DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 75 <-- 75 --> PDF |
preko 7 miliona stanovnika uz ogromno bogatstvo šumama, Švedska ima samo jedan šumarski fakultet), prije upisa provede godinu dana u direktnoj proizvodnji, ali ne kao posmatrač procesa proizvodnje, nego kao aktivni učesnik. To ima višestrukog značaja u formiranju budućeg stručnjaka. Njemu poslije studija nije stran nijedan posao u operativi. On zna kako se, pomoću čega, u kom vremenu, može izvesti i koja stručna operacija. Nažalost, naš svršeni stručnjak je u tom pogledu pravi šegrt, ukoliko svojim ličnim afinitetima i samoinicijativno nije došao do praktičnih saznanja. U radnim organizacijama šumarstva i prerade drveta ne postoje programi za organizovan rad sa mladim praktikantima, pa ima slučajeva da se svršeni stručnjaci bave poslovima koji im ne omogućavaju potreban i cjelovit uvid u proizvodni proces. Na stranu to što se u operativi nerijetko, ne primjenjuju najnovija stručna iskustva i što se nauka ne samo zanemaruje, nego smatra teorijom koja se teško može primjeniti u konkretnim uslovima. Vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo materijom stručnog obrazovanja kadrova za šumarstvo i preradu drveta, sagledajući kompleks pitanja u njihovoj cjelini, sa vrlo jasnim konceptom fakultetskog obrazova nja u koje treba unijeti nove nastavne komponente i usavršiti ga, uvesti pored nastave i praksu u procesu proizvodnjeobavezati radne organizacije da svršenim studentima u toku trajanja pripravničkog staža pruže mogućnosti upoznavanja sa svim važnijim praktičnim poslovima. To je naš dug i obaveza prema mladoj generaciji, kao što je i njena društvena obaveza da se sa više elana i upornosti bori za veće i kvalitetnije znanje. Radi onih koji će nastaviti rad Društva studenata šumarstva i drvne industrije Jugoslavije i onih koji će se baviti istorijom studentskog pokreta u Novoj Jugoslaviji, korisno je podsjetiti, koji su studenti bili na čelu studentskih organizacija šumarskih fakulteta i rukovodili radom Interfakultetskih konferencija. Nabrojaćemo ih po redu, od I do X Konferencije. To su: Bojadžić Nešad, student iz Beograda, Mirko Andrašek, student iz Beograda, Dušan Radaković, student iz Zagreba, Abdulah Šehić, student iz Sarajeva, Mihailo Tošić, student iz Skopja, Stanko Kokelj, student iz Ljubljane, Prka Tomislav, student iz Zagreba, Bogadin Stojanović, student iz Sarajeva i Ilija Drljača, student iz Beograda. Mr ing. Nešad Bojadžić, Tuzla |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cŠumacAki Simq,nzifi INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O MEHANIZACIJI U ISKORISCIVANJU SUMA, U LJUBLJANI Od 29. 0. do 3. 10. 1969. održan je u Ljubliani internacionalni simpozij iz problematike u iskorišćivanju šuma. Simpozij je organiziran od strane Šumarskog odjela na Biotehniškoin fakultetu u Ljubljani, uz suradnju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organizator je bio Docent Dr. Ing. Amer Krivec, predstojnik Šumarskog odjela. Na simpoziju je uzeo učešća veći broj domaćih i stranih učesnika i održan je veći broj referata, kako će ovdje biti prikazano. Cilj simpozija je bio tretiranje problema u vezi mehanizacije radova u šumarstvu, prvenstveno kod sječe, izrade i iznošenja. Pri tome je posvećena pažnja ne samo primjeni određenih strojeva za pojedine radove, nego i ispitivanju ekonomičnosti primjene strojeva. Program rada simpozija bio je slijedeći: 29. 9. prije podne dekan Biotehniske fakultete u Ljubljani otvorio je simpozij i pozdravio prisutne. Zatim je predstojnik Šumarskog odjela Biotehniske fakultete, docent dr Krivec A. održao uvodno predavanie o zadacima simpozija ove vrste te se osvrnuo na sadašnje stanje i probleme mehanizacije u iskorišćivanju šuma u SFR Jugoslaviji. Iza toga je prof, dr Turk iz Ljubljane, održao referat: Problem mehanizacije u iskorišćivanju šuma u Jugoslaviji. Poslije toga učesnici su prisustvovali svečanosti povodom dvadesetogodišniice osnivanja šumarskog odjela Biotehniske fakultete u Ljubljani. U ime učesnika simpozija, na ovoj jubilarnoj proslavi pozdravni govor je održao najstariji učesnik simpozija, Prof. Dr. F. Hafner iz Beča. 29. 9. po podne i 30. 9. pojedini učesnici su podnijeli referate. U referatima su tretirani slijedeći problemi: Preduvjeti za uspjeh mehanizacije (Prof. Dr. H. B. Platzer, Reinbek Hamburg, SR Njemačka); Stabilizacija tla u vezi izgradnje šumskih puteva u Mađarskoj (Prof. Dr. G. Pankotai, Sopron, Mađarska); Prijedlozi za razgraničenje izvlačenja traktorima i žičarama (Prof. Dr. E. Pestal, Beč, Austrija); Optimiranje transporta drva u planinskim područjima (Doc. Dr. E. Rönay. Zvolen, CSSR); Tehnički i ekonomski aspekti izrade i iznošenja bukovog industrijskog drva (Dr. R. Grammel, Freiburg Br., SR Njemačka); Tendencije razvoja u tehnici privlačenja u Švedskoj — Metode i organizacija (Dir. H. G. Lindberg, Stockholm, Švedska); Iskustva u razvoju i gradnji centralnih skladišta za izradu sortimenata u Mađarskoj (Prof. Dr. J. Käldy, Sopron, Mađarska); Sadašnje stanje i perspektive izvlačenja drvne mase traktorima i žičarama u planinskim predjelima u Austriji (Dipl. Ing. R. Mayr, Beč, Austrija); Mehanizirana eksploatacija šuma i metode rađa na malim gospodarskim jedinicama (Prof. Dr. K. Putkisto, Helsinki, Finska); Povećanje učinka radova na sječi i izradi koncentracijom radne snage i mehanizacijom (Doc. Dr. M. Kubiak, Poznan, Poljska); Sprečavanje šteta što ih uzrokuju oborinske vode na šumskim putevima u planinskim predjelima (Prof. Dr. F. Hafner, Beč, Austrija); Mogućnost povećanja sirovinske baze za proizvodnju ploča vlaknatica i iverica. Mehanizacija izrade sitnog drva ođ jelovih grana (Prof. Dr. R. Benić, Zagreb, Jugoslavija); Izrada sortimenata na sječini u jelovim prebornim šumama ili izvlačenje đebala (Doc. Dr. S. Bojanin, Zagreb, Jugoslavija); Ekonomičnost utovara drva hidrauličnom dizalicom (Prof. Dr. V. Popović, Beograd, Jugoslavija); Mehanizacija transporta drva i prva istraživanja u vezi mehanizacije, u Bosni i Hercegovini (Prof. Dr. B. Mihač, Sarajevo, Jugoslavija); Problematika u vezi korištenja žičara kod izvlačenja u ČSSR (Doc. Dr. O. Čizmar, Zvolen, CSSR); |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Šume šumskog gospodarstva Postojna, nekad i sad; razvoj mehaniziranja šumskih radova (Ing. Jože Drnovšek, direktor Sum. gospodarstva Postojna, Jugoslavija); Šume šumskog gospodarstva Maribor i mehanizacija u eksploataciji šuma (L. Klanjčić, direktor Šum. gospodarstva Maribor, Jugoslavija); Transformiranje izvlačenja drva u transport drva (Doc. Dr. A. Krivec, Ljubljana, Jugoslavija). Nakon završenog programa simpozija u Ljubljani, za učesnike simpozija organizirana je ekskurzija, na kojoj su učesnici trebali da se upoznaju s problemima i stanjem mehanizacije kod radova u eksploataciji šuma u SR Sloveniji. Prilikom ekskurzije, učesnici su posjetili i objekte Šumarskog fakulteta Zagreb, u Zalesini. Učesnicima je prvo u reviru Logatec, šum. pogon Bukovje, Šum. gospodarstvo Postojna, prikazana racionalizacija iznošenja, kombiniranjem izvlačenja i transporta drva na slijedeći način: sakupljanje drvne mase pomoću skidera s trobubanjskim vitlom 3BV-250; transport poluprikolicama PP-2, na šumskom putu te na cesti, ukoliko se radi o kratkim relacijama (u konkretnom slučaju je udaljenost 11,2 km). Indeksi troškova iznošenja po 1 m3 drvne mase tehničke oblovine za slijedeće tri varijante: konjska sprega i kamion; konjska sprega, traktor i kamion, te gore navedena kombinacija su slijedeći: 1,43; 1,24; 1,00. Na slijedećem radnom mjestu u reviru Jurjeva Dolina, šumski pogon Mašun, prikazana je racionalizacija iznošenja, koja je organizirana na slijedeći način: izvlačenje pomoću skidera s trobubanjskim vitlom 3BH-450; transport kamionom za veće udaljenosti ( u konkretnom slučaju je udaljenost 19 km). Troškovi gore prikazanog načina iznošenja komparirani su s drugim načinom, tako da se za izvlačenje upotrebi konjska sprega, a način transporta je kombiniran kao u prvom slučaju. Ukupan trošak iznošenja po prvoj varijanti iznosi 51 din/m3, a po drugoj varijanti iznosi 79 din/m3 tehničke oblovine. Treći demonstracioni objekt je bio u šumskom reviru Šumik, šumski pogon Ru še, šumsko gospodarstvo Maribor. Na ovom području prikazana je sječa i izrada, izvlačenje i cestovni transport drva, na planinskom području Pohorje. Kod sječe i izrade radnička grupa je reducirana na jednog radnika; u sastojini se izrađuje pilanska oblovina od 8 m odnosno 12 m dužine. Izvlačenje se vrši poljoprivrednim traktorom »Ferguson 35«, koji je adaptiran za rad na izvlačenju. U najnovije vrijeme prelazi se na izvlačenje cijelih debala zglobnim traktorima, tako da se izrada sortimenata vrši na centralnom skladištu za izradu sortimenata. Prikazano je izvlačenje debala zglobnim traktorom švedske proizvodnje »Kockum KL820«. Iskustva su pokazala da se zglobni traktori mogu uspješno primijeniti samo gdje je veća drvna masa koncentrirana na manjoj površini, a izvršene su potrebne pripreme. Transport drva vrši se kamionima, veće nosivosti, koji su opremljeni dizalicama »Hiab«. Tako je omogućen transport oblovine dužine do 16 m. Analizom učinka i troškova pokazalo se da su troškovi no 1 ms tehničke oblovine, za sječu, izradu i transport najniži, ako se za izvlačenje primijene zglobni traktori, a za transport teški kam.oni opremljeni dizalicama. U tome slučaju se guljenje kore i trupljenje vrši na centralnom skladištu. U Opatiji su učesnici simpozija razgledali parkove, u kojima se nalaze egzotične vrste drva. Učesnike je dočekao i pozdravio ih prof. Dr. Zvonimir Špoljarić, dekan Šumarskog fakulteta Zagreb. Šumsko gospodarstvo Delnice je zatim za učesnike priredilo ručak. Tom prilikom je potrebna tumačenja dao prof. Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Dr. Ivo Dekanić. Na nastavno-naučnom objektu Šumarskog fakulteta Zagreb u Zalesini, učesnici su razgledali sastojine, u kojima se izvodi nastava sa studentima i vrše naučna istraživanja. Zatim je prof. Dr. Roko Benić izložio učesnicima historijat ovih objekata, način izvođenja terenske nastave te problematiku naučnih istraživanja na objektima. Prof. Dr. R. Benić Doc. Dr. S. Bojanin |