DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 45 <-- 45 --> PDF |
O ŠUMAMA SLAVONSKE REGIJE Ing. MIRKO VASUNG i ing. VLADIMIR ŠPOLJARIĆ Za šumarstvo Slavonske regije, a i užeg područja Brodskog Posavja, može se reći da se ovaj čas nalazi na značajnoj prekretnici. Našoj javnosti, a posebno stručnoj šumarskoj, poznato je nastojanje nekoliko šumskih gospodarstava istočne Slavonije, da putem povezivanja i poslovne-tehničke suradnje, odnosno putem integracije, stvore nove kvalitete u šumskoj privredi. Razgovori, koji su o ovoj akciji počeli vrlo rano, trajali su doduše dosta dugo, ali sve u nastojanju da se problem rasvijetli sa svih strana. Kao rezultat tih nastojanja, putem samoupravnih dogovora kolektiva 5 istočno slavonskih Gospodarstava, formirano je nakon provedenih referenduma krajem prošle godine novo jedinstveno Šumsko privredno poduzeće »Slavonska šuma«. Poznato je također da je gotovo istovremeno vođena akcija državnih i drugih organa da se putem administrativne sile stvori integracija šumarstva. Nastojanje koje do danas nije dalo rezultate ni u drugim regijama Hrvatske pa tako ni ovdje. Naša integracija je plod naših saznanja da putem udruživanja sredstava i ostalih snaga dobivamo određene kvalitete daljnjeg napretka šuma, šumarstva i radnih kolektiva kojima je povjereno gospodarenje šumama. Naše Šumsko privredno poduzeće »Slavonska šuma« organizirano je u skladu s osnovnim koncepcijama, kojima se pristupilo integraciji i to: — da se reorganizacija ne vrši, radi toga što postojeće nije valjalo, nego sa svrhom poboljšanja, — da se ne ide u startu na idealnu i do kraja izgrađenu organizaciju, nego da se stvori solidno jezgro koje će koristeći naučne i analitičke metode, postepeno izgraditi adekvatnu organizaciju šumarske službe sa što efikasnijom poslovnošću, — da teritorijalna podjela mora biti u pravilu postojana, da odlučivanje ne bude samo u centru, nego i pretežno decentralizirano, — da svaka organizaciona jedinica ima efikasan utjecaj na rezultate svog rada i da ne bude prelijevanja tih rezultata, ali da se iskustva jednih koriste u drugima, — da se u punoj mjeri koriste osnove, mogućnosti i zahtjevi samoupravIjačke društvene stvarnosti aplicirane na šumarstvo, — konačno, organizacija se smatra živim organizmom koji je sposoban da se iz malog jezgra razvija i raste ovisno o stepenu razvoja i potrebama. Dosadašnja Gospodarstva ušla su u sastav novog poduzeća kao samostalne organizacije udruženog rada sa svojstvom pravne osobe. Ova nastavljaju s gospodarenjem na istom području rada, na svome starom »šumsko privrednom području«. Izmjene teritorija imaju statutarni karakter i ne mogu se vršiti bez privole svih 5 gospodarstava. U raspodjeli rezultata rada gospodarstva su potpuno samostalna. Iako nema prelijevanja rezultata rada radi Zajedničkih akcija, sredstva se oročavaju i ulažu na ona područja, gdje se postižu najbolji efekti. Centralne zajedničke službe, čiji je specifičan položaj utvrđen statutom, podijeljene su u tri grupe: razvojna, planska i financijska. No i ovdje centralizirani su zapravo samo oni radovi koji se iz bilo kojih razloga ne vode u Gospo — ´ * Koreferat održan na Plenumu Saveza ITSDI, SRH u SI. Brodu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 46 <-- 46 --> PDF |
darstvima, ali u prvom redu oni koji su zajednički za cijelo područje. Organizacija i mjesto zajedničkih službi koncipirana je kao »mozak« poduzeća, gdje se izučavaju metode, stječu informacije i izmjenjuju i vraćaju operativi. To su više specijalistički punktovi nego operativne funkcije, jer operativa je karakteristika SOUR-a (šumskih gospodarstava). Podjela rada i nadležnosti je ovakva: operativne funkcije SUOR-a, a razvojne Zajedničkim službama poduzeća. Time je osiguran integralni razvoj cjeline i dijelova u pravcu perspektivnije i bogatije sutrašnjice za šumarstvo i njegovih kolektiva. U dosadašnjem kratkom postojanju, ova organizacija šumarstva dala je već vidne rezultate. Izučavaju se pojedine teme, formiranje zajedničkih cijena, unifikacija mašinskog parka itd. U novo poduzeće šumska gospodarstva unijela su svoja šumsko privredna područja, fond drvnih masa, svoja osnovna i obrtna sredstva i kadrove. Uneseno je: Š. G. SPP Površina ha Drvna masa (000 m3) Vrijednost šume (000 din.) Našice 52.951 8.136 220.995.182 Osijek 30.895 3.469 116.972.000 P. Slatina 25.521 3.816 60.016.297 SI. Brod Dilj 20.066 2.804 66.811.000 Vinkovci Spačva 66.185 14.137 561.213.255 Ukupno : 195.621 32.362 1,016.007.734 Ukupni prirast šuma novog poduzeća je godišnje 784.999 m3, prosječna vrijednost šume po 1 ha je 5.461 din. Prilikom formiranja poduzeća, ovih 5 gospodarstava imalo je: Ukupni prihod 128.684.000 din. dohodak 60.854.000 din. vrijednost osnovnih sredstava 72.861.000 din. zaposlenih radnika 2.664 Više puta je konstatirano da je prethodno razdoblje od oko 10 godina, razdoblje postojanja i rada dosadašnjih Gospodarstava značilo pozitivan razvoj šumarstva u Hrvatskoj. Nakon većeg broja reorganizacija čiji je rezultat bio gotovo atomizirana struktura gospodarenja šumarija kao samostalnih ustanova općina, sa jakim uticajem lokalnih političkih naziranja, stvaranje šumskih Gospodarstava kao privrednih organizacija s vlastitim samoupravnim organima značilo je veoma ozbiljnu prekretnicu i donijelo krupne rezultate. U tom »mirnom« periodu, šumska gospodarstva su raspolažući samostalno sredstvima privređivanja, modernizirala šumsku proizvodnju i izvršila krupna ulaganja u biološke i tehničke investicije. To potvrđuju i podaci o ulaganjima u razdoblju 1966—1970. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Na području ovih 5 integriranih Šumskih gospodarstava uloženo je: u prostu reprodukciju (održavanje šuma) 30.474.000 u proširenu reprodukciju (plant, inv. kulture) 12.706.000 u izgradnju komunikacija (121,9 km) 24.909.000 u opremu 10.950.000 ostala ulaganja 5.420 ili ukupno: 84.459.000 Značaj ovih ulaganja dobiva naročitu vrijednost ako se istakne činjenica da je od ukupnih ulaganja tuđih sredstava bilo svega 6.036.000, odnosno oko 7%. Ovaj podatak ujedno pokazuje i položaj šumarstva u odnosu na neke druge grane kod kojih je odnos korištenih vlastitih i tuđih sredstava obrnut. Sva nastojanja radnih kolektiva, njihova odricanja i navedena ulaganja dali su određene rezultate, koji se vide već na prvi pogled na naše šume. One su njegovane, fond drvne mase je u porastu, izgradnjom komunikacija i ulaganjima u nabavu opreme one sve više postaju privredne šume u pravom smislu, a naravno time je povećana i ona često naglašavana opća funkcija šuma. U sadašnjem času šumarstvo Slavonije — ovdje mislimo na šumska područja ŠPP »Slavonske šume« — stoji na startu svog bržeg uspona. To bi ujedno bila i prva etapa realizacije, ciljeva koje su si prilikom integracije postavila naša Gospodarstva. Prema nacrtu srednjeročnog plana ŠPP »Slavonska šuma« i naših 5 šumskih Gospodarstava, za buduće razdoblje postavljaju se slijedeći zadaci: — povećati proizvodnju drveta adekvatnim uzgojnim mjerama sa stalnim ciljem poboljšanja stanja šumskog fonda, — graditi šumske komunikacije i objekte, — kompletirati opremu za sve djelatnosti šumarstva, — smanjivati troškove proizvodnje, — prići potpunijem iskorištavanju šuma i posječenog drveta prilagođavajući strukturu šumske proizvodnje što više potrebama tržišta i prerađivačke industrije. ŠUMSKO UZGOJNI RADOVI U radzoblju od 1971. do 1975. godine izvršili bi se slijedeći šumsko uzgojni radovi: 1. Održavanje i unapređenje postojećeg šumskog fonda — redovno pošumljavanje i popunjavanje na površini od 4.189 ha sa ukupnim direktnim troškovima od 7.440.000 din. —´ njega šuma izvršit će se na površini od 25.156 ha sa direktnim troškom od 10.267 din. — za radove na zaštiti planiraju se troškovi od 2.426.000 din. — za radove na uređivanju šuma 2.909.000 din. — za ostale radove 5.097.000 din. odnosno ukupno 28.135.000 direktnih ili 45.369.000 ukupnih troškova za ovu djelatnost. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 48 <-- 48 --> PDF |
2. proširenje areala šuma (proširena reprodukcija) — plantaže 760 ha uz direktne troškove 2,620.000 din. — pošumljavanje čistina 190 ha uz trošak 617.000 din. — intenzivne kulture 1.150 ha uz trošak 2,314.000 din. — ostali radovi 3.324.000 din. odnosno 8.875.000 dinara direktnih ili 10.177.000 ukupnih troškova za ovu djelatnost. Iz upoređenja sa ulaganjima u ove djelatnosti u prethodnom periodu, vidi se da ona ostaju uglavnom na istom nivou iako´se predviđa nešto slabiji intenzitet ulaganja u plantažiranje. Ovako značajna ulaganja u prostu i proširenu reprodukciju u održavanju šuma rezultat su, s jedne strane u relativno značajnim neobraslim površinama i šumskim i vanšumskim — te dobnom strukturom sastojina, s druge strane usvojenim nastojanjem da se ovim zahvatima utječe na povećanje i poboljšanje stanja šumskog fonda. Ovdje je potrebno napomenuti da se svi predviđeni radovi namjeravaju izvesti vlastitim sredstvima. Radi orijentacije na vlastita sredstva (uz ostale uvjete kao na pr. nedostatak odgovarajućih površina i dr.), podizanje plantaža u narednom razdoblju znatno je smanjeno. Međutim ukoliko bi zajednica i prerađivači imali interesa za ovakva ulaganja, postoji volja, kadrovski i tehnički kapaciteti, da se obim ovih radova vrati na nivo iz prethodnog perioda, pa čak da se i poveća. IZGRADNJA KOMUNIKACIJA Stanje otvorenosti šuma na našem području ne zadovoljava. Prema raspoloživim podacima, na području Slavonije otvorenost ne dostiže ni 2 km na 1000 ha, a osim toga ona je različita u pojedinim užim područjima. Uzme li se u obzir činjenica da o gustoći saobraćajnica ne ovisi samo intenzitet šumskog gospodarenja nego i ekonomski uspjeh poslovanja — da ne navodimo druge momente — razumljiva je orijentacija poduzeća na intenzivniju izgradnju šumskih komunikacija u narednom razdoblju, iako relativno povoljan geografski položaj i reljef ne zahtijevaju tako gustu saobraćajnu mrežu, kako se ona normira u nekim zapadnim zemljama, pa i u nekim krajevima naše zemlje. Komunikacije u našim uslovima možda imaju i jednu specifičnost, a to je da omoguće primjenu teške mehanizacije čemu inače pretežno ravničarski karakter našeg područja odgovar. U narednom razdoblju planira se izgradnja daljnjih 132 km šumskih komunikacija različitog tipa sa ukupnim ulaganjima u iznosu od 46.829.000 dinara. Intenzitet izgradnje komunikacija mogao bi se i povećati ako se osigura veće učešće tuđih sredstava uz povoljnije uslove nego što je to do sada bilo. OPREMA Pod opremom ovdje podrazumjevamo sredstva za mehanizaciju sječe, transporta i šumsko uzgojnih radova i zaštitnih radova. Prikazivanje stupnja mehanizacije sumiranjem broja ovih sredstava ne bi nam dalo jasnu predodžbu o stanju mehanizacije. Međutim, može se konstatirati da je najviše učinjeno u pravcu mehanizacije sječe i izrade šumskih sortimenata, a najmanje u fazi privlačenja i utovara. Obzirom na značaj ovih radova, kako na njihov utjecaj na cjelokupni tok pro |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 49 <-- 49 --> PDF |
izvodnog procesa, tako i na visinu troškova, naša je orijentacija nabava opreme prvenstveno za te faze. Na ovom području, ističu se kao značajni zadaci i pronalaženje odgovarajućeg tipa strojeva za transport kao i za šumsko uzgojne radove. , Za ulaganja u nabavku opreme planira se iznos od 12.040.000 pretežno vlastitih sredstava. ISKORISCIVANJE ŠUMA Šumski fond i struktura šuma naših 5 šumsko-privrednih područja, koja su u sastavu ŠPP »Slav, šuma« je dobar: površina šuma — obrasla 181.644 ha — neobrasla 13.977 ha — ukupno 195.621 ha Drvna masa 32.362.000 m3, po ha 178 m3 Prirast 968.222 m3 Šuma po starosti (dobnim razredima) 1—20 god. 18% 21^0 god. 25% 41—60 god. 18% 61—80 god. 22% 81 god. 17%. Struktura slavonskih šuma po vrsti drveća (na temelju totalne drvne mase) kreće se u ovim relacijama: tvrde listače 30%, hrasta 29%,, bukve 27%, mekih listača 9% i četinjače,5%. Šume su uglavnom očuvane, visokog uzgoja, a s obzirom na povoljni geografski položaj i relativno povoljne saobraćajne prilike, predstavljaju odlične uvjete za razvoj drvne industrije — primarne, finalne kao i papirne, na bazi mekih i tvrdih listača. Ipak, stanje šuma u pogledu prilično nepovoljne starosne strukture — dok mlade šume do 60 godina starosti učestvuju sa 61%, a drvna zaliha u sadašnjem stanju je još uvijek znatno manja od normalne, je ograničavajući faktor za veću sječu drva u bližoj budućnosti u prirodnim šumama, osim intenzivnog prorjeđivanja mladih sastojina, gdje postoji mogućnost povećanja, ali uz određena ulaganja i bolju mogućnost plasmana tanjeg materijala. Povećanje sječa ne može se očekivati niti u plantažnim šumama u ovom razdoblju novog srednjeročnog plana. Uglavnom će drvne mase ranije podignutih plantaža početi pritjecati u narednom petogodištu. Intenzitet sječa sa oko 730.000 m3 godišnje u proteklom petogodištu iznosi 2,2% u odnosu na ukupnu drvnu masu i u granicama je prosjeka Hrvatske. Sječivi etat, prema srednjeročnom planu za područje naših 5 gospodarstava, predviđa se nešto većim od onog u prošlom petogodištu, u iznosu oko 767.000 m3 godišnje. Od toga glavnog prihoda 557.000 m3 (73%) i prethodnog 210.000 m3 (27%) s neznatnim oscilacijama po godinama 1971. do 1975. Godišnje sječe će zadržati podjednaku strukturu sortimenata kao i sad. To znači hrast 35%, bukve 21%, toliko i mekih listača, jasena 11%, ostalih tvrdih listača 12%, a po sortimentima F i Lpilanski trupcitehničko 28.030 m3 200.812 m3 5.510 4,7% 33,4% 8,5% kemijskoogrijev 98.760 228.165 16,4% 37,0% 331 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Kao rezultat planiranih ulaganja i napora radnih kolektiva, krajem srednjeročnog plana 1975. godine, očekuju se slijedeći financijski rezultati poslovanja uz uspoređenje s 1970. god. (000 din.) 1970. 1975. 1975/1970. — ukupni prihod 127.944 156.134 122,0 — dohodak 61.970 83.939 135,4 — netto osobni dohoci 32.609 43.671 133,9 — ostatak dohotka 3.279 6.457 196,9 — Broj zaposlenih 2.665 2.366 88,7 (od ukupnog broja zaposlenih trebalo bi 166 sa visokom spremom, 37 sa višom, zatim 73 VKV radnika). Iz ovog prikaza »o šumarstvu slavonske regije«, a zapravo o šumarstvu područja udruženih 5 šumskih gospodarstava Istočne Slavonije, vidi se da postoji i da je zacrtan daljnji napredak šumarstva na ovom području. Doduše, sredstva kojima Gospodarstvo raspolaže, koja se ostvaruju šumskim privređivanjem su suviše skromna da bi se postigli rezultati koje je objektivno moguće postići, a koji bi bili potrebni za brži razvoj drvne industrije našeg područja. No ako bi se takva sredstva našla, bilo od strane Društva, bilo od zainteresiranih prerađivača, mogućnosti za proširenu reprodukciju pa i veliko povećanje proizvodnje drvne mase putem plantažiranja, postoje. Spomenuta je mogućnost povećanja proizvodnje drvne mase iz proreda, ali je ona vezana, pored otvaranja sada teško pristupačnih brdskih šuma i mogućnostima drvne industrije da tu sirovinu prihvati. Prema tome šumarstvo može postaviti zahtjev drvnoj industriji da ide na izgradnju takvih kapaciteta, koji bi industrijski preradili sitnije drvne Sortimente i velike količine drva koje mi danas nazivamo ogrjevno drvo. |