DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 41 <-- 41 --> PDF |
UDK 634.0.174.7 Pinus strobus L. :634.0.423.4 OTPORNOST BOROVCA (PiNUS STROBUS L.) NA SNIJEŽNE PADAVINE MILKOVIC SIMO, đipl. ing. šumarstva U posljednjem deceniju na području Šumskog gospodarstva Ogulin puno se učinilo na proširenju areala četinjača, pošumljivanjem neobraslih površina (bujadnica) i konverzijom panjača. Za pošumljivanje su korišćene razne domaće i strane vrste školovanih sadnica četinjača, kao: obični bor, crni bor, smreka, ariš, duglazija, borovac i pačempres. Osim domaćih vrsta (obični i crni bor, smreka), ostalih vrsta izuzev pojedinačno uprskanog ariša u jednoj umjetno podignutoj sastojini smreke stare cea 60 godina, gotovo nema na ovom području. Prema tome ponašanje alohtonih vrsta u ovdašnjim prilikama je nedovoljno istraženo, a praktična iskustva još uvijek nepotpuna i oskudna. Unatrag nekoliko godina otkako su počela masovnija pošumljivanja sa borovcem (P. strobus) naročito poslednjih 2—3 godine, početkom svakog proljeća uočene su u kulturama na ovoj vrsti osjetne štete izazvane snijegom. Zapažena pojava bila je povod da se izvidi otpornost i ocjeni visina štetnog djelovanja snježnih padavina na borovcu posebno, kao i u usporedbi sa drugim vrstama na ovom području. U tu svrhu, u proljeće, prije početka vegetacije, iskolčeno je više reprezentativnih ploha na objektima počam od S. Moravica preko Ogulina do za" ključno Plaškog. Sve promatranjem obuhvaćene kulture podignute su na bujadnicama i grabovim panjačama. KLIMATSKE PRILIKE Nadmorska visina kreće se od 335—550 m. Prosječna godišnja količina oborina prema podacima središnje meteorološke stanice Ogulin iznosi 1.517 mm. Srednje trajanje snježne zime iznosi 140 dana. U toku zime ima prosječno 50— 80 dana sa snijegom. Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem (= 1 cm) iznosi 56,6. Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem (= 30 cm) iznosi 17,9. Maksimalna visina snijega iznosila je 130 cm. ODABRANE PLOHE Na šest odvojenih objekata (kultura) ukupno je iskolčeno 6 ploha, odnosno po jedna na svakom objektu. Opis ploha sa podacima prikazan je u narednim tabelama: Ploha br. 1 nalazi se na terenu šumarije Vrbovsko u gosp. jedinici »Dobra«, odjel 18, šumski predjel »Rtovi«. Veličina plohe je 0,25 ha, ekspozicija zapadna—jugozapadna, inklinacija 10—15°, obrasla sa bujadi i po kojim grmom johe, Ijeskom i brezom. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 42 <-- 42 --> PDF |
TABELA 1 Vrsta sadnica Ukupni Neoštećenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno broj visina starost biljaka bilj.god. kom. kom. «/o kom. n/o kom. ´%> cm 1. Borovac 93 26 27,9 50 53,7 17 18,4 69 6 2. Smreka 3. Jela 236 108 269 98 94,3 90,8 12 8 4,0 7,4 5 2 1,7 1,8 43 32 5 6 UKUPNO: 487 393 70 24 Ploha br. 2 nalazi se na terenu šum. Ogulin u gospodar, jedinici »Krpel«, odjel 49, šum. predjel »Bukovica«. Veličina plohe je 0,30 ha, ekspozicija jugoistočna-jugozapadna, teren ravan, obrastao bujadi s ponekom Ijeskom. TABELA 2 Vrsta sadnica Ukupni Neoštećenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno broj visina starost biljaka bilj.god. kom. kom. l0/i> kom. % kom. "I« cm 1. Borovac 274 72 26,4 121 44,1 31 29,5 85 5 12 4,6 151 5 2. Ariš 256 194 75,9 50 19,5 UKUPNO: 530 266 171 93 Ploha br. 3 nalazi se na terenu Šumarije Josipdol u gospod. jedinici »Veljun «, šum. predjel Podveljun. Veličina plohe je 0,25 ha, ekspozicija istočna, blago nagnuta strana do 5n, obrasla bujadi. TABELA 3 Vrsta sadnica Ukupni Neoštećenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno broj visina starost biljaka bilj. god. kom. kom. */o kom. "V<> kom. ´%> cm 1. Borovac 249 225 90,4 14 5,6 10 4,0 126 7 2. Obični bor 142 138 98,0 4 2,0 — — 135 6 3. Ariš 80 78 97,5 2 2,5 — — 204 6 UKUPNO: 471 441 — 20 — 10 Ploha br. 4 također je na terenu šumarije Josipdol u gospodar, jedinici »Babina Gora«, predjel »Radošić«. Veličina plohe je 0,25 ha ekspozicija sjeverozapadna, nagnute strane do 10°, obrasla bujadi. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 43 <-- 43 --> PDF |
TABELA 4 Vrsta sadnica Ukupni Neoštećenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno broj biljaka kom. kom. »/ kom. n/n kom. °/o visina cm starost bilj. god. 1. Borovac 441 276 62,7 110 24,9 55 12,4 74 5 2. Ariš 302 272 90,1 23 7,6 7 2,3 137 5 UKUPNO: 743 548 — 133 — 62 Ploha br. 5 nalazi se na terenu šumarije Plaški u gosp. jedinici »Kneja«, o~ djel 1, Veličina plohe je 0,30 ha. Teren ravan obrastao bujadi, ekspozicija zapadna. TABELA 5 Vrsta sadnica Ukupni Neoštećenih Povij enih Prelomljenih Prosj. Ukupno broj visina starost biljaka bilj. god. kom. kom. »/«. kom. »/o kom. B/o cm 1. Borovac 320 210 65,7 30 9.3 80 25,0 68 6 2. Ariš 98 83 84,8 7 7.1 8 8,1 105 5 3. Smreka 170 165 97,1 — — 5 2,9 40 6 UKUPNO: 588 458 — 37 — 93 Ploha br. 6 smještena je također na terenu šumarije Plašk´ gospod. jed. »Hum«, odjel 17. Veličina plohe je 0,30 ha. Ekspozicija južna, inklinacija do 10". Ranije panjača običnog graba u kojoj je sprovedena konverzija pruganjem. TABELA 6 Vrsta sadnica Ukupni Neoštećenih Povijenih Prelomljenih Prosj. Ukupno broj visina starost biljaka bilj. god. kom. kom. °/o kom %> kom. */o cm 1. Borovac 407 204 50,2 129 31,7 74 18,1 76 2. Ariš 200 158 79,0 30 15,0 12 6,0 85 UKUPNO: 607 362 159 — 86 REZULTATI I DISKUSIJA Podaci iz tabela 1—6 pokazuju, da je postotak uništenih (prelomljenih) i oštećenih (povijenih) biljaka borovca uzrokovan snijegom dosta visok i mnogo veći u odnosu na ostale promatrane vrste (ariš, ob. bor, smreka, jela) u konsocijaciji, sa tim vrstama. Postotak uništenih biljaka borovca kreće se od 12,4— 29,5, a oštećenih od 9,3—53,7, kod ariša 2,3—8,1 i 2,5—19,5, kod smreke 1,7—2,9 i 40, kod jele 1,8 i 7,4 i kod ob. bora oštećenih 2,0. 241 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Izuzetak čine podaci iz tabele 3, gdje je postotak uništenih biljaka borovca mnogo niži (4,0) kao i oštećenih (5,6). Smanjeni postotak štete od snijega u ovom slučaju može se objasniti sa starošću odnosno prosječnom visinom biljaka. Radi smanjenja štete u kulturama, pred početak vegetacije sprovedeno je podizanje i pričvršćivanje oštećenih biljaka borovca. Koncem VI mjeseca spro vedeno je provjeravanje efikasnosti ove mjere i utvrđeno da su gotovo 100% podignute i pričvršćene biljke borovca čak i oštećenih debalaca zacijelile i na stavile normalan vertikalan rast, dok na mjestima gdje to nije učinjeno biljke su u velikom broju zadržale horizontalan položaj. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI 1. Borovac (P. strobus) kao introducirana vrsta na ovom području u mladosti (prvih god. nakon sadnje) je dosta podložan negativnom djelovanju snijega — oštećivanjima i prelomima. Kasnije ova vrst drveta postaje otpornijom (tab. 3). 2. U odnosu na druge promatrane vrste pokazuje najslabiju otpornost na snjegolome. 3. Sprovedena mjera smanjuje negativne posljedice snijega — štete na ovoj vrsti. Prema tome pri unošenju borovca u kulture kod određivanja gustoće sad" nje treba uzeti u obzir ovaj faktor (snijeg). Osim toga u mladim kulturama borovca na ovom području preporuča se u proljeće prije vegetacije podići povijene i oštećene biljke. LITERATURA 1. Komlenović, Vanjković, Martlnović: Jedan pokus s američkim borovcem (Š. 1. 3—4) 1968. god. 2. Martinović : Utjecaj tla na uspijevanje borovca (Š. 1. 5—6) 1965. g. 3. Radulović : Pr log izučavanju produkcije vajmutovog bora (Šumarstvo 11— 12) 1966. god. 4. Cestar : Razdioba planinskih sjem. oblasti na sjemen. cjeline (Obavijesti br. 3) 1961. god. 5. K 1 e p a c : Produkcija borovca, Š. 1. 1963. god. 6. Maširević : Osobine borovca s gledišta upotrebljivosti za proizvodnju celuloze i papira Jugosl. sav. centar »Dokumentacija« br. 34, 1961. god. 7. Institut za čet. Jastrebarsko: Materijal za savjetovanje 1966. g. |