DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 31 <-- 31 --> PDF |
aktualna problematika UDK 634.0.416.1:634.0.161.31:634.0.174.7 Abies alba Mill. KAKO UTVRDITI POSTOTAK SMANJENJA ASIMILACIJSKE POVRŠINE U ZARAŽENIM JELOVIM ŠUMAMA? Prof. đr DUŠAN KLEPAC (Zagreb) U mnogim našim jelovim šumama može se vidjeti da neka jelova stabla imaju oštećenu krošnju. U stvari radi se o tome da su neke grane a ponegdje i po čitava stabla izgubila iglice. To se pripisuje različitim štetnicima od kojih su najzapaženije ove vrste: Argyresthia fundela F. R. — moljac jelinih iglica; Epiblema (syn. Epinotia) nigricana H. S. — savijač jelinih pupova; Argyresthia illuminatella F. R. (Tinea Blastodere Bergiella Ratz.) — moljac jelinih pupova; Cacoecia (syn. Choristoneura) murinana H. B. — crnoglavi savijač jelinih izbojaka; Semasia (Zeiraphera rufimitrana H. S.) — crvenoglavi savijač jelinih izbojaka; Sernasia (Zeiraphera) subsequana Hw. — savijač jelinih iglica. (K. Opa lički, 1970.) Ti su štetnici uništili negdje više negdje manje jelovih pupova, izbojaka i iglica pa se već poduzimaju vrlo uspješne akcije ne samo za suzbijanje tih štet" nika nego i uopće za sprečavanje sušenja jelovih šuma, jer je neminovno, da se jelova stabla, koja su izgubila preko 60l0/o iglica moraju osušiti (A n d r o i ć 1969.). Tu se — prema tome —nameće pitanje određivanja stupnja ili postotka smanjenja iglica. Jasno je, da bi bilo dobro primjenjivati jedinstvene kriterije pri utvrđivanju postotka smanjenja asimilacijske površine kao što je Spai ć (1968.) predložio jedinstveni način utvrđivanja postotka zaraze jelovim moljcem. No postotak zaraze je jedan fenomen a postotak smanjenja asimilacijske površine je druga stvar. Naravno, da između tih dviju veličina postoji korelacija, jer je smanjenje asimilacijske površine direktna posljedica napada jelovog moljca i ostalih naprijed spomenutih štetnika. Puštajući po strani prvi fenomen, ograničit ćemo se ovdje na to kako utvrditi postotak smanjenja asimilacijske površine. Da bi barem donekle uklonio subjektivnost pri utvrđivanju postotka smanjenja asimilacijske površine, predlažem jedan postupak koji ću opisati i demonstrirati na jednom primjeru. Objekt za demonstraciju nalazi se u fakultetskoj šumi Zalesini. To je odsjek VII, 4, b, zvan »Tuški Laz« u površini od 21,00 ha čiste jelove šume koja je već u nekoliko navrata opisana u našim šumarskim publikacijama (Glasnik za šumske pokuse br. 11/1953. i Šumarski list br. 2—3/1954.) iz kojih se vidi da se ovdje radi o jelovoj acidofilnoj šumi (Abieto — Blechnetum, Horvat) koja je svojevremeno bila zdrava, lijepa i produktivna. Nedavno sam u njoj primijetio da pojedine jele imaju tu i tamo po koju suhu granu ili da na po kojoj grani ili grančici nema iglica. Ipak većina stabala je zdrava bez ikakovih oštećenja. Tu i tamo može se naći i po koje suho jelovo stablo bez ijedne iglice. Na oko je vrlo Ovaj je rad financijski omogućio Institut za šumarska istraživanja SRH. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 32 <-- 32 --> PDF |
teško procijeniti postotak smanjenja asimilacijske površine. Jasno je da se ovdje ne radi o vrlo velikom smanjenju asimilacijske površine, ali je ipak neizvjesno i nesigurno brzom procjenom na prečac utvrditi postotak smanjenja iglica u tojsastojini. Zato sam pristupio mjerenju i observaciji. U odsjeku VII, 4, b, položene su po principu slučajnosti 3 primjerne pruge, širine od 10 metara, s ukupnom, duljinom od 1000 metara, što će reći 1 ha ili po prilici 5% od ukupne površine odsjeka. Na tim prugama mjereni su prsni promjeri svih stabala iznad taksacijske granice od 10 cm. No pored toga dalekozoro m su motrene krošnje svakog izmjerenog stabla i pritom je ocjenjivan gubitak iglica u postocima od 0 do 100, gdje 0 znači zdravo stablo a 100 znači suho jelovo stablo bez iglica; 10% znači da je uništeno 10% iglica odnosno da sadašnja asimilacijska povr- TabcLa 1 5umarija Zat esina odi eL: VII 4 b (Tuš ki Laz) Mjereno: 1´ . 5.13 6 9. 12,5 17,5 2 2,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 6 2,5 67,5 72,5 77 5 82,5 r^ r UM ilii ml Uli Uli uu Lili liU UU 1*1 trn (Ft Ftrf iTtl ml trt 0 III Kl HUK m nm ™ Iffl * m ni i Uli i II« i III Ml 1 iHl i U I II I -(43 Uli uii iui -IO «I I III H mm M im i IH Ml «mm mi i« i m Iffl Kl I II m I II I -100 i« II 20 I I i H Uli ni m» I i I 25 30 I II ni I 1 7 40 50 i 1 60 70 ÖO 30 100 I i I 3 -M 17 16 25 30 2 r 11,6 16,5 15,5 2 4,0 2 7,3 22,1 3 7,6 2,2,6 30,8 10,5 -11,» 7.8 6,7 2 1 2 58* r A 2,* 0.5 °,5 1,0 2,1 1,3 2,* Vi M,0 2,3 3.1 h,0 7 0 2,3 6,0 io,a 9,* 1,5 3,2 2,5 1,x 0 0 738 Primjerne pruoe : Obr 1x 113=1<|3,0 273 0,3 x ^00 = 30,0 2 5 8,1 pz z0´6 .ioo=7 4 Ji Dužina: 1000 m 0,8 x 25 = 20,0 273 Širina : 10 m 0,7 x 7 = Vs 05 X 1 = 0 5 Površina: 1 ha ST 258,<, D= prsni promjer stabLa. J<= postotak smanjenja. kroSnje iboa napada jelovoo molira šina iznosi 0,9 u odnosu na punu krošnju, 20% znači da je uništeno 20% iglica itd. Za tu svrhu konstruirao sam posebni manual u formi tabele 1. Iz te se tabele vidi postotak smanjenja asimilacijske površine. Od ukupno 279 stabala/ha ima s neoštećnom krošnjom 143 stabla sa 10% smanjenom asimilacijskom površinom 100 » sa 20% » » » 25 » sa 30% » » » 7 » sa 50% » » » 1 » sa 100% » » » 3 » UKUPNO: 279 » |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Ovo se može napisati i na ovaj način: 1 X 143 = 143 0,9 X 100 = 90,0 0,8 X 25 = 20,0 0,7 X 7 = 4,9 0,5 X 1 = 0,5 Ukupno: 258,4 Brojka od 258,4 znači sadašnje stanje asimilacijske površine. Ako to stanje usporedimo sa stanjem prije oštećenja (279), dobit ćemo razliku od 20,6. Ta raz~ lika nam daje podatak o smanjenju asimilacijske površine, koji u postocima 20,6 iznosi: — . 100 = 7,4%. 279 To znači da je u istraživanoj sastojini asimilacijska površina smanjena za 7,4%. Na analogan način dobili smo postotke smanjenja asimilacijske površine u pojedinim debljinskim stepenicam kako slijedi: D 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 % 17 2,9 3,1 4,0 7,0 7,9 8,2 10,8 6,6 4,5 9,2 2,5 4,2 0 0 Po istom postupku utvrdili smo postotak smanjenja asimilacijske površine u cijeloj gospodarskoj jedinici »Belevine« šumarije Zalesina. Dobili smo podatke koji su prikazani u tabeli 2. Šumsk ski pre ijel Odjel Površina Smanjenje asimilacijske ha površine u % VII, 1 a 11,3 6 VII, 1 b 21,5 7 VII, 1 c 19,7 5 VII, 1 d 23,2 10 VII, 1 e 8,7 5 VII, 1 f 18,4 7 VII, 2 a 22,4 7 VII, 2 b 25,0 7 VII, 2 c 22,1 8 VII, 3 a 17,6 7 VII, 3 b 18,6 Ü vn, 3 VII, 4 c a 18,1 12,7 7 13 VII, 4 b 21,0 7 VII, 4 c 11,2 8 Ukupno: 271,15 Na stalnim pokusnim plohama gdje su sva stabla numerirana, može se utvrditi postotak gubitka asimilacijske površine na isti način. Uzeli smo u razma |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 34 <-- 34 --> PDF |
tranje pokusnu plohu u Sungerskom Lugu, gdje na površini od 1 ha ima 300 stabala. Po istom postupku smo utvrdili da je stanje (22. V 1969.) ovakovo: zdravih stabala s neoštećenom krošnjom ima 214 sa 5% smanjenom asimilacijskom površinom ima 50 stabala sa 10% » » » 16 » sa 15% » » » 13 » sa 20% » » » 5 » sa 25% » 1 » sa 30% » 1 » Ukupno: 300 stabala Iz ovih se podataka može izraunati da se na pokusnoj plohi »Sungerski Lug« radi o smanjenju asimilacijske površine od 5%. Ovo je primjer neznatnog oštećenja. U takvom slučaju treba ocjenjivanje gubitka iglice procjenjivati u % od 0—5, od 5—10, od 10—15 itd. Na drugoj stalnoj pokusnoj plohi u Belevinama utvrdili smo postotak sma njenja asimilacijske površine u iznosu od 10. Postavlja se pitanje čemu nam služe takvi podaci. Odgovor se nazire tako reći sam od sebe. Na temelju podataka o smanjenju asimilacijske površine jelovih šuma po odjelima i gospodarskim jedinicama imat će operativa čvrstu dokumentaciju o oštećenju koje su jelov moljac i ostali štetnici prouzrokovali. Na temelju takve dokumentacije može se napraviti plan za neposrednu akciju u pogledu zaštite i šumsko-uzgojnog tretmana. Istovremeno će nauka imati također čvrstu osnovicu da istraži korelaciju između smanjenja asimilacijskog aparata i gubitka prirasta. To će se moći dobro izvršiti na stalnim pokusnim plohama gdje su sva stabla numerirana i za koje postoje podaci o njihovom individualnom prirastu a od sada imamo podatke i o postotku gubitka iglica. Pored toga moći ćemo sa više sigurnosti pratiti da li oštećenja krošnje dalje napreduju, da li se krošnje oporavljaju, koji postotak gubitka iglica je kritičan, kakve intervencije su korisne itd. itd. LITERATURA Androi ć M.: Važnost poznavanja gustoće populacije i njeno određivanje kod bo rova četnjaka, Šumarski List br. 9—10, str. 320—323, 1969. god. Androi ć M. i Klepa c D.: Problem sušenja jele u Gorskom Kotaru, Lici i Slo veniji, Šumarski List br. 1—2, str. 1—13, 1969. god. Opaličk i K.: Mineri i defolijateri jele i njihovo učešće u procesu sušenja sasto jine jele, Šumarski List br. 3—4, str. 69—84, 1970. god. Sp a i ć I.: Neka ekološka opažanja i rezultati suzbijanja moljca jelinih iglica (Argyresthia funđella F. R.), Šumarski List br. 5—6, str. 165—189, 1968. godina. Spai ć I.: Stanje zaraze i´suzbijanje moljca jelinih iglica (Argyresthia funđella F. R.) u 1969. godini, Šum. List br. 11—12, str. 387—397, 1969. god. |