DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 57 <-- 57 --> PDF |
IZVJEŠTAJ O RADU IV PLENUMA ZAJEDNICE ŠUMARSKIH FAKULTETA JUGOSLAVIJE Zajednica Šumarskih fakulteta Jugoslavije (ZŠFJ) održala je svoj IV. Plenum 25 i 26 lipnja 1970 na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Plenum je otvorio prof. dr. Z. Potočić, predsjednik ZŠFJ. U prigodnoj riječi, dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Z. Špoljarić naglasio je da će razgovori na ovom Plenumu biti značajniji nego ikada do sada. Radimo u vrijeme reorganiziranja i reformiranja visokoškolske nastave, uvađamo nove oblike financiranja i razvijamo samoupravljanje na fakultetima. Tražimo najpodesnije oblike realizacije ovih i drugih kretanja koji nas vode daljnjem progresu. Vjerujem da će Plenum u toku svoga rada razmatrati ova značajna pitanja. Rad Plenuma odvijao se uz predsjedavanje prof. inž. F. Alikalfića, prof, inž. D. Bećara i prof. dr. Z. Potočića po slijedećem dnevnom redu: 1. Izvještaj o radu ZŠFJ u proteklom mandatnom periodu. Financijski izvještaj. 2. Problemi nastave i naučnog rada. 3. Financiranje fakulteta. 4. Dopune i izmjene Statuta ZŠFJ. 5. Izbor novih tijela ZŠFJ. 6. Razno. Sa Šumarskog fakulteta Beograd Plenumu su prisustvovali: prof. dr. A. Tucović, Mr. M. Nikolić, inž. K. Markovski. Biotehnički fakultet (Gozdarski oddelek) Ljubljana predstavljali su prof. dr. D. Mlinšek i prof. inž. F. Rajner. Sa Šumarskog fakulteta Sarajevo na Plenumu su učestvovali: prof. inž. F. Alikalfić, prof. dr. I. Kopčić, prof. dr. S. Dikić, prof. dr. O. Stojanović, prof. dr. P. Drinić Zemjodelsko-Šumarski fakultet (Odsek za šumarstvo) Skopje zastupali su: prof. inž. D. Bećar, prof. dr. B. Grujovski, prof. dr. S. Todorovski, doc. dr. P. Popovski, doc. dr. V. Stefanovski, prof. dr. M. Zorbovski. Sa Šumarskog fakulteta Zagreb, Plenumu su prisustvovali prof. dr. Z. Špoljarić, prof. dr. D. Klepac, prof. dr. I. Opačić, prof. dr. Z. Potočić, prof. inž. Dj. Hamm, doc. dr. M. Brežnjak i doc. dr. S. Badjun, kao gosti na plenumu su bili inž. M. Sučević iz Savezne Privredne komore, inž. K. Tabaković iz Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, inž. A. Mudrovčić SITŠDJ SR Hrvatske, O. Rađenović iz Zajednice istraživačkih organizacija iz oblasti šumarstva i drvne industrije i delegat Predsjedništva Saveza studenata šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, Pavić Ivan student IV godine Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U IZVJEŠTAJU O DOSADAŠNJEM RADU ZŠFJ, Tucović , A. istakao je da se djelatnost Zajednice odvijala u uslovima značajnih promjena i strujanja u razvoju visokog školstva i organizacije naučnog rada. Aktivnost ZŠFJ se odvijala preko Predsjedništva i Odbora za: — nastavu; — naučno istraživački rad; — fakultetska dobra i financije i to putem diskusija, razmjene mišljenja i mobiliziranja članstva na sprovođenju reforme nastave i organizacije |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 58 <-- 58 --> PDF |
znanstvenog rada. Neka od pitanja koja su dominirala u toj aktivnosti ZŠFJ bila su: — mjere za podizanje kvalitete studija (režimi studija, izrada općih jugoslavenskih udžbenika, pedagoško obrazovanje nastavnika itd.); — jedinstveni okvirni nastavni plan; — usklađivanje programa nastave III stupnja (specijalizacija, magisterij); — problemi znanstvenog rada na Šumarskim fakultetima; — interfakultetska i interkatedarska suradnja; — važnost i značenje nastavnih pokusnih objekata u procesu nastave i znanstvenog rada. — planiranje kadrova i problemi oko zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i drvne industrije. Rad na reformi nastave i njenoj modernizaciji odvijao se uz suradnju studenata, a predsjedništvo ZŠFJ je kooptiralo u svoj sastav i predstavnika Saveza studenata šumarstva i drvne industrije. Aktivnost na interfakulteskoj odnosno interkatedarskoj suradnji odvijala se preko predavanja u okviru redovne nastave, odnosno predavanja u sklopu sekcije udruženja nastavnika i suradnika. Na inicijativu ZŠFJ formirana je komisija pri Saveznoj privrednoj komori za problematiku broja, profila i kvalitete kadrova za šumarstvo i drvnu industriju i odnose obrazovnih institucija i privrede. Komisiju sačinjavaju predstavnik ZŠFJ, Savezne privredne komore, SITŠIDJ, i Zajednice naučno istraživačkih organizacija iz oblasti šumarstva i drvne industrije. Zaključujući svoj izvještaj Tucović, A. naglašava da mnoga važna i nerješena pitanja i započete akcije treba nastaviti i ubrzati njihova rješenja, kako bi se nastava i naučni rad na Šumarskim fakultetima uskladili i zadovoljili potrebe šumarske i drvarske privrede. U diskusiji po izvještaju istaknuta je potreba postojanja ZŠFJ i njenog daljnjeg angažiranja za rješavanje aktuelnih problema na Šumarskim fakultetima a koji su izneseni u izvještaju. Za to treba da se fakulteti čvršće i snažnije povezu preko Zajednice i podrže aktivnosti ZŠFJ, rekao je K o p č i ć, I., a za rješavanje ovih problema potrebna je zajednička aktivnost svih koji čine fakultet radnom zajednicom studenata i nastavnika, istakao je A 1 i k a 1 f i ć, F. Po pitanju PROBLEMI NASTAVE I NAUČNOG RADA referirali su P o- p o v s k i, P.: »Problemi visokoškolske nastave na Šumarskim fakultetima Jugoslavije «, M i r k o v i ć, D.: »Režim studija kao sredstvo za podizanje kvalitete nastave«, Tucović, A.: »Diplomski rad kao sredstvo za podizanje kvalitete studija«, B e n i ć, R.: »Informacija o organizaciji naučnog rada na fakultetima«. U svom referatu Popovski , P. iznosi da reforma univerziteta i intenzifikacija visokoškolske nastave, daje i novi impuls u težnji za osuvremenjavanje nastave i njeno približavanje stvarnim potrebama našeg društva. Za usavršavanje stavova po nastavnim i drugim problemima najbolja metoda suradnje je održavanje interkatedarskih sastanaka. Zaključci doneseni na takovim sastancima najmjerodavniji su za pojedine naučno-nastavne oblasti i discipline, kao i za politiku koju treba sprovoditi preko organa upravljanja na fakultetima. Dok je za studij II stupnja postignuta suglasnost o minimumu nastavnih planova i programa, studij III stupnja (specijalizacija, magisterij) nije još analogno tretiran. Osim ova dva spomenuta vida nastave, fakulteti bi trebali organizirati i dopunsko obrazovanje diplomiranih inženjera putem predavanja, kurseva i seminara. . ´ ´ ´^]*"^\ U koreferatu Mirko vi ć, D. iznosi da režim studija ima za cilj da regulira proces »proizvodnje kadrova« određenog profila i nivoa znanja. Jedan od njegovih elemenata je i kvalitet nastave. Razmatrajući ovaj problem on analizira zavisnost između rezultata i uslova studiranja. Rezultat iskazuje brojem |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 59 <-- 59 --> PDF |
studenata koji su diplomirali, a uslove nekim karakterističnim elementima režima studija. Podaci se odnose na Šumarski fakultet Beograd i to za period od 20 godina. Razmatrani režimi studija za školske godine 1921, 1924, 1932, 1949, 1952, 1956, 1960, 1963, 1966 i broj diplomiranih studenata, pokazuju da bez obzira na režim studija približno diplomira 50n/o upisanih studenata. To pokazuje da je »pro´zvodnja kadrova« neracionalna i neekonomična ali i to da se nemože jedino propisima osigurati veći postotak diplomiranja. Razmatrajući zavisnost između režima studija i kvalitete nastave iznosi mišljenje da bi se kvalitetnijom nastavom mogao pooštriti režim studija i postići nastojanje u režimu studija »godina za god:nu«. Za to su potrebna kvalitetna predavanja i vježbe, kontinuirani rad sa studentima i rjeseni uslovi rada studenata uključiv i dovoljno velike biblioteke, ističe M i r k o v i ć, D. na kraju svog koreferata. Diplomski rad svojim sadržajem i orijentacijom predstavlja jedan oblik akumulacije znanja studenata. Svojim aktivnim karakterom podst´če radne navike studenata i omogućuje im ispoljavanje sposobnosti i aktivnosti koje najviše odgovaraju njihovom duhovnom profilu, istakao je u svom koreferatu Tučo v i ć, A. Izradom diplomskom rada student dobij a potpuniji pregled struke, podsticaj za stručnom ili naučnom preokupacijom i stvara mu se mogućnost za početak specijalizacije, što uz razvijanje osjećaja odgovornosti mobilizira i njegovo samopouzdanje. U diskusiji je istaknuto da bi trebalo ograničiti broj upisanih studenata na Šumarske fakultete, da bi se trebalo pristupiti modernijim oblicima nastave u kojoj je neophodno pratiti ne samo rad studenata nego i završenih inženjera. Razvijanjem intelektualnog potencijala kod studenata, stvorit ćemo inženjera »koji će biti u stanju rješavati ne samo postojeće probleme u praksi, nego isno- Ijiti i potrebnu kreativnost«. Za takovo obrazovanje potrebno je u toku studija raditi sa studentima u malim grupama, razvijati seminarske radove, što više koristiti razne oblike terenske nastave, direktnije i komunikativnije prenositi znanje na studente i omogućiti stalno i sistematsko dopunsko obrazovanje diplomiranih inženjera, naglasio je u svom izlaganju M 1 i n š e k, D. Osuvremenjavanje visokoškolske nastave, rekao je K o p č i ć, I., danas je imperativ i ono treba da se osniva na principima andragogije. Zorbovski , M. iznosi da postoji veliki raskorak između potrebe obrazovanja i materijalne osnove za obrazovanje, što stvara velike teškoće u visokoškolskoj nastavi. Za nastavu III stupnja smatra da bi se trebala uključiti na fakultete kao redovni vid nastave, čime bi se omogućilo uključivanje većeg broja kandidata na taj studij. Reforma visokog školstva nije nešto što se propisuje izvana, ona treba da je u samim ljudima. Treba, u tom sklopu, mijenjati odnos prema radu i radnom mjestu, kako kod nastavnika tako i kod studenata. Nastavne forme treba obogaćivati, a nagrađivanje nosioca obrazovanja nesmije se bazirati na formalnim kriterijima, nego na sadržaju, koji se daje, istakao je u svom izlaganju A 1 i- k a 11 i ć, F. On kao i B e ć a r, D. ističu da osnivanje Instituta (Zavoda) na fakultetima znači vraćanje naučnog rada na fakultete što ne znači da će se pojaviti antagonizam između fakultetskih i izvan fakultetskih instituta. U sadašnjoj etapi integracije privrede poboljšat će se i uslovi za naučno-istraživački rad, a nosilaca tog rada nije nikad previše. »Informaciju o financiranju Šumarskih fakulteta Jugoslavije« iznio je D r in i ć, P. Ističući da sadašnja sredstva republičkih zajednica za financiranje obrazovanja nisu dovoljna za suvremenu nastavu, naglašava da je za sada nerealno očekivati da će se ona znatnije povećati. Zbog toga se fakulteti sve više orijen |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 60 <-- 60 --> PDF |
tiraju na pribavljanje sredstava za naučno-istraživački rad. Time su ponekad uspjeli ostvariti prihode za nabavku opreme potrebne za znanstveni rad i nastavu, a ponekad i dopunska sredstva za izvođenje nastave. Nakon prihvaćanja nekih dopuna i izmjena Statuta ZŠFJ, izabrao je novo Predsjedn:štvo Zajednice, koje nakon konstituiranja sačinjavaju: B e ć a r, D., predsjednik, R a j n e r, F., podpredsjednik, K o p č i ć, I., podpredsjednik, P o- t o č i ć, Z., S i m e u n o v i ć, D., a za sekretara Predsjedništva izabran je S t efanovski , V. Osim toga je Plenum izabrao i članove Odbora za nastavu i Odbora za naučno-istraživački rad. Nakon temeljne i iscrpne diskusije na IV. Plenumu ZŠFJ, doneseni su slijedeći: ZAKLJUČCI 1. Konstatirano je da je Zajednica svojim radom opravdala svoje postojanje i potvrdila potrebu daljeg proširivanja i produbljivanja njenog rada. 2. Nakon diskusije o problemu unapređenja nastave, Plenum donosi sledeće zaključke: — Po pitanju selekcije kandidata za šumarske studije došlo se na stajalište da se primjeni kvalifikacioni ispit kao metoda selekcije na fakultetima gdje se za to osjeća potreba, a težište dati na selekciji tokom I godine studija. — Plenum preporučuje fakultetima da se kod rješavanja problema reforme visokoškolske nastave na fakultetima primjenjuju andragoške metode obrazovanja. — Preporučuje se obavezna izrada diplomskih radova kao i usklađivanje statutarnih propisa i pravilnika za izradu diplomskog rada. — Da se postdiplomska nastava uč;ni obaveznim vidom školovanja visokoškolskog obrazovanja i da se razrade zajednički principi odabiranja kandidata. — Da se uspostavi čvršća suradnja između fakulteta kod izrade nastavnih planova i programa za postdiplomsku nastavu kao i u njihovoj realizaciji. — U svrhu redovnog upoznavanja sa najnovijim naučnim i tehničkim dostignućima, potrebno je da fakulteti uvedu kao stalan metod rada kontaktiranje sa stručnjacima iz prakse održavanjem sem´nara, kurseva, savjetovanja i si. — Plenum preporučuje fakultetima da se intenzivira suradnja između njih, oživljavanjem interkatedarskih odnosno interpredmetnih sastanaka. — Ispitati svrsishodnost pojedinih kriterija po kojima se od strane republičke zajednice obrazovanja dodjeljuju financijska sredstva za nastavu. — Preporučuje se fakultetima da u oblasti naučno-istraživačkog rada nađu najpogodniji način suradnje sa ostalim naučno-istraživačkim institucijama izvan fakulteta. — Preporučuje se da se fakulteti pojedinačno učlane u Zajednicu naučnoistraživačkih organizacija za šumarstvo i industriju za preradu drveta. — U pogledu novih modaliteta financiranja visokoškolskog obrazovanja ostvariti punu saradnju sa Saveznom privrednom komorom i SITŠDJ u svrhu iznalaženja najpogodnijih načina financiranja. — Utvrđeno je da postoji razlika između linije intenziviranja nastave što je predstavljeno kao osnov u reformi visokog školstva i načina financiranja visokog školstva koje se odvija preko Zajednice za financiranje. Kriteriji i postavke koje Zajednice za financiranje, pri određivanju obima sredstava, postavljaju pred visokoškolske ustanove u opreci su sa intencijom reforme i onemogućuju prilaz i rješavanje problema koje reforma postavlja. St. B. |