DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 11 <-- 11 --> PDF |
To su većinom isključivo šumska tla, ili bi bar to trebala biti, jer krčenje šuma i pretvaranje spomenutih tala na fruškogorskom po gorju u oranice i vinograde, dovodi ih daljom degradacijom i erozijom u stanje šumsko-livadnih površina koje najčešće predstavljaju samo vrlo loše pašnjake. Po mehaničkom sastavu određenom u Na-pirofosfatu površinski horizont je glinasta ilovača, dublje horizonte čini laka glina, a C-horizont je glinasta ilovača. Iz mehaničkog sastava, određenoga u vodi vidljivo je da je čitav profil po dubini ilovastog sastava osim Bi-pothorizonta koji je težeg mehaničkog sastava, tj. laka glina. Na temelju fizikalnih svojstava vidljivo je da su ta tla porozna po čitavoj dubini profila, a kapacitet za vodu je osrednji, dok se kapacitet za zrak kreće u granicama od 4,5—7,9 vol. %. Na osnovu sadržaja karbonata zaključujemo da je profil po čitavoj dubini beskarbonatan osim u C-horizontu gdje iznosi 20,4%. Određeni pH tla u vodi kreće se u granicama između kisele i (praktički) neutralne reakcije, osim C-horizonta koji je alkaličan. Vrijednosti za pH, određivane u n-KCL, kreću se od 3,8—5,3. Pri tome je važno naglasiti da je najmanje kiseo Ai-horizont kod kojega je pH 6,6 odnosno 5,3 a najkiseliji je A3-pothorizont kod kojega pH iznosi 5,3 odnosno 3,8. Zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama (V%) kreće se u granicama od 78—84% izuzevši A3-pothorizont kod kojega spomenuta vrijednost iznosi svega 45%. Po sadržaju humusa u površinskom horizontu spada navedeno tlo u dosta humuzno, ali su dublji horizonti do 50 cm slabo humozni. Sadržajem ukupnog dušika samo je površinski horizont dobro opskrbljen, a dublji su horizonti siromašni na ukupnom dušiku. Na osnovu odnosa C/N površinski horizont posjeduje i najpovoljniji oblik humusa. Prema sadržaju fiziološki aktivnih hranjiva vidljivo je da je tlo slabo opskrbljeno fiziološki aktivnim P2O5, a fiziološki aktivnim K2O srednje je opskrbljeno. 2. Černozem plitki — erodirani Takav tip tala nalazimo u najistočnijem dijelu SR Hrvatske na brežuljkastim padinama Fruške gore, a nastao je na praporu erozijskim odnošenjem gornjeg humusnog sloja. Spomenuta tla ispitali smo u šumi Kordoš nedaleko Šarengrada (profil 5) te u šumi Čukala nedaleko Iloka (profil 7). Taj izrazito kserotermni tip tla vezan je za šumsku zajednicu medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentis Gaj. 1952 prov.). U pogledu pedoklime predstavlja izrazito suho stanište južne i jugozapadne ekspozicije. Inklinacija se obično kreće od 20—35°. Navedena tla spadaju u apsolutna šumska tla, i tamo gdje nisu pod šumom erozija intenzivno napreduje. Na šumskim površinama plitko erodirana tla zauzimaju manje dijelove te je na njima fragmentarno razvijena šuma medunca i crnog jasena koja ima trajan i zaštitni karakter, ali ne proizvodi veću drvnu masu u ekonomsko-gospodarskom pogledu. Na istraživanom području ta tla se pojavljuju samo u šumskom predjelu Kordoš i Čukala gdje dolaze na hrptovima južne i jugozapadne ekspozicije. Po mehaničkom sastavu u Na-pirofosfatu površinski horizont je glinasta ilovača. Mehanički je sastav određivan u vodi. Ilovača dolazi na čitavoj dubini profila. |