DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 57     <-- 57 -->        PDF

IZVJEŠTAJ O RADU IV PLENUMA ZAJEDNICE ŠUMARSKIH
FAKULTETA JUGOSLAVIJE


Zajednica Šumarskih fakulteta Jugoslavije (ZŠFJ) održala je svoj IV. Plenum
25 i 26 lipnja 1970 na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Plenum je otvorio
prof. dr. Z. Potočić, predsjednik ZŠFJ. U prigodnoj riječi, dekan Šumarskog
fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Z. Špoljarić naglasio je da će razgovori na ovom
Plenumu biti značajniji nego ikada do sada. Radimo u vrijeme reorganiziranja
i reformiranja visokoškolske nastave, uvađamo nove oblike financiranja i razvijamo
samoupravljanje na fakultetima. Tražimo najpodesnije oblike realizacije
ovih i drugih kretanja koji nas vode daljnjem progresu. Vjerujem da će
Plenum u toku svoga rada razmatrati ova značajna pitanja.


Rad Plenuma odvijao se uz predsjedavanje prof. inž. F. Alikalfića, prof,
inž. D. Bećara i prof. dr. Z. Potočića po slijedećem dnevnom redu:


1.
Izvještaj o radu ZŠFJ u proteklom mandatnom periodu. Financijski izvještaj.
2.
Problemi nastave i naučnog rada.
3.
Financiranje fakulteta.
4.
Dopune i izmjene Statuta ZŠFJ.
5.
Izbor novih tijela ZŠFJ.
6. Razno.
Sa Šumarskog fakulteta Beograd Plenumu su prisustvovali: prof. dr. A. Tucović,
Mr. M. Nikolić, inž. K. Markovski. Biotehnički fakultet (Gozdarski oddelek)
Ljubljana predstavljali su prof. dr. D. Mlinšek i prof. inž. F. Rajner. Sa
Šumarskog fakulteta Sarajevo na Plenumu su učestvovali: prof. inž. F. Alikalfić,
prof. dr. I. Kopčić, prof. dr. S. Dikić, prof. dr. O. Stojanović, prof. dr. P.
Drinić Zemjodelsko-Šumarski fakultet (Odsek za šumarstvo) Skopje zastupali
su: prof. inž. D. Bećar, prof. dr. B. Grujovski, prof. dr. S. Todorovski, doc. dr.


P. Popovski, doc. dr. V. Stefanovski, prof. dr. M. Zorbovski. Sa Šumarskog
fakulteta Zagreb, Plenumu su prisustvovali prof. dr. Z. Špoljarić, prof. dr. D.
Klepac, prof. dr. I. Opačić, prof. dr. Z. Potočić, prof. inž. Dj. Hamm, doc. dr.
M. Brežnjak i doc. dr. S. Badjun, kao gosti na plenumu su bili inž. M. Sučević iz
Savezne Privredne komore, inž. K. Tabaković iz Saveza inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, inž. A. Mudrovčić SITŠDJ SR Hrvatske,
O. Rađenović iz Zajednice istraživačkih organizacija iz oblasti šumarstva i
drvne industrije i delegat Predsjedništva Saveza studenata šumarstva i drvne
industrije Jugoslavije, Pavić Ivan student IV godine Šumarskog fakulteta u
Zagrebu.
U IZVJEŠTAJU O DOSADAŠNJEM RADU ZŠFJ, Tucović , A. istakao
je da se djelatnost Zajednice odvijala u uslovima značajnih promjena i strujanja
u razvoju visokog školstva i organizacije naučnog rada. Aktivnost ZŠFJ
se odvijala preko Predsjedništva i Odbora za: — nastavu; — naučno istraživački
rad; — fakultetska dobra i financije i to putem diskusija, razmjene mišljenja
i mobiliziranja članstva na sprovođenju reforme nastave i organizacije




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 58     <-- 58 -->        PDF

znanstvenog rada. Neka od pitanja koja su dominirala u toj aktivnosti ZŠFJ bila
su: — mjere za podizanje kvalitete studija (režimi studija, izrada općih jugoslavenskih
udžbenika, pedagoško obrazovanje nastavnika itd.); — jedinstveni
okvirni nastavni plan; — usklađivanje programa nastave III stupnja (specijalizacija,
magisterij); — problemi znanstvenog rada na Šumarskim fakultetima;
— interfakultetska i interkatedarska suradnja; — važnost i značenje nastavnih
pokusnih objekata u procesu nastave i znanstvenog rada. — planiranje
kadrova i problemi oko zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i
drvne industrije. Rad na reformi nastave i njenoj modernizaciji odvijao se uz suradnju
studenata, a predsjedništvo ZŠFJ je kooptiralo u svoj sastav i predstavnika
Saveza studenata šumarstva i drvne industrije. Aktivnost na interfakulteskoj
odnosno interkatedarskoj suradnji odvijala se preko predavanja u okviru
redovne nastave, odnosno predavanja u sklopu sekcije udruženja nastavnika
i suradnika. Na inicijativu ZŠFJ formirana je komisija pri Saveznoj privrednoj
komori za problematiku broja, profila i kvalitete kadrova za šumarstvo i drvnu
industriju i odnose obrazovnih institucija i privrede. Komisiju sačinjavaju
predstavnik ZŠFJ, Savezne privredne komore, SITŠIDJ, i Zajednice naučno
istraživačkih organizacija iz oblasti šumarstva i drvne industrije. Zaključujući
svoj izvještaj Tucović, A. naglašava da mnoga važna i nerješena pitanja i započete
akcije treba nastaviti i ubrzati njihova rješenja, kako bi se nastava i naučni
rad na Šumarskim fakultetima uskladili i zadovoljili potrebe šumarske i
drvarske privrede.


U diskusiji po izvještaju istaknuta je potreba postojanja ZŠFJ i njenog
daljnjeg angažiranja za rješavanje aktuelnih problema na Šumarskim fakultetima
a koji su izneseni u izvještaju. Za to treba da se fakulteti čvršće i snažnije
povezu preko Zajednice i podrže aktivnosti ZŠFJ, rekao je K o p č i ć, I., a
za rješavanje ovih problema potrebna je zajednička aktivnost svih koji čine
fakultet radnom zajednicom studenata i nastavnika, istakao je A 1 i k a 1 f i ć, F.


Po pitanju PROBLEMI NASTAVE I NAUČNOG RADA referirali su P o-
p o v s k i, P.: »Problemi visokoškolske nastave na Šumarskim fakultetima Jugoslavije
«, M i r k o v i ć, D.: »Režim studija kao sredstvo za podizanje kvalitete
nastave«, Tucović, A.: »Diplomski rad kao sredstvo za podizanje kvalitete
studija«, B e n i ć, R.: »Informacija o organizaciji naučnog rada na fakultetima«.


U svom referatu Popovski , P. iznosi da reforma univerziteta i intenzifikacija
visokoškolske nastave, daje i novi impuls u težnji za osuvremenjavanje
nastave i njeno približavanje stvarnim potrebama našeg društva. Za usavršavanje
stavova po nastavnim i drugim problemima najbolja metoda suradnje
je održavanje interkatedarskih sastanaka. Zaključci doneseni na takovim
sastancima najmjerodavniji su za pojedine naučno-nastavne oblasti i discipline,
kao i za politiku koju treba sprovoditi preko organa upravljanja na fakultetima.
Dok je za studij II stupnja postignuta suglasnost o minimumu nastavnih
planova i programa, studij III stupnja (specijalizacija, magisterij) nije još
analogno tretiran.


Osim ova dva spomenuta vida nastave, fakulteti bi trebali organizirati i
dopunsko obrazovanje diplomiranih inženjera putem predavanja, kurseva i seminara.
. ´ ´ ´^]*"^\


U koreferatu Mirko vi ć, D. iznosi da režim studija ima za cilj da regulira
proces »proizvodnje kadrova« određenog profila i nivoa znanja. Jedan od
njegovih elemenata je i kvalitet nastave. Razmatrajući ovaj problem on analizira
zavisnost između rezultata i uslova studiranja. Rezultat iskazuje brojem




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 59     <-- 59 -->        PDF

studenata koji su diplomirali, a uslove nekim karakterističnim elementima režima
studija. Podaci se odnose na Šumarski fakultet Beograd i to za period od
20 godina. Razmatrani režimi studija za školske godine 1921, 1924, 1932, 1949,
1952, 1956, 1960, 1963, 1966 i broj diplomiranih studenata, pokazuju da bez obzira
na režim studija približno diplomira 50n/o upisanih studenata. To pokazuje
da je »pro´zvodnja kadrova« neracionalna i neekonomična ali i to da se nemože
jedino propisima osigurati veći postotak diplomiranja. Razmatrajući zavisnost
između režima studija i kvalitete nastave iznosi mišljenje da bi se kvalitetnijom
nastavom mogao pooštriti režim studija i postići nastojanje u režimu
studija »godina za god:nu«. Za to su potrebna kvalitetna predavanja i vježbe,
kontinuirani rad sa studentima i rjeseni uslovi rada studenata uključiv i dovoljno
velike biblioteke, ističe M i r k o v i ć, D. na kraju svog koreferata.


Diplomski rad svojim sadržajem i orijentacijom predstavlja jedan oblik
akumulacije znanja studenata. Svojim aktivnim karakterom podst´če radne navike
studenata i omogućuje im ispoljavanje sposobnosti i aktivnosti koje najviše
odgovaraju njihovom duhovnom profilu, istakao je u svom koreferatu Tučo
v i ć, A. Izradom diplomskom rada student dobij a potpuniji pregled struke,
podsticaj za stručnom ili naučnom preokupacijom i stvara mu se mogućnost za
početak specijalizacije, što uz razvijanje osjećaja odgovornosti mobilizira i njegovo
samopouzdanje.


U diskusiji je istaknuto da bi trebalo ograničiti broj upisanih studenata na
Šumarske fakultete, da bi se trebalo pristupiti modernijim oblicima nastave u
kojoj je neophodno pratiti ne samo rad studenata nego i završenih inženjera.
Razvijanjem intelektualnog potencijala kod studenata, stvorit ćemo inženjera
»koji će biti u stanju rješavati ne samo postojeće probleme u praksi, nego isno-
Ijiti i potrebnu kreativnost«. Za takovo obrazovanje potrebno je u toku studija
raditi sa studentima u malim grupama, razvijati seminarske radove, što više
koristiti razne oblike terenske nastave, direktnije i komunikativnije prenositi
znanje na studente i omogućiti stalno i sistematsko dopunsko obrazovanje diplomiranih
inženjera, naglasio je u svom izlaganju M 1 i n š e k, D. Osuvremenjavanje
visokoškolske nastave, rekao je K o p č i ć, I., danas je imperativ i ono
treba da se osniva na principima andragogije. Zorbovski , M. iznosi da postoji
veliki raskorak između potrebe obrazovanja i materijalne osnove za obrazovanje,
što stvara velike teškoće u visokoškolskoj nastavi. Za nastavu III stupnja
smatra da bi se trebala uključiti na fakultete kao redovni vid nastave, čime
bi se omogućilo uključivanje većeg broja kandidata na taj studij.


Reforma visokog školstva nije nešto što se propisuje izvana, ona treba da
je u samim ljudima. Treba, u tom sklopu, mijenjati odnos prema radu i radnom
mjestu, kako kod nastavnika tako i kod studenata. Nastavne forme treba obogaćivati,
a nagrađivanje nosioca obrazovanja nesmije se bazirati na formalnim
kriterijima, nego na sadržaju, koji se daje, istakao je u svom izlaganju A 1 i-
k a 11 i ć, F. On kao i B e ć a r, D. ističu da osnivanje Instituta (Zavoda) na fakultetima
znači vraćanje naučnog rada na fakultete što ne znači da će se pojaviti
antagonizam između fakultetskih i izvan fakultetskih instituta. U sadašnjoj
etapi integracije privrede poboljšat će se i uslovi za naučno-istraživački
rad, a nosilaca tog rada nije nikad previše.


»Informaciju o financiranju Šumarskih fakulteta Jugoslavije« iznio je D r in
i ć, P. Ističući da sadašnja sredstva republičkih zajednica za financiranje obrazovanja
nisu dovoljna za suvremenu nastavu, naglašava da je za sada nerealno
očekivati da će se ona znatnije povećati. Zbog toga se fakulteti sve više orijen




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 60     <-- 60 -->        PDF

tiraju na pribavljanje sredstava za naučno-istraživački rad. Time su ponekad
uspjeli ostvariti prihode za nabavku opreme potrebne za znanstveni rad i nastavu,
a ponekad i dopunska sredstva za izvođenje nastave.


Nakon prihvaćanja nekih dopuna i izmjena Statuta ZŠFJ, izabrao je novo
Predsjedn:štvo Zajednice, koje nakon konstituiranja sačinjavaju: B e ć a r, D.,
predsjednik, R a j n e r, F., podpredsjednik, K o p č i ć, I., podpredsjednik, P o-
t o č i ć, Z., S i m e u n o v i ć, D., a za sekretara Predsjedništva izabran je S t efanovski
, V. Osim toga je Plenum izabrao i članove Odbora za nastavu i
Odbora za naučno-istraživački rad.


Nakon temeljne i iscrpne diskusije na IV. Plenumu ZŠFJ, doneseni su slijedeći:
ZAKLJUČCI


1. Konstatirano je da je Zajednica svojim radom opravdala svoje postojanje
i potvrdila potrebu daljeg proširivanja i produbljivanja njenog rada.
2. Nakon diskusije o problemu unapređenja nastave, Plenum donosi sledeće
zaključke:
— Po pitanju selekcije kandidata za šumarske studije došlo se na stajalište
da se primjeni kvalifikacioni ispit kao metoda selekcije na fakultetima gdje
se za to osjeća potreba, a težište dati na selekciji tokom I godine studija.
— Plenum preporučuje fakultetima da se kod rješavanja problema reforme
visokoškolske nastave na fakultetima primjenjuju andragoške metode obrazovanja.
— Preporučuje se obavezna izrada diplomskih radova kao i usklađivanje
statutarnih propisa i pravilnika za izradu diplomskog rada.
— Da se postdiplomska nastava uč;ni obaveznim vidom školovanja visokoškolskog
obrazovanja i da se razrade zajednički principi odabiranja kandidata.
— Da se uspostavi čvršća suradnja između fakulteta kod izrade nastavnih
planova i programa za postdiplomsku nastavu kao i u njihovoj realizaciji.
— U svrhu redovnog upoznavanja sa najnovijim naučnim i tehničkim dostignućima,
potrebno je da fakulteti uvedu kao stalan metod rada kontaktiranje
sa stručnjacima iz prakse održavanjem sem´nara, kurseva, savjetovanja i si.
— Plenum preporučuje fakultetima da se intenzivira suradnja između njih,
oživljavanjem interkatedarskih odnosno interpredmetnih sastanaka.
— Ispitati svrsishodnost pojedinih kriterija po kojima se od strane republičke
zajednice obrazovanja dodjeljuju financijska sredstva za nastavu.
— Preporučuje se fakultetima da u oblasti naučno-istraživačkog rada nađu
najpogodniji način suradnje sa ostalim naučno-istraživačkim institucijama izvan
fakulteta.
— Preporučuje se da se fakulteti pojedinačno učlane u Zajednicu naučnoistraživačkih
organizacija za šumarstvo i industriju za preradu drveta.
— U pogledu novih modaliteta financiranja visokoškolskog obrazovanja
ostvariti punu saradnju sa Saveznom privrednom komorom i SITŠDJ u svrhu
iznalaženja najpogodnijih načina financiranja.
— Utvrđeno je da postoji razlika između linije intenziviranja nastave što
je predstavljeno kao osnov u reformi visokog školstva i načina financiranja
visokog školstva koje se odvija preko Zajednice za financiranje.
Kriteriji i postavke koje Zajednice za financiranje, pri određivanju obima
sredstava, postavljaju pred visokoškolske ustanove u opreci su sa intencijom
reforme i onemogućuju prilaz i rješavanje problema koje reforma postavlja.


St. B.