DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 72 <-- 72 --> PDF |
DIPLOMSKI RAD KAO SREDSTVO ZA PODIZANJE KVALITETE STUDIJA (Koreferat na IV plenumu Zajednice ŠFJ) Dr ALEKSANDAR TUCOVIC, Beograd U okviru univerzitetske mikroproblematike, dakle pitanja koja se odnose na organizaciju rada na fakultetima, a posebno nastavnog rada i nastavnog procesa svakako ima niz problema koje treba i u okviru ZŠFJ podvrći analizi i kritičnoj oceni, da bi se videlo šta se još može učiniti da se postignu povoljni rezultati u nastavnom i naučnom procesu. Uostalom ta pitanja nisu nova. Ona su danas na dnevnom redu univerzitetskog života skoro svih fakulteta, i to dolazi, mislimo, u vezi sa zahtevima i potrebom uvođenja nove, da tako kažemo »tehnologije « nastavnog i naučnog rada na našim fakultetima. Pokušaćemo da ovde ukažemo samo na jedno pitanje koje ima opšti značaj za naše fakultete i čije rešavanje mora imati odgovarajući značaj i efekat na podizanje kvaliteta studija tj. na ulogu diplomskog rada. Naime, podizanje kvaliteta studija na Šumarskim fakultetima u Jugoslaviji stalan je zadatak ZŠF, i ovaj problem je odavno na njenom dnevnom redu (Simeunović , 1966 i 1967; Gogaševski, 1967; S r e m a c, 1967; P e t r o v i ć, 1967; K o pč i ć, 1967 i dr.). Zajednica ŠFJ ostvarila je veliku aktivnost u cilju donošenja i usklađivanja novih planova i programa Šumarskih fakulteta naše zemlje, koji bi u većoj meri odgovarali potrebama društva nego postojeći. Danas je vrlo važno da se u okviru ove aktivnosti ZŠFJ sagledavaju osnovne potrebe društva i savremene nauke. Izrada diplomskog rada tokom redovnih studija na šumarskim fakultetima u našoj zemlji treba da ima znatan uticaj na kvaVtet budućih stručnjaka. Pre svega, diplomski radovi, svojom sadržinom i orijentacijom, predstavljaju jednu od glavnih formi akumulacije znanja studenata, podstiću, svojim aktivnim karakterom radne navike studenata i omogućuju studentima da ispolje svoje sposobnosti. Preko diplomskog rada Studenti su orijentisani na onu vrstu aktivnosti koja najviše odgovara njihovom duhovnom profilu. Diplomski radovi su usled toga postali prave »laboratorije« na našim fakultetima u kojima se individualne aspiracije studenata i zahtevi za naučnoistraživački rad intimno mešaju. Pri izradi diplomskog rada, student ne dobija samo podršku za konkretnu formu stručnih ili naučnoistraživačkih preokupacija, nego u isto vreme stvaraju mu se povoljne mogućnosti za početak specijalizacije. Ostvarivanje uzajmanih veza između nastavnih predmeta pri izradi diplomskog rada ima takođe vaspitan značaj. U ovom smislu ostvarena veza između nastavnih predmeta ima važnu ulogu u umnom razvitku studenata, u izgrađivanju celovitog pogleda studenata na struku. Sistematska veza između nastavnih predmeta pri izradi diplomskih radova, očigledno pokazuje da između različitih nauka nema neprohodnih granica i da su one nerazdvojene jedna od druge. Usled toga, u mnogim slučajevima veza između različitih nauka dovodi do pojave i razvitka novih naučnih oblasti, razradi novih metoda istraživanja, usavršavanju tehnike proizvodnje, povišenju proizvodnosti rada i si. U svetlosti iznetih činjenica proizilazi da je izrada diplomskih radova nerazdvojno vezana sa podizanjem kvaliteta nastave i da se preko diplomskih radova ostvaruje veza teorije sa praksom što predstavlja neophodne uslove za uspešno odvijanje nastavnog procesa. Prednost izrade diplomskog rada ogleda se u tome što se student neodoljivo povezuje sa pojačanim osećanjem odgovornosti, koja u drugim oblicima |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 73 <-- 73 --> PDF |
nastave ne dolazi do potpunog izražaj, što mobilise pažnju i podiže samopouzdanje studenata. Preko diplomskog rada studenti se uspešno uključuju u obrazovni proces i naučnoistraživački rad. Usled toga, naši fakulteti treba obavezno da udovolje ovoj potrebi današnje reforme visokog školstva u šumarstvu i drvnoj industriji. Pri čemu se moramo čuvati od preterivanja u bilo kom pravcu imajući u vidu činjenicu da fakulteti ne mogu spremati stručnjake koji će moći odmah po završetku studija, da obavljaju poslove u praksi svoje struke bez odgovarajuće praktične obuke na radnom mestu koje budu zauzeli nakon diplomiranja. Iz tih razloga naši fakulteti bi trebali da neguju tradiciju izrade diplomskih radova na nivou zahteva savremenog modernog društva. Režimi studija šumarskih fakulteta u našoj zemlji razlikuj-u se danas znatno u pogledu propisa i obaveznosti izrade diplomskih radova. Takva raznovrsnost uslovljava potrebu da se ovim pitanjima pozabavimo i u okviru ZŠFJ. Prema podacima Simeunović a (1967) diplomski rad postoji permanentno na šumarskim fakultetima u Sarajevu i Skoplju. Na fakultetu u Zagrebu postojao je diplomski rad ali je pre desetak godina ukinut, sada je statutom predviđena mogućnost da Veće nastavnika može uvesti diplomski rad i propisati pravilnik o izradi i odbrani diplomskog rada. Takođe, u Beogradu, diplomski rad je ukinut 1956/57 godine pod pritiskom studenata, odnosno radi bržeg završavanja studija. Najnovijim Statutom fakulteta predviđena je i obavezna izrada diplomskog rada za studente koji su se upisali po odredbama novog Statuta odnosno za studente generacije 1966/67. Nastavna komisija i Veće fakulteta su tokom 1968 i 1969 godine razmatrali i usvoiili Pravilnik o izradi i odbrani diplomskog rada na Šumarskom fakultetu u Beogradu, koji se primenjuje od 1. oktobra 1969 godine. Prema odredbama ovog Pravilnika (čl. 2) student, koji položi ispite iz svih predmeta po nastavnom planu jedinstvene četverogodišnje nastave odseka, obavezan je da izradi i odbrani diplomski rad, i tek tada stiče pravo na diplomu o visokoj stručnoj spremi sa odgovarajućim nazivom. Prema čl. 3 ovog Pravilnika diplomski rad je samostalan pismeni rad koji obrađuje jedan od problema struke. Tema diplomskog rada treba da je dovoljno široka da obuhvata odgovarajuću stručnu oblast. Izradom i odbranom diplomskog rada kandidat treba da Dokaže sposobnost za samostalno rešavanje stručnih problema. Pravilnikom (čl. 4) su predviđene i oblasti sa pratećim disciplinama iz kojih se može uzeti diplomski rad. U sporazumu sa kandidatom odgovarajuća Katedra određuje temu diplomskog rada, rukovodioca i saradnike za pružanie potrebnih uputstava kandidatu. Za rukovodioca određuie se nastavnik nastavne discipline, koja predstavlja težište u odgovarajućoj oblasti iz koje je uzet rad. Kao pomoć kandidatima za sakuplianje podataka notrebnih za izradu diplomskog rada Fakultet obezbeđuje samo najnužnija finansijska sredstva. Komisiju za ocenu i odbranu diplomskog rada određuje nadležna katedra. U komisiju obavezno ulazi rukovodilac teme, a drugi član je jedan od nastavnika discipline koje pripadaju stručnoj oblasti iz koje je uzet diplomski rad. Javna odbrana diplomskog rada obavlja se, po pravilu (čl. 16) najkasnije nakon 15 dana od njegove predaje. Obavezno je blagovremeno oglašavanje teme, imena kandidata, mesto i vreme javne odbrane (čl. 17). Nakon završene odbrane Komisija dostavlja Sekretarijatu fakulteta zapisnik sa odbrane i ocenu diplomskog rada, koji obaveštava Veće fakulteta o rezultatima diplomskog ispita. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 74 <-- 74 --> PDF |
teta u cilju razmjene novoštampanih udžbenika i skripata; — Prvo sjedište I interfakultetske konferencije nalaziće se godinu dana u Beogradu. Iz ovih nekoliko citiranih zaključaka jasno se može zaključiti da se studentska organizacija u to vrijeme bavila važnim pitanjima od kojih je zavisio kvalitet nastave i efikasnost studiranja. Mjeseca maja 1958 godine održana je u Beogradu II interfakultetska konferencija, 1959. godine u Zagrebu je održana III Konferencija, 1960. g. u Sarajevu IV, a 1961. godine peta konferencija, opet u Beogradu. U razmaku od sedam godina (1955—1961) održano je pet konferencija, od kojih tri u Beogradu. VI konferencija održana je početkom 1962. godine u Skoplju, a VII 1964. godine u Ljubljani. Godine 1965. održana je, deset godina nakon I-e VIII-a konferencija u Zagrebu, na kojoj je donesen zaključak o promjeni dotadašnjeg naziva (Interfakultetska konferencija SS šumarstva Jugoslavije) u Društvo studenata šumarstva i drvne industrije Jugoslavije. Godine 1960. studenti šumarstva su izveli prvi marš pod nazivom »Fruškogorski partizanski marš«, a februara 1961. g. i »Igmanski partizanski marš««. Na konferenciji koja je održana 1964. godine u Liubljani, pokrenuta je ideja o osnivanju »Šumarijade« pa je dat zadatak Odboru SS Šumarskog fakulteta u Beogradu da bude organizator ove manifestacije, što je i učinjeno. Cilj »Šumarijade« sastojao se u tome da kroz takmičenja u sportskim disciplinama omogući susrete studenata šumarstva iz cijele Jugoslavije radi međusobnog upoznavanja, zbližavanja, razmjene mišljenja o svim aspektima studiranja i drugih društvenih aktivnosti studenata. Prvu »Šumarijadu« otvorio je Predsjednik fakultetskog odbora SSJ Šumarskog fakulteta u Beogradu, u proljeće 1964. godine u Sportskom centru u Košutnjaku, gdje je takmičenje i održano. Slijedeća »Šumarijada« je održana aprila 1966. godine u Zagrebu. Marta 1967. godine održana je X interfakultetska konferencija u Beogradu, zakazana je »Šumarijada« za 1968. godinu i odlučeno da se XI Konferencija održi do kraja 1969. godine. Zaključci X Interfakultetske konferencije Društva studenata šumarstva i drvne industrije Jugoslavije obuhvatili su svu vrlo složenu problematiku Društva studenata šumarstva. Na ovoj Konferenciji se razmatrala problematika zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i prerade drveta, pri čemu je posebno ukazano na okolnost da je potpuno izostalo planiranje ovih kadrova, što svršene stručnjake dovodi u težak društveni i materijalni položaj. X Konferencija je pružila podršku Zajednici šumarskih fakulteta Jugoslavije u akciji na stvaranju jedinstvenih nastavnih programa i priznavanje skripata i udžbenika izdatih ma gdje u Jugoslaviji. Izražena je posebno želja za izdavanje zajedničkih udžbenika. —o— Kratak osvrt na društvenu i političku djelatnost studenata šumarstva Jugoslavije samo je površan i globalan uvid u aktivnost mladih ljudi koji su se, u raznim republičkim centrima opredjelili za isti studij. Ako ovaj pogled činimo sa odstojanja od 15 proteklih godina, možemo konstatovati čvrstu orijentaciju i upornost da se na nivou Jugoslavije raspravlja o tekućim zadacima budućih mladih stručnjaka u šumarstvu i preradi drveta. Ta upornost i kontinuitet u radu samo su još jedna snažna potvrda političke i društvene svijesti mlade generacije, koja nije imala uvijek potrebnu i dovoljnu podršku nas starijih i institucija čija pomoć je nužna i društveno opravdana. Studenti se, u to smo ubijeđeni i danas bore sa teškoćama koje datiraju i deceniju unazad. Da kažemo otvoreno: zajednica je u proteklih 20 godina učinila ogromne napore u pravcu poboljšanja uslova za studiranje. Međutim, još su uvijek prisutne slabosti koje proizlaze ne samo iz materijalnog položaja fakulteta već i iz naših subjektivnih pogleda i stavova. Recimo bez ustručavanja da nivo nastave naročito sa gledišta očiglednosti, sticanja praktičnih iskustava i prezentiranja novijih naučnih dostignuća, nije na potrebnom nivou. Još uvijek je rad asistenata sa studentima nedovoljan što je pored ostalog posljedica načina organizovanja nastave, njihovog lošeg materijalnog položaja a često i neinteresovanja studenata za nastavno gradivo. Stručna praksa studenata koju je potrebno uvesti kao obaveznu i realizovati je u radnim organizacijama, trebala bi da bude organizovana na principu »uradi sam — stici iskustvo«. Još prije 14 godina, na stručnoj praksi u Švedskoj imao sam prilike da se lično uvjerim u korisnost praktične obuke na način koji je nama stran i nepoznat. Tamo svi kandidati za studij šumarstva (na |