DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 72     <-- 72 -->        PDF

DIPLOMSKI RAD KAO SREDSTVO ZA PODIZANJE KVALITETE STUDIJA


(Koreferat na IV plenumu Zajednice ŠFJ)


Dr ALEKSANDAR TUCOVIC, Beograd


U okviru univerzitetske mikroproblematike, dakle pitanja koja se odnose
na organizaciju rada na fakultetima, a posebno nastavnog rada i nastavnog procesa
svakako ima niz problema koje treba i u okviru ZŠFJ podvrći analizi i kritičnoj
oceni, da bi se videlo šta se još može učiniti da se postignu povoljni rezultati
u nastavnom i naučnom procesu. Uostalom ta pitanja nisu nova. Ona su
danas na dnevnom redu univerzitetskog života skoro svih fakulteta, i to dolazi,
mislimo, u vezi sa zahtevima i potrebom uvođenja nove, da tako kažemo »tehnologije
« nastavnog i naučnog rada na našim fakultetima.


Pokušaćemo da ovde ukažemo samo na jedno pitanje koje ima opšti značaj
za naše fakultete i čije rešavanje mora imati odgovarajući značaj i efekat
na podizanje kvaliteta studija tj. na ulogu diplomskog rada. Naime, podizanje
kvaliteta studija na Šumarskim fakultetima u Jugoslaviji stalan je zadatak
ZŠF, i ovaj problem je odavno na njenom dnevnom redu (Simeunović ,
1966 i 1967; Gogaševski, 1967; S r e m a c, 1967; P e t r o v i ć, 1967; K o pč
i ć, 1967 i dr.). Zajednica ŠFJ ostvarila je veliku aktivnost u cilju donošenja
i usklađivanja novih planova i programa Šumarskih fakulteta naše zemlje, koji
bi u većoj meri odgovarali potrebama društva nego postojeći. Danas je vrlo
važno da se u okviru ove aktivnosti ZŠFJ sagledavaju osnovne potrebe društva
i savremene nauke.


Izrada diplomskog rada tokom redovnih studija na šumarskim fakultetima
u našoj zemlji treba da ima znatan uticaj na kvaVtet budućih stručnjaka. Pre
svega, diplomski radovi, svojom sadržinom i orijentacijom, predstavljaju jednu
od glavnih formi akumulacije znanja studenata, podstiću, svojim aktivnim karakterom
radne navike studenata i omogućuju studentima da ispolje svoje sposobnosti.
Preko diplomskog rada Studenti su orijentisani na onu vrstu aktivnosti
koja najviše odgovara njihovom duhovnom profilu. Diplomski radovi su
usled toga postali prave »laboratorije« na našim fakultetima u kojima se individualne
aspiracije studenata i zahtevi za naučnoistraživački rad intimno mešaju.
Pri izradi diplomskog rada, student ne dobija samo podršku za konkretnu
formu stručnih ili naučnoistraživačkih preokupacija, nego u isto vreme
stvaraju mu se povoljne mogućnosti za početak specijalizacije.


Ostvarivanje uzajmanih veza između nastavnih predmeta pri izradi diplomskog
rada ima takođe vaspitan značaj. U ovom smislu ostvarena veza između
nastavnih predmeta ima važnu ulogu u umnom razvitku studenata, u izgrađivanju
celovitog pogleda studenata na struku. Sistematska veza između nastavnih
predmeta pri izradi diplomskih radova, očigledno pokazuje da između različitih
nauka nema neprohodnih granica i da su one nerazdvojene jedna od druge.
Usled toga, u mnogim slučajevima veza između različitih nauka dovodi do
pojave i razvitka novih naučnih oblasti, razradi novih metoda istraživanja,
usavršavanju tehnike proizvodnje, povišenju proizvodnosti rada i si. U svetlosti
iznetih činjenica proizilazi da je izrada diplomskih radova nerazdvojno vezana
sa podizanjem kvaliteta nastave i da se preko diplomskih radova ostvaruje veza
teorije sa praksom što predstavlja neophodne uslove za uspešno odvijanje nastavnog
procesa.


Prednost izrade diplomskog rada ogleda se u tome što se student neodoljivo
povezuje sa pojačanim osećanjem odgovornosti, koja u drugim oblicima




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 73     <-- 73 -->        PDF

nastave ne dolazi do potpunog izražaj, što mobilise pažnju i podiže samopouzdanje
studenata. Preko diplomskog rada studenti se uspešno uključuju u obrazovni
proces i naučnoistraživački rad. Usled toga, naši fakulteti treba obavezno
da udovolje ovoj potrebi današnje reforme visokog školstva u šumarstvu i drvnoj
industriji. Pri čemu se moramo čuvati od preterivanja u bilo kom pravcu
imajući u vidu činjenicu da fakulteti ne mogu spremati stručnjake koji će moći
odmah po završetku studija, da obavljaju poslove u praksi svoje struke bez odgovarajuće
praktične obuke na radnom mestu koje budu zauzeli nakon diplomiranja.
Iz tih razloga naši fakulteti bi trebali da neguju tradiciju izrade diplomskih
radova na nivou zahteva savremenog modernog društva.


Režimi studija šumarskih fakulteta u našoj zemlji razlikuj-u se danas znatno
u pogledu propisa i obaveznosti izrade diplomskih radova. Takva raznovrsnost
uslovljava potrebu da se ovim pitanjima pozabavimo i u okviru ZŠFJ.
Prema podacima Simeunović a (1967) diplomski rad postoji permanentno
na šumarskim fakultetima u Sarajevu i Skoplju. Na fakultetu u Zagrebu postojao
je diplomski rad ali je pre desetak godina ukinut, sada je statutom predviđena
mogućnost da Veće nastavnika može uvesti diplomski rad i propisati
pravilnik o izradi i odbrani diplomskog rada. Takođe, u Beogradu, diplomski
rad je ukinut 1956/57 godine pod pritiskom studenata, odnosno radi bržeg završavanja
studija. Najnovijim Statutom fakulteta predviđena je i obavezna izrada
diplomskog rada za studente koji su se upisali po odredbama novog Statuta
odnosno za studente generacije 1966/67. Nastavna komisija i Veće fakulteta su
tokom 1968 i 1969 godine razmatrali i usvoiili Pravilnik o izradi i odbrani diplomskog
rada na Šumarskom fakultetu u Beogradu, koji se primenjuje od 1.
oktobra 1969 godine. Prema odredbama ovog Pravilnika (čl. 2) student, koji položi
ispite iz svih predmeta po nastavnom planu jedinstvene četverogodišnje
nastave odseka, obavezan je da izradi i odbrani diplomski rad, i tek tada stiče
pravo na diplomu o visokoj stručnoj spremi sa odgovarajućim nazivom. Prema
čl. 3 ovog Pravilnika diplomski rad je samostalan pismeni rad koji obrađuje
jedan od problema struke. Tema diplomskog rada treba da je dovoljno široka
da obuhvata odgovarajuću stručnu oblast. Izradom i odbranom diplomskog
rada kandidat treba da Dokaže sposobnost za samostalno rešavanje stručnih
problema. Pravilnikom (čl. 4) su predviđene i oblasti sa pratećim disciplinama
iz kojih se može uzeti diplomski rad. U sporazumu sa kandidatom odgovarajuća
Katedra određuje temu diplomskog rada, rukovodioca i saradnike za
pružanie potrebnih uputstava kandidatu. Za rukovodioca određuie se nastavnik
nastavne discipline, koja predstavlja težište u odgovarajućoj oblasti iz koje
je uzet rad. Kao pomoć kandidatima za sakuplianje podataka notrebnih za izradu
diplomskog rada Fakultet obezbeđuje samo najnužnija finansijska sredstva.


Komisiju za ocenu i odbranu diplomskog rada određuje nadležna katedra.
U komisiju obavezno ulazi rukovodilac teme, a drugi član je jedan od nastavnika
discipline koje pripadaju stručnoj oblasti iz koje je uzet diplomski rad.
Javna odbrana diplomskog rada obavlja se, po pravilu (čl. 16) najkasnije nakon
15 dana od njegove predaje. Obavezno je blagovremeno oglašavanje teme,
imena kandidata, mesto i vreme javne odbrane (čl. 17). Nakon završene odbrane
Komisija dostavlja Sekretarijatu fakulteta zapisnik sa odbrane i ocenu
diplomskog rada, koji obaveštava Veće fakulteta o rezultatima diplomskog ispita.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 74     <-- 74 -->        PDF

teta u cilju razmjene novoštampanih udžbenika
i skripata;


— Prvo sjedište I interfakultetske konferencije
nalaziće se godinu dana u Beogradu.
Iz ovih nekoliko citiranih zaključaka
jasno se može zaključiti da se studentska
organizacija u to vrijeme bavila važnim
pitanjima od kojih je zavisio kvalitet nastave
i efikasnost studiranja.


Mjeseca maja 1958 godine održana je u
Beogradu II interfakultetska konferencija,
1959. godine u Zagrebu je održana III Konferencija,
1960. g. u Sarajevu IV, a 1961.
godine peta konferencija, opet u Beogradu.


U razmaku od sedam godina (1955—1961)
održano je pet konferencija, od kojih tri
u Beogradu.


VI konferencija održana je početkom
1962. godine u Skoplju, a VII 1964. godine
u Ljubljani.


Godine 1965. održana je, deset godina
nakon I-e VIII-a konferencija u Zagrebu,
na kojoj je donesen zaključak o promjeni
dotadašnjeg naziva (Interfakultetska konferencija
SS šumarstva Jugoslavije) u
Društvo studenata šumarstva i drvne industrije
Jugoslavije.


Godine 1960. studenti šumarstva su izveli
prvi marš pod nazivom »Fruškogorski
partizanski marš«, a februara 1961. g. i
»Igmanski partizanski marš««.


Na konferenciji koja je održana 1964.
godine u Liubljani, pokrenuta je ideja o
osnivanju »Šumarijade« pa je dat zadatak
Odboru SS Šumarskog fakulteta u Beogradu
da bude organizator ove manifestacije,
što je i učinjeno.


Cilj »Šumarijade« sastojao se u tome da
kroz takmičenja u sportskim disciplinama
omogući susrete studenata šumarstva
iz cijele Jugoslavije radi međusobnog upoznavanja,
zbližavanja, razmjene mišljenja


o svim aspektima studiranja i drugih društvenih
aktivnosti studenata.
Prvu »Šumarijadu« otvorio je Predsjednik
fakultetskog odbora SSJ Šumarskog
fakulteta u Beogradu, u proljeće 1964. godine
u Sportskom centru u Košutnjaku,
gdje je takmičenje i održano. Slijedeća
»Šumarijada« je održana aprila 1966. godine
u Zagrebu.


Marta 1967. godine održana je X interfakultetska
konferencija u Beogradu, zakazana
je »Šumarijada« za 1968. godinu i
odlučeno da se XI Konferencija održi do
kraja 1969. godine.


Zaključci X Interfakultetske konferencije
Društva studenata šumarstva i drvne
industrije Jugoslavije obuhvatili su svu
vrlo složenu problematiku Društva studenata
šumarstva.


Na ovoj Konferenciji se razmatrala problematika
zapošljavanja diplomiranih inženjera
šumarstva i prerade drveta, pri čemu
je posebno ukazano na okolnost da je
potpuno izostalo planiranje ovih kadrova,
što svršene stručnjake dovodi u težak
društveni i materijalni položaj.


X Konferencija je pružila podršku Zajednici
šumarskih fakulteta Jugoslavije u
akciji na stvaranju jedinstvenih nastavnih
programa i priznavanje skripata i udžbenika
izdatih ma gdje u Jugoslaviji. Izražena
je posebno želja za izdavanje zajedničkih
udžbenika.


—o—


Kratak osvrt na društvenu i političku
djelatnost studenata šumarstva Jugoslavije
samo je površan i globalan uvid u aktivnost
mladih ljudi koji su se, u raznim
republičkim centrima opredjelili za isti
studij.


Ako ovaj pogled činimo sa odstojanja od
15 proteklih godina, možemo konstatovati
čvrstu orijentaciju i upornost da se na nivou
Jugoslavije raspravlja o tekućim zadacima
budućih mladih stručnjaka u šumarstvu
i preradi drveta. Ta upornost i
kontinuitet u radu samo su još jedna snažna
potvrda političke i društvene svijesti
mlade generacije, koja nije imala uvijek
potrebnu i dovoljnu podršku nas starijih
i institucija čija pomoć je nužna i društveno
opravdana.


Studenti se, u to smo ubijeđeni i danas
bore sa teškoćama koje datiraju i deceniju
unazad. Da kažemo otvoreno: zajednica
je u proteklih 20 godina učinila ogromne
napore u pravcu poboljšanja uslova za
studiranje. Međutim, još su uvijek prisutne
slabosti koje proizlaze ne samo iz materijalnog
položaja fakulteta već i iz naših
subjektivnih pogleda i stavova.


Recimo bez ustručavanja da nivo nastave
naročito sa gledišta očiglednosti, sticanja
praktičnih iskustava i prezentiranja
novijih naučnih dostignuća, nije na potrebnom
nivou. Još uvijek je rad asistenata
sa studentima nedovoljan što je pored
ostalog posljedica načina organizovanja
nastave, njihovog lošeg materijalnog
položaja a često i neinteresovanja studenata
za nastavno gradivo.


Stručna praksa studenata koju je potrebno
uvesti kao obaveznu i realizovati
je u radnim organizacijama, trebala bi da
bude organizovana na principu »uradi sam


— stici iskustvo«.
Još prije 14 godina, na stručnoj praksi
u Švedskoj imao sam prilike da se lično
uvjerim u korisnost praktične obuke na
način koji je nama stran i nepoznat. Tamo
svi kandidati za studij šumarstva (na