DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 75     <-- 75 -->        PDF

preko 7 miliona stanovnika uz ogromno
bogatstvo šumama, Švedska ima samo jedan
šumarski fakultet), prije upisa provede
godinu dana u direktnoj proizvodnji,
ali ne kao posmatrač procesa proizvodnje,
nego kao aktivni učesnik. To ima višestrukog
značaja u formiranju budućeg stručnjaka.
Njemu poslije studija nije stran nijedan
posao u operativi. On zna kako se,
pomoću čega, u kom vremenu, može izvesti
i koja stručna operacija. Nažalost, naš
svršeni stručnjak je u tom pogledu pravi
šegrt, ukoliko svojim ličnim afinitetima i
samoinicijativno nije došao do praktičnih
saznanja.


U radnim organizacijama šumarstva i
prerade drveta ne postoje programi za organizovan
rad sa mladim praktikantima,
pa ima slučajeva da se svršeni stručnjaci
bave poslovima koji im ne omogućavaju
potreban i cjelovit uvid u proizvodni proces.
Na stranu to što se u operativi nerijetko,
ne primjenjuju najnovija stručna
iskustva i što se nauka ne samo zanemaruje,
nego smatra teorijom koja se teško može
primjeniti u konkretnim uslovima.


Vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo materijom
stručnog obrazovanja kadrova za
šumarstvo i preradu drveta, sagledajući
kompleks pitanja u njihovoj cjelini, sa vrlo
jasnim konceptom fakultetskog obrazova


nja u koje treba unijeti nove nastavne
komponente i usavršiti ga, uvesti pored
nastave i praksu u procesu proizvodnjeobavezati radne organizacije da svršenim
studentima u toku trajanja pripravničkog
staža pruže mogućnosti upoznavanja sa
svim važnijim praktičnim poslovima. To
je naš dug i obaveza prema mladoj generaciji,
kao što je i njena društvena obaveza
da se sa više elana i upornosti bori
za veće i kvalitetnije znanje.


Radi onih koji će nastaviti rad Društva
studenata šumarstva i drvne industrije Jugoslavije
i onih koji će se baviti istorijom
studentskog pokreta u Novoj Jugoslaviji,
korisno je podsjetiti, koji su studenti bili
na čelu studentskih organizacija šumarskih
fakulteta i rukovodili radom Interfakultetskih
konferencija. Nabrojaćemo ih po
redu, od I do X Konferencije. To su:


Bojadžić Nešad, student iz Beograda,
Mirko Andrašek, student iz Beograda, Dušan
Radaković, student iz Zagreba, Abdulah
Šehić, student iz Sarajeva, Mihailo
Tošić, student iz Skopja, Stanko Kokelj,
student iz Ljubljane, Prka Tomislav, student
iz Zagreba, Bogadin Stojanović, student
iz Sarajeva i Ilija Drljača, student
iz Beograda.


Mr ing. Nešad Bojadžić, Tuzla




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 76     <-- 76 -->        PDF

cŠumacAki Simq,nzifi


INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O MEHANIZACIJI U ISKORISCIVANJU SUMA,
U LJUBLJANI


Od 29. 0. do 3. 10. 1969. održan je u Ljubliani
internacionalni simpozij iz problematike
u iskorišćivanju šuma. Simpozij je
organiziran od strane Šumarskog odjela
na Biotehniškoin fakultetu u Ljubljani, uz
suradnju Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu. Organizator je bio Docent Dr.
Ing. Amer Krivec, predstojnik Šumarskog
odjela.


Na simpoziju je uzeo učešća veći broj
domaćih i stranih učesnika i održan je veći
broj referata, kako će ovdje biti prikazano.


Cilj simpozija je bio tretiranje problema
u vezi mehanizacije radova u šumarstvu,
prvenstveno kod sječe, izrade i iznošenja.
Pri tome je posvećena pažnja ne
samo primjeni određenih strojeva za pojedine
radove, nego i ispitivanju ekonomičnosti
primjene strojeva.


Program rada simpozija bio je slijedeći:


29. 9. prije podne dekan Biotehniske fakultete
u Ljubljani otvorio je simpozij i
pozdravio prisutne. Zatim je predstojnik
Šumarskog odjela Biotehniske fakultete,
docent dr Krivec A. održao uvodno predavanie
o zadacima simpozija ove vrste te
se osvrnuo na sadašnje stanje i probleme
mehanizacije u iskorišćivanju šuma u SFR
Jugoslaviji.
Iza toga je prof, dr Turk iz Ljubljane,
održao referat: Problem mehanizacije u
iskorišćivanju šuma u Jugoslaviji.


Poslije toga učesnici su prisustvovali
svečanosti povodom dvadesetogodišniice
osnivanja šumarskog odjela Biotehniske
fakultete u Ljubljani.


U ime učesnika simpozija, na ovoj jubilarnoj
proslavi pozdravni govor je održao
najstariji učesnik simpozija, Prof. Dr.


F. Hafner iz Beča.
29. 9. po podne i 30. 9. pojedini učesnici
su podnijeli referate. U referatima su tretirani
slijedeći problemi:
Preduvjeti za uspjeh mehanizacije
(Prof. Dr. H. B. Platzer, Reinbek Hamburg,
SR Njemačka);


Stabilizacija tla u vezi izgradnje šumskih
puteva u Mađarskoj (Prof. Dr. G.
Pankotai, Sopron, Mađarska);


Prijedlozi za razgraničenje izvlačenja
traktorima i žičarama (Prof. Dr. E. Pestal,
Beč, Austrija);


Optimiranje transporta drva u planinskim
područjima (Doc. Dr. E. Rönay. Zvolen,
CSSR);


Tehnički i ekonomski aspekti izrade i
iznošenja bukovog industrijskog drva (Dr.


R. Grammel, Freiburg Br., SR Njemačka);
Tendencije razvoja u tehnici privlačenja
u Švedskoj — Metode i organizacija


(Dir. H. G. Lindberg, Stockholm, Švedska);


Iskustva u razvoju i gradnji centralnih
skladišta za izradu sortimenata u Mađarskoj
(Prof. Dr. J. Käldy, Sopron, Mađarska);


Sadašnje stanje i perspektive izvlačenja
drvne mase traktorima i žičarama u planinskim
predjelima u Austriji (Dipl. Ing.


R. Mayr, Beč, Austrija);
Mehanizirana eksploatacija šuma i metode
rađa na malim gospodarskim jedinicama
(Prof. Dr. K. Putkisto, Helsinki,
Finska);


Povećanje učinka radova na sječi i izradi
koncentracijom radne snage i mehanizacijom
(Doc. Dr. M. Kubiak, Poznan,
Poljska);


Sprečavanje šteta što ih uzrokuju oborinske
vode na šumskim putevima u planinskim
predjelima (Prof. Dr. F. Hafner,
Beč, Austrija);


Mogućnost povećanja sirovinske baze za
proizvodnju ploča vlaknatica i iverica. Mehanizacija
izrade sitnog drva ođ jelovih
grana (Prof. Dr. R. Benić, Zagreb, Jugoslavija);


Izrada sortimenata na sječini u jelovim
prebornim šumama ili izvlačenje đebala
(Doc. Dr. S. Bojanin, Zagreb, Jugoslavija);


Ekonomičnost utovara drva hidrauličnom
dizalicom (Prof. Dr. V. Popović, Beograd,
Jugoslavija);


Mehanizacija transporta drva i prva istraživanja
u vezi mehanizacije, u Bosni i
Hercegovini (Prof. Dr. B. Mihač, Sarajevo,
Jugoslavija);


Problematika u vezi korištenja žičara
kod izvlačenja u ČSSR (Doc. Dr. O. Čizmar,
Zvolen, CSSR);




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Šume šumskog gospodarstva Postojna,
nekad i sad; razvoj mehaniziranja šumskih
radova (Ing. Jože Drnovšek, direktor Sum.
gospodarstva Postojna, Jugoslavija);


Šume šumskog gospodarstva Maribor
i mehanizacija u eksploataciji šuma (L.
Klanjčić, direktor Šum. gospodarstva Maribor,
Jugoslavija);


Transformiranje izvlačenja drva u
transport drva (Doc. Dr. A. Krivec, Ljubljana,
Jugoslavija).


Nakon završenog programa simpozija u
Ljubljani, za učesnike simpozija organizirana
je ekskurzija, na kojoj su učesnici
trebali da se upoznaju s problemima i stanjem
mehanizacije kod radova u eksploataciji
šuma u SR Sloveniji. Prilikom ekskurzije,
učesnici su posjetili i objekte Šumarskog
fakulteta Zagreb, u Zalesini.


Učesnicima je prvo u reviru Logatec,
šum. pogon Bukovje, Šum. gospodarstvo
Postojna, prikazana racionalizacija iznošenja,
kombiniranjem izvlačenja i transporta
drva na slijedeći način: sakupljanje
drvne mase pomoću skidera s trobubanjskim
vitlom 3BV-250; transport poluprikolicama
PP-2, na šumskom putu te na cesti,
ukoliko se radi o kratkim relacijama
(u konkretnom slučaju je udaljenost 11,2
km). Indeksi troškova iznošenja po 1 m3
drvne mase tehničke oblovine za slijedeće
tri varijante: konjska sprega i kamion;
konjska sprega, traktor i kamion, te gore
navedena kombinacija su slijedeći: 1,43;
1,24; 1,00.


Na slijedećem radnom mjestu u reviru
Jurjeva Dolina, šumski pogon Mašun, prikazana
je racionalizacija iznošenja, koja
je organizirana na slijedeći način: izvlačenje
pomoću skidera s trobubanjskim vitlom
3BH-450; transport kamionom za veće
udaljenosti ( u konkretnom slučaju je
udaljenost 19 km). Troškovi gore prikazanog
načina iznošenja komparirani su s
drugim načinom, tako da se za izvlačenje
upotrebi konjska sprega, a način transporta
je kombiniran kao u prvom slučaju.
Ukupan trošak iznošenja po prvoj varijanti
iznosi 51 din/m3, a po drugoj varijanti
iznosi 79 din/m3 tehničke oblovine.


Treći demonstracioni objekt je bio u


šumskom reviru Šumik, šumski pogon Ru


še, šumsko gospodarstvo Maribor. Na ovom
području prikazana je sječa i izrada,
izvlačenje i cestovni transport drva, na
planinskom području Pohorje. Kod sječe
i izrade radnička grupa je reducirana na
jednog radnika; u sastojini se izrađuje pilanska
oblovina od 8 m odnosno 12 m dužine.
Izvlačenje se vrši poljoprivrednim
traktorom »Ferguson 35«, koji je adaptiran
za rad na izvlačenju. U najnovije vrijeme
prelazi se na izvlačenje cijelih debala
zglobnim traktorima, tako da se izrada
sortimenata vrši na centralnom skladištu
za izradu sortimenata.


Prikazano je izvlačenje debala zglobnim
traktorom švedske proizvodnje »Kockum
KL820«. Iskustva su pokazala da se zglobni
traktori mogu uspješno primijeniti samo
gdje je veća drvna masa koncentrirana
na manjoj površini, a izvršene su potrebne
pripreme.


Transport drva vrši se kamionima, veće
nosivosti, koji su opremljeni dizalicama
»Hiab«. Tako je omogućen transport oblovine
dužine do 16 m. Analizom učinka i
troškova pokazalo se da su troškovi no 1
ms tehničke oblovine, za sječu, izradu i
transport najniži, ako se za izvlačenje primijene
zglobni traktori, a za transport teški
kam.oni opremljeni dizalicama. U tome
slučaju se guljenje kore i trupljenje
vrši na centralnom skladištu.


U Opatiji su učesnici simpozija razgledali
parkove, u kojima se nalaze egzotične
vrste drva. Učesnike je dočekao i pozdravio
ih prof. Dr. Zvonimir Špoljarić, dekan
Šumarskog fakulteta Zagreb. Šumsko gospodarstvo
Delnice je zatim za učesnike
priredilo ručak. Tom prilikom je potrebna
tumačenja dao prof. Šumarskog fakulteta
u Zagrebu, Dr. Ivo Dekanić.


Na nastavno-naučnom objektu Šumarskog
fakulteta Zagreb u Zalesini, učesnici
su razgledali sastojine, u kojima se izvodi
nastava sa studentima i vrše naučna
istraživanja. Zatim je prof. Dr. Roko Benić
izložio učesnicima historijat ovih objekata,
način izvođenja terenske nastave te
problematiku naučnih istraživanja na objektima.


Prof. Dr. R. Benić
Doc. Dr. S. Bojanin