ekskurziji u Berlin, koja je imala za cilj da nas upozna sa problemima šumarstva u velikom gradu, gdje šume imaju pretežno rekreacioni karakter. Nakon dugog putovanja autobusom od Braunschweiga do Berlina (230 km — trajanje sa zadržavanjem na graničnim prelazima oko 7 sati), prispjeli smo u Berlin, te se prvi dan upoznali sa glavnim |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 71 <-- 71 --> PDF |
znamenitostima Zapadnog Berlina. Iz tehničkih razloga je otpao posjet Istočnom Berlinu iako je bio predviđen. Budući da šumarstvo u Berlinu ima — obzirom na položaj grada — posebno značenje, pokušat ću ukratko prikazati neke njegove probleme. Područje Zapadnog Berlina obuhvaća 480 km2, a od toga oko 80 km2 su šume, koje zapremaju 16% površine grada. Na jednog stanovnika (2,200.000 stanovnika) otpada 36 m2 šume. Osim šuma, na području Berlina ima oko 30 km2 vodenih površina (rij*eke i jezera) te 95 km2 drugih slobodnih površina (parkovi). Sve šume su društveno vlasništvo (7.752 ha vlasništvo grada i 211 ha savezne šume). Upravu šuma čine Zemaljski šumarski ured, četiri šumarije i 13 šumarskih revira. Evo pregleda šumarija Red. Šumarija broj (Forstamt) 1 Tegel 2 Spandau 3 Grunewald 4 Düppel Svega Vlast, površine i Savezne Pod šumom Nepošumljeno Svega sume Sveukupno \ 1.576 272 1.260 200 2.768 496 1.115 155 6.719 1.123 Što se tiče vrsta drveta i drvnih zaliha pojedinih šumarija, na terenu smo dobili slijedeće podatke: 1. Tegel Zaliha (1961. god.) 168 m3/ha; 58,1% četinjače i 41,9% listače; prirast 4,9 m3/ha; sječa 3,2 nrVha. Borove sastojine su djelomično prestare jer je cea 19% iznad 120 godina, a 17,4% borovine je napadnuto borovom glj vom. 2. Spandau Zaliha (1961. god.) 93 m3/ha; 60% četinjače; 40Vo listače; prirast 3 m3/ha; sječa 1,8 m-Vha. Za vrijeme rata i iza rata velike površine su posječene čistom sječom, tako da danas 450 ha (50%) borovih sastoiina pripada I dobnom razredu. Radi estetskih razloga mnoge čistine su ostale nepošumljenc. 3. Grundwald Zaliha 92 m3/ha; 32% listače i 6»´Vo četinjače; prirast 3,6 m3/ha; sječa 1,2 m3/ha. 927 ha borovih sastojina su u I. dobnom razredu. Poseban problem ove šumarije predstavlja »Trümmerberg« (brdo od šute i otpadaka), podignuto na ruševinama vojno-tehničkog fakulteta. Ovo brdo ima volumen od oko 25 milijuna m3 šute. Još uvijek se ovdje navoze otpaci, no vrši se saniranje i pošumljavanje, a u blizini se otvara veliki sportski centar za zimski sport sa uređajima za proizvodnju umjetnog snijega. 4. Düppel Zaliha 129 mVha; 62% četinjače i 38% listače; 335 ha ili 45% borovih sastojina spada u I dobni razred; prirast 4,1 m3/ha; sječa 1,5 m3/ha. Problem šumarije predstavlja smeće, koje se navozi na 72 ha. Smeće se pokriva sa debelim slojem zemlje, ali pošumljavanje ide vrlo teško i ispituje se koje vrste bi mogle uspijevati na smetištu, gdje glavni problem predstavlja metan, koji prodire i u susjedne sastojine i izaziva intenzivno sušenje bora. ha 1.848 131 1.979 1.460 80 1.540 3.174 — 3.174 1.270 — 1.270 7.752 211 7.963 Šume se protežu od sjevera prema jugu uzduž Havel-a. Šumska zemljišta su slabo podzolirana smeđa šumska tla. Bonitet ovisi o veličini zrna pijeska. Što su ona manja to je veća mogućnost zadržavanja vode. Kod gotovo 80% površina, podzemna voda je dublja od 4 m. Fitocenološki (prema Braun-Blanquet-u i Scamoni-u) prevladavaju zajednice hrasta kitnjaka i hrasta kitnjaka i bukve. Prosječna godišnja temperatura je i 8,4°C, a količina oborina 596 mm. Klima je umjereno topla do topla. Drvna zaliha iznosila je u početku 170 m3/ha i iskorišćivanje je bilo vrlo reducirano. Za vrijeme rata, a naročito za poznate blokade Berlina, vršene su jake sječe, tako da je 1961. 58"/o svih sastojina spadalo u I i II dobni razred. Stare sastojine su prestare, a kvalitet drva loš radi šplitera u drvu kao i radi napada gljiva. 353 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Odnos četinjača i listača je 60:40. Godišnji etat iznosi 11.100 m3´(l,7 m3/ha). Drvna zaliha 1961. bila je 116 mVha. Godišnji tekući prirast 1961. utvrđen je sa 3,9 rrfVha. Na području Berlina ima danas 3 pilane, no i te kupuju drvo iz istočnih zemalja, radi slabog kvaliteta domaćeg drva. Prihodi iz šuma su slijedeći: 500.000 DM od drveta, iz zakupa za korištenje zelenja (grane za ukras i slično) 500.000 DM te od šljunka i pijeska 1,000.000 DM. Troškovi za šume knosili su u periodu 1961. do 1969. u prosjeku 130 DM/ha šuma ili 6,45 DM po glavi stanovništva, što je daleko ispod izdataka za parkove u gradu gdje se izdaci kreću oko 15 DM po stanovniku. Prema tome berlinsko šumarstvo stvara gotovo 1 milijun maraka dobiti, koja ide u blagainu Berlina. Berlinska ut>rava šuma polaže naročitu pažnju obnovi šuma, a osnovni cilj je da se naznači rekreaciono značenje šuma. Kod toga se ne ide za time da se šume pretvore u neke vrste parkova, nego da se uzgoje produkciono sposobne što prirodnije šume te da se stanovništvu na taj način omogući što uži dodir sa prirodom. Prof. Dr. Roko Benić |