DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 25 <-- 25 --> PDF |
(pca&laisa 80-g.adihnfica ´Jicane indu6ttife u cSiaaaii&kam. Gicadu. POVODOM 80-GODIŠNJICE OSNIVANJA I RAZVOJA »SLAVONIJE« DRVNE INDUSTRIJE U SLAVONSKOM BRODU JOZO MIKIC, generalni direktor Dl »Slavonija« 1.0 DOSADAŠNJI RAZVOJ PODUZEĆA U drugoj polovini XIX stoljeća na području Slavonije nastaju i javljaju se prvi počeci industrijske proizvodnje i to uglavnom u drvnoj, staklarskoj i prehrambenoj industriji. Bogatstvo slavonskih šuma uslovilo je na području Slavonije razvoj drvne industrije, koja spada među naše najstarije grane industrije. Godine 1890 u Slavonskom Brodu osnovana je prva pilana i bačvarija koja je poslovala pod firmom »Blau et compani«, a koja je kasnije prerasla u »Sla- vex«. Nešto kasnije, 1901. godine osnovano je posredstvom domaćeg kapitala i drugo poduzeće u Slavonskom Brodu pod nazivom »Slavonija«, koja počinje proizvoditi furnire tehnikom piljenja. Lokacija ovih poduzeća nije bila slučajna. Najveći šumski bazeni s velikim zalihama sirovine u svijetu poznatog slavonskog hrasta, saobraćajne veze i transportne mogućnosti, (magistralna željeznička pruga, vodeni transport rijekom Savom, ceste itd.), kao i sam geografski položaj Slavonskog Broda obzirom na tržište, naročito Zapadne Evrope, povoljno su djelovali i uslovili daljnji razvitak drvne industrije na ovom području. Struktura proizvodnje u ovim poduzećima bila je vrlo jednolika. Poduzeće »Slavex« bavilo se pilanskom preradom, i manjom proizvodnjom furnira, dok se poduzeće »Slavonija« bavilo proizvodnjom furnira, relativno manjom pilanskom preradom, i pred sam II Svjetski rat i proizvodnjom panel i šper ploča, parketa i dijelova namještaja. U 1939. godini u ova dva poduzeća proizvedeno je 18.570 m3 piljene građe i 1.750 furnira. U oba poduzeća bilo je zaposleno oko 850 radnika. U času oslobođenja zemlje, pogoni poduzeća zatečeni su potpuno spaljeni i razrušeni bombardiranjem. Tokom 1945. i 1946. godine, uspjelo je obnoviti objekte i osposobiti strojeve za redovnu proizvodnju piljene građe i furnira. U 1945. godini rade obnovljena dva pogona — bivši »Slavex« i »Slavonija« u sastavu poduzeća »Slavonska industrija drva« sa sjedištem u Zagrebu. 1946. godine ova dva pogona se spajaju u jedno jedinstveno poduzeće, »Slavoniju« drvnu industriju sa stalnim sjedištem u Slavonskom Brodu. Velike potrebe za proizvodima drvne industrije, u vrijeme brze obnove zemlje i u godinama ekonomske blokade (1948—1950), angažirale su sve kapacitete u tri smjene, tako da je nastavljena proizvodnja u jednom i drugom pogonu onako kako je naslijeđena. 1947. godine osposobljen je i pušten u rad pogon za proizvodnju građevne stolarije. Rascjepkana i neekonomična proizvodnja postala je kočnica za dalji razvitak poduzeća. Strojevi i postrojenja stari preko 50 godina, koji su tokom rata bili više puta teže oštećeni, nisu omogućavali suvremenu, racionalnu i ekonomičnu proizvodnju. * Referat održan na plenumu Saveza ITŠDI SRH u SI. Brodu. 307 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Suočeni s ovom činjenicom 1952. godine pristupilo se prvoj izradi programa rekonstrukcije. Cijeli program provođenja rekonstrukcije predviđao je dvije osnovne etape i to: u prvoj etapi izvršiti koncentraciju proizvodnje i rekonstrukciju pilane i pogona furnira, s proširenjem na proizvodnju panel ploča i parketa; druga etapa rekonstrukcije obuhvaća postepeno kompletno preselenje na novu lokaciju s izgradnjom novih pogona. Osnovni razlozi preseljenja su: — prostor i lokacija pojedinih objekata nisu dozvolili značajnije proširenje niti kompleksnije razrješenje proizvodnih i transportnih problema. — lokacija poduzeća je u centralnom dijelu grada, te su urbanističke potrebe grada to uvjetovale. U razdoblju do 1962. godine programom predviđena prva etapa je završena. U tom razdoblju izvršeni su slijedeći značajni zahvati: — rekonstrukcija i koncentracija pilanske prerade; — 1953. godine izgrađena je i puštena u rad nova tvornica parketa; — 1958. godine izgrađena je tvornica panel i šper ploča; — 1962. godine izgrađena je tvornica lamel parketa; — bivši pogon za proizvodnju građevne stolarije preorijentiran je na proizvodnju namještaja, pa je u tom smislu izvršena dopuna i obnova strojnog parka. U periodu obnove i izgradnje zemlje i administrativnog rukovođenja privredom izostala su potrebna ulaganja za unapređenje, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih procesa. Unatoč znatnoj akumulaciji koju je poduzeće ostvarilo nisu se mogla osigurati ni najnužnija sredstva za modernizaciju, jer se akumulacija centralizirala i koristila za podizanje drugih industrijskih grana i objekata. Kasnije, položaj drvne industrije u izmijenjenim uslovima privređivanja, kontroliranih i plafoniranih cijena, uvjetovali su nisku akumulaciju, što je kroz duži niz godina onemogućavalo brži i značajniji razvoj, rekonstrukciju i modernizaciju poduzeća. Osnovnu proizvodnju uglavnom je karakterizirala niska funkcionalnost sredstava za proizvodnju, te teški i nezadovoljavajući uslovi rada. Sve je to bila kočnica suvremenoj, racionalnoj i ekonomičnoj proizvodnji. Zbog toga je izvršena revizija programa rekonstrukcije i modernizacije proizvodnje s preseljenjem u periodu 1960—1970. godine. Programom se predvidjelo: — izvršiti preseljenje pilanske prerade na novu lokaciju, obnova i rekonstrukcija postrojenja i izgradnja energetskog postrojenja; — rekonstruirati i modernizirati proizvodnju namještaja i parketa; — rekonstruirati i modernizirati proizvodnju furnira i ploča, s orijentacijom na znatno povećanje proizvodnje plemenitog furnira i ploča na bazi mekih lišćara; — paralelno i postepeno izgrađivati na novoj lokaciji i sve druge prateće objekte i time zaokružiti i završiti preseljenje poduzeća. Osnovni motiv politike razvoja poduzeća bio je i ostaje, stalno usavršavanje i usvajanje najmodernije tehnologije u svim postojećim djelatnostima i stvaranje uslova za prestrukturiranje proizvodnje k finalizaciji. Misao o prerašćivanju poduzeća od prerađivača drva. kako se to često zna reći, u proizvođača proizvoda iz drva, počela se ostvarivati. Paralelno s tim stvarali su se i povoljniji uslovi života i rada za radnog čovjeka. Opći ekonomski uslovi i položaj drvne industriie kao privredne grane uvjetovali su, da se programi razvoja poduzeća terminski nisu u potpunosti izvršavali. No sve promjene koje su izvršene u tim programima zadržale su osnovne postavke ranije programirane razvojne politike, uz prilagođavanje suvremenim zahtjevima tržišta, tehnike i tehnologije. U ovom periodu izvršena |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 27 <-- 27 --> PDF |
je rekonstrukcija i preseljenje pilanske proizvodnje, koja je dovršena 1963. godine. Zatim je izgrađena i energana na novoj lokaciji. Terminski plan rekonstrukcije i preseljenja ostalih proizvodnji poremećen je potresom 1964. godine. Zbog znatnih oštećenja na objektima tvornice furnira moralo se prići sanaciji i rekonstrukciji ovog pogona na staroj lokaciji, a rekonstrukcija tvornice parketa i namještaja vremenski je pomaknuta do 1968. godine. Izgradnja tvornice namještaja i parketa predstavlja odlučan pothvat kolektiva na planu modernizacije i realizacije dugoročnog programa razvoja poduzeća. Ulaganjem u tvornicu parketa i tvornicu namještaja izgrađeno je preko 16.500 m2 radnog prostora, koji omogućava uz novu opremu uvođenje najsuvremenijih i racionalnih tehnoloških rješenja, povećanje proizvodnje kao i poboljšanje uslova rada. U ove dvije tvornice sa energanom uloženo je preko 25 mil. din. od čega: — u građevinske objekte cea 10 miliona dinara, —´ u instalacije i opreme cea 11,5 miliona dinara, — u energanu cea 3,5 miliona dinara. Ovdje je važno naglasiti, da su sve investicije pokrivene kreditima i vlastitim izvorima sredstava što omogućuje potpuni i nesmetani završetak. Sredstva za rekonstrukciju odnosno za izgradnju ovih objekata nisu lako osigurana. Mora se istaći, da su »Soko« Mostar kao izvođač i Privredna banka Zagreb svojim kreditima, uz učešće fondova komune i drugih izvođača, značajno pomogli i omogućili da izvršimo ovako za nas krupan zahvat. Ovi industrijski objekti izgrađeni su u relativno kratkom vremenskom razdoblju. 18. VII 1968. godine pristupilo se pripremnim i zemljanim radovima, a već u jesen iste godine objekat tvornice parketa je bio pod krovom. Brza izgradnja tvorničkih objekata omogućena je zahvaljujući odabranoj konstrukciji objekata. Objekti su metalne, montažno-demontažne konstrukcije, obzidani pločama siporeksa. Ovakvom gradnjom dobivene su velike površine proizvodnog prostora koje omogućuju primjenu najnovije tehnologije i tehnike. U sastavu novih objekata izgrađeni su i sušionički kapaciteti, za umjetno sušenje tvrdih vrst drva, uz primjenu najnovijih dostignuća na području nauke i tehnike transporta i ipaletizacije. Radi rigoroznijeg nadzora nad umjetnim sušenjem vrijednih vrsta drva, instalirana je automatska i poluautomatska mjerna i regulaciona tehnika tipa »Gann« — koja besprijekorno »vodi« proces umjetnog sušenja drva. Oprema instalirana u sušionicama isključivo je iz programa domaće proizvodnje i u eksploataciji se pokazala dobra i funkcionalna. U listopadu 1969. godine, u novim objektima započela je probna proizvodnja parketa sa sušioničkim kapacitetima. Tvornica namještaja nije u tom vremenu mogla krenuti u probni rad, zbog zakašnjelih isporuka strojeva i opreme i pomanjkanja osnovnih građevinskih materijala (cementa, siporeksa i dr.). Da nije bilo ovih poteškoća lošeg, ranog i dugog zimskog perioda 1969/70. godina, postigao bi se rekord u vremenu gradnje ovakvih tvorničkih objekata. U tvornici namještaja montaža je u završnoj fazi i puštanje u rad očekujemo ovih dana. Izgradnjom nove tvornice parketa koja je opremljena i jednom kompletnom (velikom) garniturom »Weinigovih« strojeva, proizvodnja raste na preko 750.000 m2 parketa, a definitivnim dovršenjem tvornice namještaja (druga faza) vrijednost ove proizvodnje raste na 100 milijuna dinara. 309 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 28 <-- 28 --> PDF |
U proizvodnji mozaik parketa primjenjujemo prvi u Jugoslaviji novu tehnologiju ljepljenja daščica »necom« (Netzverklebung), kao i pakovanje parketa u poluvinilske folije. Na instaliranoj opremi projektirani su i postići će se evropski nivo produktivnosti rada. Ističemo da je u periodu od 1952. do 1962. godine u rekonstrukciju, modernizaciju i preseljenje uloženo 8,475.000 dinara, od čega je 6,222.000 vlastitih sredstava. U periodu od 1963. do 1967. godine uloženo je 13,420.000 dinara, od čega je 7,369.000 vlastitih sredstava. Ostala sredstva bila su različiti bankarski i drugi krediti. S ovim i današnjim ulaganjem u procesu rekonstrukcije i modernizacije uloženo je od 1952. godine do danas 46,895.000 dinara. 2.0 OSNOVNI PRAVCI BUDUĆEG RAZVOJA U skladu s razvojem drvne industrije SR Hrvatske, kao jednim od osnovnih pravaca razvoja privrede Republike, a u skladu s programom razvoja regije Slavonije, »Slavonija« drvna industrija i nadalje će razvijati u svom osnovnom programu slijedeće grupe proizvodnje: — namještaj; — parket masivni i lamel; — furnir rezani i ljušteni; — ploče panel i šper; — piljenu građu. Osnovne karakteristike razvojne politike sastoje se u rekonstrukciji i modernizaciji postojećih proizvodnji. Koncepciju razvojne politike shvaćamo kao kontinuirani proces, koji može biti kratkotrajno prekinut ili umanjen po intenzitetu zbog djelovanja vanjskih faktora. No uglavnom možemo konstatirati da postoje realne mogućnosti za ostvarivanje usvojene razvojne politike. Ocjenjujući značaj pojedinih investicionih zahvata, programiran je njihov redoslijed. Svrstavajući ih u period srednjoročnog planiranja, možemo naš program razvoja za slijedećih 10 godina podijeliti u dvije osnovne etape. Prva etapa obuhvaća period do 1975. godine u kojem programiramo: — razriješiti i adaptirati potrebama tržišta tehnologiju pilanske proizvodnje i mehanizirati unutrašnji transport. Na tom području učinjeni su već izvjesni zahvati, naročito u rješenju mehaničkog uskladištenja piljene građe viljuškastim dizalicama. Do sada je izgrađeno 6.650 m2 Skladišnog prostora, sa stazama za viljuškar, po prvi put izvedenih kod nas na principu tzv. »čeških šumskih puteva«, prilagođenih našim specifičnim potrebama i uslovima. U ovoj godini na istom, principu pristupiti će se daljnjem proširenju skladišta niljene građe za cea 8.450 m2. Osim. toga izgraditi će se cea 8.700 m2 čvrstih asfaltnih puteva i nabaviti još jedan veliki viljuškar. Samo za modernizaciju transporta i uskladištenja piljene građe odlučeno je da se investira preko 3.500.000 dinara. Te su investicije u potpunosti ekonomski opravdane, jer omogućuju znatno podizanje produktivnosti rada, pravovremenu i kvalitetnu manipulaciju piljenom građom. Njihovim realiziranjem postići će se i visoki stepen humanizacije rada na najtežim poslovima koji se još uvijek obavljaju na način kao i prije 80 godina, kada je poduzeće osnovano. — Izvršiti preseljenje i modernizaciju službe održavanja i remontne radione. Osim fizičkog preseljenja izvršiti će se i nabavke suvremenijih strojeva za obavljanje te djelatnosti. — Proširiti novo izgrađene objekte proizvodnje namještaja (druga faza) za cea. 8.000 m2. Uvesti još jednu liniju strojeva i time više nego udvostručiti kapacitet koji bi 1975. godine trebao iznositi 100,000.000 dinara proizvodnje. Pro |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 29 <-- 29 --> PDF |
stoma rješenja, lokacije strojeva i instalacije su već sada podešene i izgrađene tako, da se uz neznatne dopune može instalirati još jedna linija strojeva. — Izgraditi skladište repromaterijala na novoj lokaciji. — Izgraditi prateće objekte društvene prehrane i industrijsku ambulantu, te neke druge objekte koji su vezani uz koncentraciju proizvodnje i prisustvo preko 1000 radnika. Osim ovih krupnih investicionih zahvata predviđaju se investiciona ulaganja i u proizvodnjama koje ostaju za ovo vrijeme na postojećoj lokaciji, kao što su zamjena nekih osnovnih strojeva u proizvodnji furnira, mehanizacija transporta na skladištu oblovine, zamjena nekih strojeva u proizvodnji ploča, odnosno njeno tehnološko osposobljavanje za proizvodnju oplemenjenih ploča i slično. Druga etapa u periodu 1975—1980. godina obuhvaća: — Rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnje plemenitog rezanog i ljuštenog furnira na bazi domaćih i egzotičnih vrsta drva i podizanje te proizvodnje na nivo od cea 16.000 m3 gotovih furnira godišnje. — Izgradnju tvornice ploča na bazi mekih liščara sa užom orijentacijom na: normalne i oplemenjene panel ploče u količini od 20.000 m3; specijalne i oplemenjene furnirane šper ploče za građevnu stolariju i enterijere u količini od 10.000 m3; profilirane i ravne otpreske u količini od 2.000 m3. Djelomično povećanje te proizvodnje predviđeno je u prvoj etapi ali njeno izrastanje je zavisno od prilika sirovine, koje će iz plantaža brzorastućih vrsta drveta u znatnijim količinama pristizati upravo u periodu 1975—1980. godina. — Izgraditi i druge prateće objekte i time zaokružiti program rekonstrukcije i modernizacije u ovoj etapi. Utvrđeni proces razvoja poduzeća karakterizira usmjeravanje proizvodnje poduzeća ka višem stupnju obrade drva, odnosno potpunijoj finalizaciji proizvoda šumarstva i drvne industrije. Ostvarenje programiranog plana razvoja poduzeća odrazit će se u izmjeni strukture proizvodnje. Učešće finalnih proizvoda, od sadašnjih 35´% u ukupnoj proizvodnji, porast će na cea 70% u 1975. godini. Koncepcija potpunije finalizacije drvnih proizvoda trebala je biti prihvaćena i ranije, posebno iz razloga što je drvna industrija Hrvatske, općenito, imala sve komparativne prednosti odnosno uslove za izgradnju i organizaciju pogona finalnih proizvoda, koji bi bili konkurentno sposobni i na zapadnom tržištu. Samo usvajanjem iznesenih koncepcija, i to na području šire zajednice, uspjet će se izmijeniti tj. zamijeniti kvantitet s kvalitetom. Time će se osigurati racionalno korištenje raspoložive sirovinske baze koja je u proteklom razdoblju baš uslijed nedostatka tog kvaliteta neracionalno korištena. Ističemo, da se to odnosi naročito na kvalitetne šumske sastojine kojih ie iz dana u dan sve manje. Racionalnom podjelom rada, koja bi bila obavezna za cijelu drvnu industriju Hrvatske, a koja bi se temeljila na naučno ´utvrđenim komparativnim prednostima pojedinih područja i lokacija, osigurati će se brži i organiziraniji razvoj šumarstva i drvne industrije Hrvatske, a samim tim i zauzimanje odgovarajućeg mjesta u sklopu proizvodnih djelatnosti u republici i zemlji. 311 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 30 <-- 30 --> PDF |
3.0 POSLOVNI REZULTATI Zahvaljujući naporima i odricanjima radnih ljudi ovog kolektiva na una pređenju tehnologije i unutarnje organizacije rada, kako prije privredne re forme, tako i u toku njene realizacije, naša radna organizacija je relativno brzo ovladala novim uvjetima privređivanja. Međutim, moramo jasno konstatirati, da mjere privredne reforme nisu potpuno razriješile neka značajna pitanja po ložaja drvne industrije, posebno nekih djelatnosti kao piljene građe i furnira, nego je samo ta pitanja otvorila. Posljednjih nekoliko godina naša radna organizacija postiže i bilježi sve značajnije poslovne uspjehe. Radi informacije navodimo neke osnovne pokazatelje iz dosadašnjih ostvarenih rezultata i budućeg planiranog razvoja: Ukupna proizvodnja (brutto produkt) poduzeća raste osjetno. Od 64.506 (iskazano u tisućama dinara) u 1965. na 84.222 u 1969. godini. U 1970. godini planirano je 146.807, a u 1975. godini 393.163. U tome je naročito visok uspon u namještaju i to od 12.620 u 1969. godini na 35.000 planiranih u 1970. i 100.000 u 1975. godini. Slično tome raste i ukupan prihod. U 1969. godini on je iznosio 94.746, a planiran je sa 127.000 u 1970. i sa 300.000 u 1975. godini. Usporedo s tim raste i netto mjesečni dohodak po radniku. U godini 1965. on je iznosio 468 Din., u 1969. 802 Din., a planiran je 1.000 Din. u 1970. i 1.850 Din. u 1975. godini. Dodajemo, da smo primjenili sistem funkcionalne amortizacije. Amortizacioni vijek za strojeve i opremu iznosi 6,5 godina a za objekte 10 godina, tako da je amortizacija uvećana za 100% u odnosu na propisanu minimalnu amortizaciju. 3.1 SITUACIJA TRŽIŠTA Ukupna realizacija proizvoda, po vrijednosti i porastu, prati ukupan rast proizvodnje, izuzev određenih vremenskih perioda pojedinačnih stagnacija, između kojih možemo spomenuti krizu furnira 1966/1968. godine (tzv. »rusku krizu«). Jedna od karakteristika naše radne organizacije je značajna orijentacija na izvoz proizvoda, gdje niz godina zauzimamo jedno od prvih mjesta u ukupnom izvozu drvne industrije SR Hrvatske. Imamo veoma razvijene kontakte i dobre poslovne veze s preko 30 zemalja prvenstveno Evrope, zatim Amerike, Azije i Afrike. Struktura izvoza konstantno se mijenja u korist finalnih proizvoda. Izvoz se kretao: 1965. godina 25,596 mil. dinara 100 1967. godina 25,401 mil. dinara 99 1969. godina 30,983 mil. dinara 121 (100) 1970. godina (plan) 44,157 mil. dinara 172 (142) Od ukupnog izvoza u 1969. godini 77% je ostvareno na konvertibilnom području. U 1970. godini predviđa se približan odnos od 74%. Praksa iz 1968. i 1969. godine pokazuje i traži da se i nadalje moraju brzo razrješavati narasli problemi tržišta, a rješenja treba tražiti u nekoliko osnovnih pravaca i to: — razvoj kooperacije i poslovno-tehničke suradnje sa srodnim poduzećima radi dopune asortimana i specijalizacije proizvodnje; — zajednička ulaganja u otvaranju prodavaonica i robnih kuća s drugim poduzećima; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— stvaranje takvog odnosa s trgovačkim organizacijama i izvoznim poduzećima, koji će omogućiti direktniji i veći utjecaj proizvođača na tržište i rezultate koji se na tržištu ostvaruju, tj. promjena od posrednog u neposredni odnos s tržištern. Prema stvarnom stanju danas, kako na svjetskom tako i domaćem tržištu, a i prema realnim službenim procjenama, postoje ozbiljne mogućnosti povećanja plasmana naših roba na tim tržištima. Svi odnosi u pogledu .porasta proizvodnja, prihoda i dohotka, koje smo naprijed iznijeli, kao i njihovi odnosi, utvrđeni su na bazi današnjih vrijednosti. Realizacijom ovog i ovakovog programa, kao i njegova struktura, garantira poduzeću bolji ekonomski prosperitet i stabilnost. Smatramo, da ovi osnovni pokazatelji nedvosmisleno potvrđuju orijentaciju i opredjeljenje radnog kolektiva koja se može definirati u najkraćem — čvrsta orijentacija na planu modernizacije, povećanju ,ekonomičnosti kaa i životnog standarda radnih ljudi. 4.0 ORGANIZACIJA RADA I ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA Već u 1961. godini u poduzeću je uvedena organizacija rada na principu unutrašnjih radnih jedinica. Tada su formirane, pored Radničkog savjeta i Upravnog odbora, kao neposredni organi upravljanja i Zborovi radnika. Kroz proteklo vrijeme organizacija rada i proizvodni odnosi su u centru pažnje određenih organa i stručnih službi. Oni su predmet stalnog izučavanja, obzirom da su organizacija rada i proizvodni odnosi jedan od najznačajnijih faktora koji utječu na uspjeh radne organizacije. U toku proteklog razdoblja organizacija rada je -usklađivana zavisno od utvrđenih nedostatnosti, naročito na području ekonomskih odnosa među radnim jedinicama. Tako su pod kraj 1968. godine odnosno početkom 1969 godine izvršene manje organizacione izmjene. Cilj im je bio prilagođavanje organizacije u izmjenjenim uslovima, odnosno sprovađanje racionalnije podjele poslova u sklopu određenih radnih jedinica. Kada govorimo o uspostavljenoj organizaciji poduzeća po radnim jedinicama valja konstatirati, da je ista u znatnoj mjeri doprinijela uzdizanju poslovne efikasnosti na viši nivo. Osim toga, provedenim organizacionim izmjenama u 1961. godini stvoreni su uslovi za bržu afirmaciju proizvođača kao upravljača. Definiranjem Zborova radnika kao organa neposrednog upravljanja, između ostalog, stvoreni su preduslovi za brže otklanjanje suprotnosti na relaciji samoupravna struktura — rukovodeća struktura. Ističemo, da su suprotnosti baš na toj relaciji često uzročnik slabijim poslovnim rezultatima. Ovim ne želimo reći da smo u proteklom devet godišnjem razdoblju uspjeli otkloniti te suprotnosti. Međutim, za konstatirati je da su procesi otvoreni i da su postignuti značajniji rezultati. Problematika iziskuje trajno angažiranje svih raspoloživih, a naročito stručnih snaga. Područje samoupravnih odnosa spada u red najsloženijih područja u sklopu poslovne politike poduzeća. U ovoj jubilarnoj godini proslavljamo i 20-godišnjicu radničkog upravlja nja u poduzeću. U tih 20 godina djelovanja uspostavljene samoupravne struk ture u poduzeću postignuti su značajni uspjesi u pogledu razvoja samouprav nih odnosa. Organi upravljanja, Radnički savjet, Upravni odbor i Zborovi rad nika, odigrali su u dosadašnjem razdoblju veoma značajnu ulogu u definiranju poslovne politike poduzeća. U programu razvoja poduzeća je ostvarenju stručnog obrazovanja radni ka pridavana naročita briga. Uvijek se polazilo od spoznaje da su investicije u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 32 <-- 32 --> PDF |
kadrove isto toliko značajne, kao i ulaganja u sredstva rada. Razvoj poduzeća i svako puštanje u pogon novih postrojenja izaziva krupne promjene u kadrovskoj strukturi. Tako je u poduzeću radilo u 1950. godini samo 8 inženjera i tehničara, 145 VKV i KV radnika, od ukupno 2.800 zaposlenih. U 1960. godini 22 inženjera i tehničara, 276 VKV i KV radnika, od ukupno 1.920 zaposlenih. 1970. godine radi 140 inženjera, ekonomista, pravnika, tehničara, 354 VKV i KV radnika, od ukupno 1.450 zaposlenih. Među nama radi 450 radnika s preko 15 godina neprekidnog rada u poduzeću, što čini izuzetnu društvenu i proizvodnu vrijednost. Njihovo iskustvo i privrženost radnoj sredini, garancija je, da će se zajedno s pridošlim mlađim kadrom, sa suvremenom opremom, uspješno i stručno rukovati i kvalitetno proizvoditi. U pravcu daljnejg neprekidnog sticanja i jačanja stručnog znanja kadra u poduzeću, brine se vlastiti Centar za stručno osposobljavanje i obrazovanje. On vodi brigu i organizira razne oblike obuke, specijalizacije i koordinira s obrazovnim institucijama. Za ostvarivanje ovih .zadataka uloženo je samo u 1968. i 1969. godini — 313.250,00 NO za stipendije, troškove školovanja na radu, stručne seminare, tečajeve, specijalizacije i stručne ekskurzije. Kroz cijeli poslijeratni period posvećena je naročita briga, odnosno poduzimane su mjere za poboljšanje uslova života i rada članova ovog kolektiva. Uz velike napore i stalna ulaganja vlastitih sredstava u objekte poduzeća, izdvajaju se sredstva u granicama mogućnosti, i za stambenu izgradnju te ostale objekte društvenog standarda. Danas poduzeće raspolaže sa preko 200 stanova, korisne stambene površine od oko 9.800 m2. Iz vlastitih sredstava izgrađen je i Sindikalni dom poduzeća, potrebne prostorije za restoran društvene prehrane s kapacitetom 800 obroka dnevno. U toku je i izgradnja vlastitog objekta na moru, kapaciteta 120 ležaja, namijenjen odmoru i rekreaciji radnika. 5.0 INTEGRACIONA KRETANJA I POSLOVNO POVEZIVANJE Dosadašnji razvoj šumarstva i drvne industrije uglavnom karakterizira nizak nivo poslovno-tehničke suradnje. U uvjetima, u kojima su dominirali ne samo republički već i komunalni interesi (zatvaranje), dolazilo je do stihijskog podizanja usitnjenih i paralelnih kapaciteta. Često puta i na osnovi nepreciznih investicionih programa u kojima su, prije svega, pokazatelji ekonomske opravdanosti investicionih ulaganja i izvori sirovina bili iskazivani prema željama pojedinaca, a ne na osnovi argumentiranih stručnih ocjena. Ako bi pokušali analizirati razloge relativnog zaostajanja drvne industrije, i unatoč njenim značajnim komparativnim prednostima u odnosu na druge grane, morali bi konstatirati, da oni leže između ostalog i u usitnjenosti i neorganiziranosti proizvodnje i tržišta. Spoznavši činjenicu da u sklopu drvne industrije Hrvatske nema više jakih i slabih, već slabijih i još slabijih, naše poduzeće je s »Papupom« Pakrac pokrenulo inicijativu za osnivanje Združenog poduzeća »Union drvo« Zagreb, sa slijedećim programskim ciljevima: — zajedničko nastupanje na tržištu sirovina i gotovih proizvoda; — specijalizacija proizvodnje odnosno podjela rada; — okrupnjavanje sredstava sa ciljem izgradnje suvremenih, visokoproduktivnih proizvodnih kapaciteta; — zajedničko financiranje. 314 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Naviknuti na neorganiziranost i lažnu samostalnost, kao posljedicu međusobnog nepovjerenja i nesagledavanja dugoročnijih ciljeva razvoja, osnovano poduzeće je došlo u teškoće .prije nego što je i počelo ostvarivati programirane ciljeve. Tome su znatno doprinijeli i vanjski faktori, kako svojom nepotpunom i nedovoljnom podrškom, tako i svijesnim negativnim djelovanjem. Cilj je bio razbijanje, u vrijeme nastajanja, snažne proizvodne organizacije, koja bi bila u .mogućnosti pravilnije usmjeravati razvoj čitave drvne industrije Hrvatske i šire zajednice. Osim ovog aktivnog djelovanja na osnivanju i konsolidiranju Združenog poduzeća drvne industrije »Union drvo«, naše poduzeće razvija poslovno-tehničku i stalnu komercijalnu suradnju sa poduzećima — »Ivo Marinković« Osijek, »Spačva« Vinkovci, »Gaj« Podravska Slatina, DIP Virovitica, »Crvena Zastava « Kruševac, »Meblo« Nova Gorica, DIK Sremska Mitrovica, »Konjuh« Zivinice i drugima. Oblici te suradnje su raznovrsni, od čisto komercijalne dugoročne razmjene proizvoda, razmjene tehnoloških i drugih poslovnih iskustava do zajedničkog usklađivanja programa razvoja, zajedničkog istupanja na tržištu, nadopunjavanja asortimana i slično. Uz stalnu garanciju i međusobno poštivanje ekonomskih i drugih interesa, takova poslovno-tehnička suradnja predstavlja polaznu osnovu za čvršće međusobno povezivanje. Smatramo da su naši odnosi sa većinom šumsko-privrednih organizacija više nego dobri. Uvijek smo nastojali da u međusobne odnose unesemo princip ravnopravnog poslovnog partnerstva. Svaku inicijativu i dobru volju za dugoročnije poslovno povezivanje i usklađivanje programa razvoja do zajedničkog investicionog ulaganja, uvijek rado prihvaćamo i podržavamo. Napore koje činimo na vlastitom ekonomskom, izdizanju, uvjetovani su i željom i potrebom, da prema šumsko-privrednim organizacijama postanemo još povoljniji poslovni partner. Zajedničkim naporima trebamo podići upotrebnu i stvarnu vrijednost šume i drva na nivo koji mu u usporedbi s drugim materijalima, i značaju koji zauzima u čovjekovom životu i zadovoljenju njegovih potreba, stvarno i pripada. Rješavanje čitavog niza izvanredno značajnih proizvodnih, tehnoloških, or ganizacionih i ekonomskih problema, koji su djelomično iznijeti u ovoj infor maciji, zahtijeva više nego ikada, veoma snažan razvoj naučno istraživačkog rada i njenog prihvaćanja u praksi. Potreba za užim povezivanjem naučnih in stitucija s privredom, je sve više naglašena ,radi bržeg prenošenja u praksu i efikasnog korištenja najnovijih naučno-tehničkih dostignuća. Smatramo svojim zadatkom da damo svoj doprinos u izdizanju naučnih i obrazovnih institucija na viši suvremeniji nivo i njihovo prilagođavanje potrebama privrede. Na kraju ovog izlaganja iznijet ću neka zapažanja i konstatacije: — (»Slavonija« drvna industrija, kao jedan od najvećih izvoznika SR Hrvatske je u intenzivnijim oblicima osjećala sve nedostatke privrednog sistema, a koji se naročito negativno odražavaju i na rezultate privređivanja. Ovdje prije svega mislim na potrebu usklađivanja nekih važnih mjera privrednog, sistema kao što su: — devizni sistem; — carinski sistem; — kreditni i bankarski sistem, jer se kroz sva ova tri vida vrši prelijevanje dohotka. — da postojeći investicioni zahvati, koji su danas u toku kod većeg broja poduzeća — »Slavonija«, »Ivo Marinković«, »Papuk«, »Marko Šavrić«, »Spačva« — i niz drugih, predodređuju i mijenjaju poglede na drvnu industriju. To je prilika da se Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije organizi |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 34 <-- 34 --> PDF |
rano još više založi za realan tretman šumarstva i drvne industrije u razvoju i odnosima nacionalne privrede. Komparativne prednosti i rezultati postoje. — tvrdnju, da se poduzeće »Slavonija« isvojom dosadašnjom poslovnom politikom i odnosima prema partnerima, kao i realizacijom svog ambicioznog dugoročnog programa razvoja, afirmiralo kao jedan od značajnih centara razvoja drvne industrije, važan faktor i čdnioc u formiranju odnosa na tržištu i cjelokupnim privrednim zbivanjima i tokovima u grani. — da se s ostvarenim proizvodnim i drugim rezultatima, kao i realizacijom programa razvoja, »Slavonija« drvna industrija u cjelini uklapa u trajnije vrijednosti privredne reforme. — da ostvarenim poslovnim rezultatima, završenjem značajnih investicionih zahvata i njihovim puštanjem u rad, proslavljamo 80-godišnjicu poduzeća. Time nastojimo opravdati napore i nastaviti politiku generacija radničke klase, koje su se u svom vremenu i uslovima za te ciljeve borile. |