DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 46     <-- 46 -->        PDF

darstvima, ali u prvom redu oni koji su zajednički za cijelo područje. Organizacija
i mjesto zajedničkih službi koncipirana je kao »mozak« poduzeća, gdje se
izučavaju metode, stječu informacije i izmjenjuju i vraćaju operativi. To su više
specijalistički punktovi nego operativne funkcije, jer operativa je karakteristika
SOUR-a (šumskih gospodarstava). Podjela rada i nadležnosti je ovakva: operativne
funkcije SUOR-a, a razvojne Zajedničkim službama poduzeća. Time je osiguran
integralni razvoj cjeline i dijelova u pravcu perspektivnije i bogatije sutrašnjice
za šumarstvo i njegovih kolektiva.


U dosadašnjem kratkom postojanju, ova organizacija šumarstva dala je već
vidne rezultate. Izučavaju se pojedine teme, formiranje zajedničkih cijena, unifikacija
mašinskog parka itd.


U novo poduzeće šumska gospodarstva unijela su svoja šumsko privredna
područja, fond drvnih masa, svoja osnovna i obrtna sredstva i kadrove.


Uneseno je:


Š. G. SPP Površina
ha
Drvna masa
(000 m3)
Vrijednost
šume
(000 din.)
Našice 52.951 8.136 220.995.182
Osijek 30.895 3.469 116.972.000
P. Slatina 25.521 3.816 60.016.297
SI. Brod Dilj 20.066 2.804 66.811.000
Vinkovci Spačva 66.185 14.137 561.213.255
Ukupno : 195.621 32.362 1,016.007.734


Ukupni prirast šuma novog poduzeća je godišnje 784.999 m3,
prosječna vrijednost šume po 1 ha je 5.461 din.


Prilikom formiranja poduzeća, ovih 5 gospodarstava imalo je:
Ukupni prihod 128.684.000 din.
dohodak 60.854.000 din.
vrijednost osnovnih sredstava 72.861.000 din.
zaposlenih radnika 2.664


Više puta je konstatirano da je prethodno razdoblje od oko 10 godina, razdoblje
postojanja i rada dosadašnjih Gospodarstava značilo pozitivan razvoj šumarstva
u Hrvatskoj. Nakon većeg broja reorganizacija čiji je rezultat bio gotovo
atomizirana struktura gospodarenja šumarija kao samostalnih ustanova
općina, sa jakim uticajem lokalnih političkih naziranja, stvaranje šumskih Gospodarstava
kao privrednih organizacija s vlastitim samoupravnim organima
značilo je veoma ozbiljnu prekretnicu i donijelo krupne rezultate.


U tom »mirnom« periodu, šumska gospodarstva su raspolažući samostalno
sredstvima privređivanja, modernizirala šumsku proizvodnju i izvršila krupna
ulaganja u biološke i tehničke investicije. To potvrđuju i podaci o ulaganjima
u razdoblju 1966—1970.